Connect with us

Društvo

Svake godine u Srpskoj 4.800 stanovnika manje

Stručnjaci godinama upozoravaju da su demografski pokazatelji i trendovi u Republici Srpskoj alarmantni, a to je potvrđeno i u dokumentu Omladinska politika Srpske do 2027. godine.

Kako se navodi u ovom dokumentu, koji je nedavno usvojila Vlada RS, najznačajniji demografski procesi koji karakterišu stanje u Republici Srpskoj su: prirodna depopulacija, starenje stanovništva, koncentracija stanovništva u gradovima i negativan migracioni saldo.

U Srpskoj je, prema popisu 2013. godine, bilo 1.170.342 stanovnika. Procjena za 2020. godinu iznosi 1.136.274 stanovnika, a to znači da je za sedam godina stanovništva manje za 34.068, ili za 2,9 odsto.

Na više od 90 odsto prostora dešava se prirodna depopulacija. Od 2.756 naselja samo u 346 (ili 12 odsto) bilježi se povećanje broja stanovnika.

U Omladinskoj politici do 2027. godine navodi se da su faktori demografskog razvoja Republike Srpske veoma nepovoljni. Broj rođene djece iz godine u godinu se sve više smanjuje u gradovima i opštinama. Tako su 1991. bile 42 opštine sa umjerenom stopom prirodnog priraštaja, a u posljednje dvije godine nijedan grad i opština u Srpskoj nemaju pozitivan prirodni priraštaj.

Od 2002. do 2020. godine broj novorođenih je manji u odnosu na umrle za 73.791, a to predstavlja više od 6 odsto populacije Republike Srpske. Samo u 2020. godini taj manjak je 7.421.

Prosječno godišnje smanjenje broja učenika u osnovnoškolskom kontigentu je oko 1.600. To upućuje na procjenu da se svakih šest godina gubi jedna generacija učenika.

Slične negativne posljedice se ogledaju i kod broja upisanih u srednje škole u Republici Srpskoj. U školskoj 2000/01. bilo je upisano 54.340 učenika, a 20 godina kasnije – 36.405 učenika. Broj upisanih studenata od 2010. do 2020. bilježi pad od 48 odsto!

Istovremeno, u Srpskoj se bilježi porast mortaliteta. U 2002. godini je umrlo 12.980 stanovnika, a u 2020. godini broj umrlih je 16.582.

Takođe, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2013. godini iznosio je 17 odsto, a u 2020. godini procijenjen je na 20,8 odsto.

Prema procjeni za 2020. godinu, mlađi od 14 godina čine 13,3 odsto stanovništva.

Istovremeno, ekonomske migracije radno sposobnog i fertilnog stanovništva su ubrzane i pojačane.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno