Društvo
POTPUNA APATIJA! 24,7% mladih u BiH niti uči, niti radi
Dok se razvijene evropske zemlje poput Švedske, Holandije i Islanda ponose jednocifrenim procentom mladih koji niti rade, niti se obrazuju, poražavajući podaci Evrostata za 2023. godinu stavljaju Bosnu i Hercegovinu i zemlje Balkana na sam vrh ove neslavne ljestvice.
Sa skoro četvrtinom svoje mlade populacije (od 15 do 34 godine) izvan sistema rada i obrazovanja, BiH se suočava sa demografskom i ekonomskom krizom koja prijeti da potkopa njenu budućnost.
Poražavajuća statistika
Najnoviji izvještaj Evrostata otkriva sumornu sliku za mlade na Balkanu. Bosna i Hercegovina, sa alarmantnih 24,7% mladih u NEET kategoriji (eng. Neither in Employment nor in Education or Training), zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Turske (27,2%). Situacija nije mnogo bolja ni u komšiluku. Rumunija (20,6%), Grčka (18,0%), Srbija (16,3%) i Bugarska (15,4%) takođe se nalaze u gornjem dijelu ljestvice, daleko iznad evropskog prosjeka.
Poređenja radi, zemlje poput Holandije (5,9%) ili Švedske (5,8%) imaju i do pet puta manji udio mladih koji su isključeni iz društvenih i ekonomskih tokova. Čak i Hrvatska, sa 12,7%, stoji značajno bolje od svojih istočnih susjeda, što signalizuje duboke strukturne probleme koji pogađaju zemlje izvan Evropske unije ili one koje su joj se kasnije pridružile.
Zašto je Balkan „crna rupa“ za mlade?
Visoke stope NEET populacije na Balkanu nisu slučajnost, već posljedica složenog spleta višedecenijskih problema. Tranzicija iz socijalističke u tržišnu privredu ostavila je duboke ožiljke, što je rezultiralo masovnim gubitkom radnih mjesta i industrijom niske produktivnosti.
Ključni problemi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina i regija uključuju:
– Neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada: Obrazovne institucije i dalje proizvode kadrove za koje ne postoji stvarna potražnja. S druge strane, nedostaje radnika u sektorima koji se razvijaju, poput IT sektora i modernih tehničkih zanimanja.
– Složena politička struktura i korupcija: U Bosni i Hercegovini, fragmentirana vlast na više nivoa i sveprisutna korupcija stvaraju nepovoljno poslovno okruženje koje odbija investitore i guši otvaranje novih radnih mjesta. Mladi često vjeruju da su političke veze važnije od stručnosti, što dovodi do apatije i nepovjerenja u institucije.
– Nedostatak prilika i „odliv mozgova“: Suočeni sa nedostatkom perspektive, mladi masovno napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Ovaj „odliv mozgova“ dodatno osiromašuje privredu, ostavljajući je bez najvitalnijeg i najproduktivnijeg dijela stanovništva.
– Neefikasne politike i slabe institucije: Uprkos postojanju strategija za zapošljavanje mladih, njihovo sprovođenje je često sporo i neefikasno. Programi poput „Garancije za mlade“, uspješni u nekim zemljama EU, u BiH i Crnoj Gori još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli.
Cijena neaktivnosti: Ekonomske i društvene posljedice
Visok procenat mladih izvan tržišta rada i obrazovanja predstavlja ogroman teret za ekonomiju. Gubici se ogledaju u smanjenoj potrošnji, manjim prihodima od poreza i doprinosa, te povećanim troškovima za socijalna davanja. Dugoročno, ovo vodi ka ekonomskoj stagnaciji, socijalnoj isključenosti i političkoj nestabilnosti.
Generacije mladih koje odrastaju bez radnih navika i prilike za usavršavanje postaju „izgubljene generacije“. To ne samo da utiče na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, već stvara i začarani krug siromaštva koji je teško prekinuti.
Put prema naprijed
Rješavanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup. Neophodne su duboke reforme obrazovnog sistema kako bi se uskladio sa potrebama modernog tržišta. Ključno je i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje birokratije, odlučnu borbu protiv korupcije i privlačenje stranih investicija.
Države Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, moraju uložiti značajne napore u sprovođenje aktivnih politika zapošljavanja, podsticanje preduzetništva među mladima i pružanje prilika za cjeloživotno učenje. Bez odlučne akcije, sumorna statistika sa početka ovog teksta ostaće surova realnost koja definiše budućnost cijele regije. Vrijeme ističe, a cijena neuspjeha je previsoka.
(Buka) Foto: BN
Društvo
RANE KOJE NIKADA NE ZACJELJUJU! Srpska sutra u žalosti zbog 31 godine od pogroma u “Oluji”!
U Republici Srpskoj sutra će biti Dan žalosti povodom obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” tokom koje je ubijeno više od 1.904 lica sprske nacionalnosti, a protjerano više od 220.000 sa područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srpske.
Vlada Republike Srpske ovu odluku donijela je 21. jula na telefonskoj sjednici.
Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine biće obilježen sutra u Banjaluci i Mrkonjić Gradu.
Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.
Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.
Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina – što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Јugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
(Agencije) foto: akcija “Oluja” arhiva
Društvo
“REKLA SAM MU DA SJEDNE KOD DJEDA, ČINILO SE SIGURNIJE…” EVO ŠTA HRVATI SLAVE! Potresne riječi majke kojoj su u “Oluji” zvjerski ubili dijete (12)!
Nevenka Dobrić u akciji “Oluja” izgubila sina i svekra Siniša Dobrić (12) iz sela Crkveni Bok kod Siska, ubijen je 4. avgusta 1995. godine. Sjedio je pored djeda, u kabini traktora, kojim su, sa porodicom i komšijama, bježali od rata. Obojica su poginula. Bio je dječak, nije nosio oružje. Sinišina majka Nevenka Dobrić još se sjeća posljednjeg razgovora sa sinom.
– Sjela sam u prikolicu, a Siniša je htio sa mnom. Rekla sam mu da sjedne u kabinu s djedom, činilo se sigurnije, jer kabina ipak malo štiti – svjedočila je majka Nevenka za Memorijalni centar Republike Srpske.
Nevenka je do rata živjela mirno sa mužem Miletom i sinovima Sašom i Sinišom. Porodica se bavila poljoprivredom.
– Djeca su išla normalno u školu, sve je bilo u redu do devedeset prve, do rata. U ratu je bilo svašta. Sve je bilo skupo, gorivo naročito. Ali se preživljavalo. Radili smo, svi smo se slagali i sve je išlo kako treba – priča Nevneka.
A onda je došla “Oluja”. Granatiranje sela je počelo 4. avgusta 1995. godine u rano jutro. Nevenka je odlučila da se zajedno sa mlađim sinom Sinišom povuče traktorom i prikolicom prema Bosni. Njen muž i stariji sin Saša ostali su da čuvaju položaj i brane selo.
– Saša nije smio u Bosnu, jer nismo znali hoće li ga mobilisati u vojsku, a nije bio u vojsci. On je otišao sa ocem na položaj, kao i svi ostali, da čuva svoje selo. Muž je morao na položaj, a Saša je otišao s njim – svjedoči Nevenka Dobrić.
Kad je granatiranje malo utihnulo, ljudi su se skupili u selu.
– Došli su komšije i rođaci i pitali: „Šta ćemo sad? Hoćemo li bježati?“ Na kraju smo odlučili da bježimo. Ja i mlađi sin Siniša, koji je imao 12 godina, pošli smo traktorom i prikolicom da odvezemo šta možemo – priča Nevenka.
Kolona je krenula, svi su se nadali da će se spasiti. Ali, nije bilo tako. – Odjednom je pored nas prošao auto. U njemu je bila žena koja je radila u prodavnici, s njenim sestrama i sinom. Odmah nakon što su prošli, počela je pucnjava. Metci prolijeću sa svih strana, a ja ne znam šta se dešava. Samo sam spustila glavu da ne dobijem metak u glavu. Ne znam ni ko puca, ni odakle – prisjeća se Nevenka Dobrić.
Kad je pucnjava prestala, podigla je glavu i vidjela jeziv prizor. – Auto je stao s desne strane, a žena puzi po asfaltu, ide četveronoške. Ništa mi nije bilo jasno. Moj svekar i sin su već bili mrtvi, a ja to još nisam znala. Traktor je silazio niz cestu, prikolica se prevrnula. Udarila sam glavom o zemlju, prikolica me pritisla preko stomaka, i dalje se ničega ne sjećam – svjedoči Nevenka Dobrić.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Još toplije, oprez sa izlascima napolje
U BiH i će biti pretežno sunčano i vruće, sa temperaturom vazduha i do 41 stepen Celzijusov.
Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni i sjeveroistočni, u Hercegovini u noći i ujutro sjeverni, a tokom dana južni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 13 do 20, a maksimalna od 36 do 41, u višim predjelima od 30 stepeni Celzijusovih.
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ “Ne trebaju nam granice, naplatne kućice su dovoljne za KILOMETARSKE KOLONE” (VIDEO)
-
Politika13 sati agoNAROD GINE NA PUTEVIMA, A MINISTAR BROJI RUPE PO BANJALUCI! Otkrivamo pozadinu licemjernog napada režima!
-
Hronika1 dan agoJEZIVI DETALJI TRAGEDIJE: Tužilaštvo saopštilo okolnosti pogibije dvojice mladića
-
Politika2 dana ago“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.
-
Društvo2 dana agoRTRS TRAŽI DUGOVE IZ 2012. GODINE: Građani nakon 14 godina moraju dokazivati da nisu dužni
-
Društvo2 dana agoVRHUNAC LJETA TEK STIŽE: Meteorolozi upozoravaju na temperature do 40 stepeni
-
Svijet3 dana agoMIGRANTSKI TALAS IZMIČE KONTROLI: Oko 60.000 ljudi ušlo u špansku enklavu (VIDEO)
-
Svijet11 sati agoDRAMA NA DUNAVU! Vojska minira rijeku dok državi prijeti POTPUNI MRAK! Očajnička trka s vremenom za spas nuklearne elektrane!
