Društvo
POTPUNA APATIJA! 24,7% mladih u BiH niti uči, niti radi
Dok se razvijene evropske zemlje poput Švedske, Holandije i Islanda ponose jednocifrenim procentom mladih koji niti rade, niti se obrazuju, poražavajući podaci Evrostata za 2023. godinu stavljaju Bosnu i Hercegovinu i zemlje Balkana na sam vrh ove neslavne ljestvice.
Sa skoro četvrtinom svoje mlade populacije (od 15 do 34 godine) izvan sistema rada i obrazovanja, BiH se suočava sa demografskom i ekonomskom krizom koja prijeti da potkopa njenu budućnost.
Poražavajuća statistika
Najnoviji izvještaj Evrostata otkriva sumornu sliku za mlade na Balkanu. Bosna i Hercegovina, sa alarmantnih 24,7% mladih u NEET kategoriji (eng. Neither in Employment nor in Education or Training), zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Turske (27,2%). Situacija nije mnogo bolja ni u komšiluku. Rumunija (20,6%), Grčka (18,0%), Srbija (16,3%) i Bugarska (15,4%) takođe se nalaze u gornjem dijelu ljestvice, daleko iznad evropskog prosjeka.
Poređenja radi, zemlje poput Holandije (5,9%) ili Švedske (5,8%) imaju i do pet puta manji udio mladih koji su isključeni iz društvenih i ekonomskih tokova. Čak i Hrvatska, sa 12,7%, stoji značajno bolje od svojih istočnih susjeda, što signalizuje duboke strukturne probleme koji pogađaju zemlje izvan Evropske unije ili one koje su joj se kasnije pridružile.
Zašto je Balkan „crna rupa“ za mlade?
Visoke stope NEET populacije na Balkanu nisu slučajnost, već posljedica složenog spleta višedecenijskih problema. Tranzicija iz socijalističke u tržišnu privredu ostavila je duboke ožiljke, što je rezultiralo masovnim gubitkom radnih mjesta i industrijom niske produktivnosti.
Ključni problemi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina i regija uključuju:
– Neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada: Obrazovne institucije i dalje proizvode kadrove za koje ne postoji stvarna potražnja. S druge strane, nedostaje radnika u sektorima koji se razvijaju, poput IT sektora i modernih tehničkih zanimanja.
– Složena politička struktura i korupcija: U Bosni i Hercegovini, fragmentirana vlast na više nivoa i sveprisutna korupcija stvaraju nepovoljno poslovno okruženje koje odbija investitore i guši otvaranje novih radnih mjesta. Mladi često vjeruju da su političke veze važnije od stručnosti, što dovodi do apatije i nepovjerenja u institucije.
– Nedostatak prilika i „odliv mozgova“: Suočeni sa nedostatkom perspektive, mladi masovno napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Ovaj „odliv mozgova“ dodatno osiromašuje privredu, ostavljajući je bez najvitalnijeg i najproduktivnijeg dijela stanovništva.
– Neefikasne politike i slabe institucije: Uprkos postojanju strategija za zapošljavanje mladih, njihovo sprovođenje je često sporo i neefikasno. Programi poput „Garancije za mlade“, uspješni u nekim zemljama EU, u BiH i Crnoj Gori još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli.
Cijena neaktivnosti: Ekonomske i društvene posljedice
Visok procenat mladih izvan tržišta rada i obrazovanja predstavlja ogroman teret za ekonomiju. Gubici se ogledaju u smanjenoj potrošnji, manjim prihodima od poreza i doprinosa, te povećanim troškovima za socijalna davanja. Dugoročno, ovo vodi ka ekonomskoj stagnaciji, socijalnoj isključenosti i političkoj nestabilnosti.
Generacije mladih koje odrastaju bez radnih navika i prilike za usavršavanje postaju „izgubljene generacije“. To ne samo da utiče na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, već stvara i začarani krug siromaštva koji je teško prekinuti.
Put prema naprijed
Rješavanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup. Neophodne su duboke reforme obrazovnog sistema kako bi se uskladio sa potrebama modernog tržišta. Ključno je i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje birokratije, odlučnu borbu protiv korupcije i privlačenje stranih investicija.
Države Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, moraju uložiti značajne napore u sprovođenje aktivnih politika zapošljavanja, podsticanje preduzetništva među mladima i pružanje prilika za cjeloživotno učenje. Bez odlučne akcije, sumorna statistika sa početka ovog teksta ostaće surova realnost koja definiše budućnost cijele regije. Vrijeme ističe, a cijena neuspjeha je previsoka.
(Buka) Foto: BN
Društvo
ZIMA SE NE PREDAJE: Han Pijesak pod snijegom u maju
Zima se ne da.
Da nas zima još uvijek zvanično nije napustila dokaz tome su niske temperature, ali i snijeg u pojedinim dijelovima Republike Srpske kao što je to Han Pijesak.
Kako je objavljeno na društvenoj mreži Iks, juče je počeo da pada i obijelio Han Pijesak.
Podsjećamo, Prvi maj ove godine donio je rekorde kojima se niko nije obradovao. Riječ je o hladnoći koja je osvanula širom Republike Srpske.
Društvo
DANAS SE BANJALUČANI NEĆE “OPASULJITI”: Zašto nema tradicionalnog prvomajskog okupljanja i kazana sa radničkim pasuljem
Posni pasulj i uz njega “Buđav lebac” sa razglasa, plus žestoke parole – tako je Prvi maj obilježen u Banjaluci 2024. I ranijih godina su okupljanje u Parku Mladen Stojanović i kazan sa radničkim pasuljem bili obavezan dio prvomajskog folklora.
Ove godine se Banjalučani neće “opasuljiti”. Neće biti ni prvomajskih transparenata i ikonografije, ni vatrenih govora sindikalaca.
Istina, nije ih bilo ni lane, kada je tadašnji premijer Srpske, Radovan Višković, tadašnjoj liderki Saveza sindikara RS Ranki Mišić, došao u pohode uz pratnju specijalaca da dugim cijevima na gotovs.
Ali, računali smo, to je bilo vanredno stanje, pa su se mnogi, pogotovo penzioneri, jutros spremili za druženje uz pasulj, muziku i transparente.
Danko Ružičić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da sindikalci ove godine Praznik rada provode radno – u borbi za povećanje plata, za bolji položaj radnika, za pravedniji Zakon o radu i za potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora.
Kada nas neko pita je li ove godine Prvi maj slavite ili obilježavate, ja kažem nijedno ni drugo, nego radimo na povećanju prava radnika, jer smo zaista smo došli u poziciju da je ono povećanje plata koje se desilo početkom godine inflacija potpuno anulirala – kaže Ružičić za Srpskainfo.
Ističe da radnici u privredi Republike Srpske nemaju kolektivne ugovore, nego bukvalno zavise od minimalca.
– Radnici u javnom sektoru, dakle oni koji se finansiraju i dobivaju plate iz budžeta ili fondova Republike Srpske, nisu imali uopšte povećanje plata od 1. januara, nego su dobili povećanje plata od 1. aprila i to samo 5 % i tu minimalnu povišicu tek treba da dobiju kroz majsku platu – kaže Ružičić.
Ističe značaj memoranduma, koji je juče potpisan sa Vladom Republike Srpske, i pregovora sa poslodavcima, te dodaje da SS RS očekuje mnogo i od današnje posjete resornog ministra Radana Ostojića.
Dakle, ranijih godina smo identifikovali probleme i na prvomajskim skupovima ih isticali, sada nastojimo da ih rješavamo, kako bismo sačuvali radnike u Republici Srpskoj, jer je to jedini način da se sačuva i privreda i društvo – zaključuje Ružičić.
Društvo
Obilježavanje 31 godine od stradanja Srba u “BLJESKU”
U Gradišci će danas, 1,maja biti obilježena 31 godina od pogroma nad 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije, u hrvatskoj vojnoj akciji “Bljesak”.
Tada je ubijeno 283 Srba, među kojima i 12 djece. U Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci biće služena Sveta liturgija i pomen žrtvama.
Hrvatske oružane snage, 1. maja 1995. godine, izvršile su agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Ubijeni na kućnom pragu
Vuković je ispričao da su u Medarima 1. maja 1995. godine na kućnim pragovima zaklani stric Ranko i njegova supruga Anđelija sa djecom Goranom /11/ i Gordanom /8/, te stric Milutin i njegova supruga Cvijeta i njihova kćerka Dragana /7/, sa ukupno 28 srpskih civila iz ovog sela.
Uloga UN i okolnosti zločina
“Moji stričevi i njihove porodice živjeli su u zoni pod zaštitom snaga UN koje su se u toku noći povukle i ostavile srpski narod u Medarima i cijeloj zapadnoj Slavoniji na milost i nemilost hrvatskim bojovnicima”, istakao je Vuković.
On je naveo da je istog dana u ovoj zločinačkoj akciji u Okučanima od snajpera ubijen i njegov brat Zoran Vuković, koji je bio pripadnik Milicije Republike Srpske Krajine, ističući da su tada njegovi Vukovići u jednom danu izgubili osam članova porodice.
“Teškim mukama smo uspjeli da pronađemo sva njihova tijela, ekshumiramo ih, identifikujemo i dostojanstveno sahranimo u Republici Srpskoj”, rekao je Vuković, prenosi Srna.
Prema njegovim riječima, koliko je ovaj zločin bio monstruozan pokazuje činjenica da hrvatski vojnici srpske leševe tada nisu pokopali u grobljima, već po nekim parcelama uz put koje vode ka groblju.
On je ukazao i na to da su Medari i okolna srpska sela u kojima su prije rata živjeli Srbi danas pusta i obična groblja u kojima više nema Srba, a hrvatske vlasti ih pokušavaju naseliti Romima i drugim narodima.
Potraga za pravdom bez rezultata
Vuković, koji trenutno živi u Gradišci, kaže da 31 godinu nakon pada zapadne Slavonije rijetko odlazi u Medare, jer niko od hrvatskih vlasti ne želi bilo šta da pokrene kako bi se saznala istina o naredbodavcima i neposrednim izvršiocima ovog teškog zločina iako je njima to dobro poznato.
“Prije rata rado sam odlazio u Medare gdje sam provodio raspust i bezbrižno se igrao sa vršnjacima i djecom iz komšiluka i to su neke lijepe dječije uspomene. Sve je prekinuo užas u ovoj zločinačkoj akciji koji je odnio živote članova moje porodice i drugih srpskih civila”, istakao je Vuković.
“Ratni zločin ne zastarjeva”
Napomenuo je da ratni zločin nikada ne zastarjeva, te da njegova porodica nikada neće odustati od dokazivanja istine i izvođenja pred lice pravde naredbodavaca i neposrednih izvršilaca.
Vuković kaže da je bolna činjenica da ni nakon 31 godinu od zločina nad srpskim civilima u zločinačkoj akciji Hrvatske vojske i policije “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji niko nije odgovarao od naredbodavaca i neposrednih izvršilaca ovog zločina.
Posljedice akcije “Bljesak”
U Gradišci se danas obilježava 31 godina od pogroma nad 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji “Bljesak” tokom koje je ubijeno najmanje 263 Srba, među kojima 12 djece.
Hrvatske oružane snage su u akciji pod kodnim nazivom “Bljesak” 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN.
Protiv Srba u zapadnoj Slavoniji, odnosno oko 15.000 civila i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.
Zarobljeno je oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine, većina na prevaru uz pomoć snaga UN, od kojih su mnogi kasnije prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.
U ovoj hrvatskoj zločinačkoj akciji za samo 36 časova protjerano je 15.000 Srba, ubijeno najmanje 263, od kojih 107 civila, među kojima i 12 djece.
S tog područja protjerano je 15.000 Srba.
-
Politika1 dan agoStanivukovićeva poruka SNSD-u “KRADU IDEJE, JER SVOJE NEMAJU”
-
Politika2 dana agoPOLITIČKI PROGON U HAN PIJESKU?! Stanivuković “Otkaz zbog PSS-a, OVO JE UDAR NA SLOBODU”
-
Društvo3 dana agoMladi inženjer iz Maslovara izabrao farmu “NE ZAVISIM OD IZBORA, NEGO OD SVOG RADA” (VIDEO)
-
Politika3 dana agoMINIĆ PONOVO PONIŽAVA BORCE I JOŠ SE HVALI! Borački dodatak biće uvećan na pet KM
-
Politika2 dana agoDa li će Kristijan Šmit pred ulazak u avion izazvati NOVI HAOS U BIH?
-
Politika1 dan agoJAVILA SE I SANJA VULIĆ “Veći standard u EU ne znači lakši život”
-
Svijet2 dana agoNAUČNICI NESTAJU ŠIROM SAD, NEKI NAĐENI MRTVI: FBI hitno reagovao (VIDEO)
-
Politika3 dana agoPOLITIČKI OBRAČUN: Evo kako se ,,bori” načelnik Slobodan Đurić za Han Pijesak
