Connect with us

Društvo

POTPUNA APATIJA! 24,7% mladih u BiH niti uči, niti radi

Dok se razvijene evropske zemlje poput Švedske, Holandije i Islanda ponose jednocifrenim procentom mladih koji niti rade, niti se obrazuju, poražavajući podaci Evrostata za 2023. godinu stavljaju Bosnu i Hercegovinu i zemlje Balkana na sam vrh ove neslavne ljestvice.
Sa skoro četvrtinom svoje mlade populacije (od 15 do 34 godine) izvan sistema rada i obrazovanja, BiH se suočava sa demografskom i ekonomskom krizom koja prijeti da potkopa njenu budućnost.

Poražavajuća statistika

Najnoviji izvještaj Evrostata otkriva sumornu sliku za mlade na Balkanu. Bosna i Hercegovina, sa alarmantnih 24,7% mladih u NEET kategoriji (eng. Neither in Employment nor in Education or Training), zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Turske (27,2%). Situacija nije mnogo bolja ni u komšiluku. Rumunija (20,6%), Grčka (18,0%), Srbija (16,3%) i Bugarska (15,4%) takođe se nalaze u gornjem dijelu ljestvice, daleko iznad evropskog prosjeka.

Poređenja radi, zemlje poput Holandije (5,9%) ili Švedske (5,8%) imaju i do pet puta manji udio mladih koji su isključeni iz društvenih i ekonomskih tokova. Čak i Hrvatska, sa 12,7%, stoji značajno bolje od svojih istočnih susjeda, što signalizuje duboke strukturne probleme koji pogađaju zemlje izvan Evropske unije ili one koje su joj se kasnije pridružile.

Zašto je Balkan „crna rupa“ za mlade?

Visoke stope NEET populacije na Balkanu nisu slučajnost, već posljedica složenog spleta višedecenijskih problema. Tranzicija iz socijalističke u tržišnu privredu ostavila je duboke ožiljke, što je rezultiralo masovnim gubitkom radnih mjesta i industrijom niske produktivnosti.

Ključni problemi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina i regija uključuju:

– Neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada: Obrazovne institucije i dalje proizvode kadrove za koje ne postoji stvarna potražnja. S druge strane, nedostaje radnika u sektorima koji se razvijaju, poput IT sektora i modernih tehničkih zanimanja.

– Složena politička struktura i korupcija: U Bosni i Hercegovini, fragmentirana vlast na više nivoa i sveprisutna korupcija stvaraju nepovoljno poslovno okruženje koje odbija investitore i guši otvaranje novih radnih mjesta. Mladi često vjeruju da su političke veze važnije od stručnosti, što dovodi do apatije i nepovjerenja u institucije.

– Nedostatak prilika i „odliv mozgova“: Suočeni sa nedostatkom perspektive, mladi masovno napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Ovaj „odliv mozgova“ dodatno osiromašuje privredu, ostavljajući je bez najvitalnijeg i najproduktivnijeg dijela stanovništva.

– Neefikasne politike i slabe institucije: Uprkos postojanju strategija za zapošljavanje mladih, njihovo sprovođenje je često sporo i neefikasno. Programi poput „Garancije za mlade“, uspješni u nekim zemljama EU, u BiH i Crnoj Gori još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli.

Cijena neaktivnosti: Ekonomske i društvene posljedice

Visok procenat mladih izvan tržišta rada i obrazovanja predstavlja ogroman teret za ekonomiju. Gubici se ogledaju u smanjenoj potrošnji, manjim prihodima od poreza i doprinosa, te povećanim troškovima za socijalna davanja. Dugoročno, ovo vodi ka ekonomskoj stagnaciji, socijalnoj isključenosti i političkoj nestabilnosti.

Generacije mladih koje odrastaju bez radnih navika i prilike za usavršavanje postaju „izgubljene generacije“. To ne samo da utiče na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, već stvara i začarani krug siromaštva koji je teško prekinuti.

Put prema naprijed

Rješavanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup. Neophodne su duboke reforme obrazovnog sistema kako bi se uskladio sa potrebama modernog tržišta. Ključno je i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje birokratije, odlučnu borbu protiv korupcije i privlačenje stranih investicija.

Države Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, moraju uložiti značajne napore u sprovođenje aktivnih politika zapošljavanja, podsticanje preduzetništva među mladima i pružanje prilika za cjeloživotno učenje. Bez odlučne akcije, sumorna statistika sa početka ovog teksta ostaće surova realnost koja definiše budućnost cijele regije. Vrijeme ističe, a cijena neuspjeha je previsoka.

(Buka) Foto: BN

Related Topics:

Društvo

MINIĆ NASTAVLJA PO SVOM, BEZ OBZIRA NA SVE! “Nema uslovljavanja cijene pšenice!”

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske je partner sa poljoprivrednim proizvođačima, ali ne može usloviti bilo koga da odredi cijenu berzanske robe, kao što je pšenica, kazao je Savo Minić, ministar ovog ministarstva.

– Bilo bi najnormalnije i najkorektnije da se donese neka mjera koja će usloviti davanje podsticaja i kada je u pitanju mlinsko-pekarski sektor i prerađivači u Republici Srpskoj da imaju obavezu da u okviru svog poslovanja u jednoj godini otkupe 10 do 25 odsto domaćeg proizvoda – naveo je Minić.

Minić je poslije sastanka kojem su pristvovali ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić, te predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara i Grupacije ratarstvo i mlinsko-pekarska industrija, rekao da bi time ostvarili nephodnu vezu proizvođača pšenice i mlinsko-pekarskog sektora.

Naveo je da je na sastanku informisan da se trenutna cijena pšenice kreće od 34 do 45 feninga, te da taj dijapazon dovoljno govori da je u pitanju berzanska roba, da je kvalitet nešto što određuje cijenu i u mlinsko-pekarskom sektoru i kod onih koji proizvode za vlastite potrebe.

– Svi oni koji imaju prinos 4,5 tone po hektaru na nuli su sa proizvodnjom, a sve preko toga predstavlja zaradu i oni koji su primjenjivali agrotehničke mjere i ozbiljnije se banili poljoprivrednom proizvodnjom imaju prinose od sedam do osam tona po hektaru – rekao je Minić.

Naglasio je da će se Ministarstvo potruditi da se podsticaji za pšenicu isplate u julu.

Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Branimir Andrić rekao je da je proizvodnja pšenica strateška stvar svake države, pa i Republike Srpske, koja na prijavljenih 50.000 hektara i sa prosječnim prinosom od šest tona, može zadovoljiti svoje potrebe.

– S druge strane, Federacija BiH neće moći da zadovolji svoje potrebe jer zavisi od uvoza i manja je proizvodnja nego u Republici Srpskoj – rekao je Andrić, koji je i direktor Poljoprivrednog dobra “Semberija”.

Smatra neprihvatljivom inicijativa da se zabrani uvoz pšenice, ali i da se na sastancima može usaglasiti zadovoljavajuća cijena i za proizvođače i za otkupljivače.

Nastavi čitati

Društvo

LJETO SE NE PREDAJE! Temperature do 32 stepena, ali OVDJE će vas iznenaditi kiša!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano i toplije, a u drugom dijelu dana ponegdje će postojati uslovi za prolaznu kišu ili pljuskove.

Jutro će biti svježe i pretežno vedro, a prolazna magla moguća je u kotlina i oko rijeka, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne oblačnost će se sa slabom kratkotrajnom kišom premještati ka sjeveru i istoku.

Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 15, u višim predjelima od sedam stepeni, a dnevna od 26 do 32 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom sjevernih smjerova.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak 17, Kalinovik, Mrakovica, Čemerno i Sokolac 18, Ivan Sedlo 19, Gacko i Kneževo 20, Drinić i Livno 21, Srebrenica i Bugojno 22, Mrkonjić Grad i Rudo 23, Zvornik, Šipovo, Drvar, Jajce, Sarajevo i Tuzla 24, Višegrad, Ribnik, Srbac, Foča, Bihać, Sanski Most i Zenica 25, Banjaluka, Bijeljina, Prijedor, Doboj, Novi Grad i Bileća 26, Trebinje 27 i te Mostar 31 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

HAOS U SOCIJALNOJ ZAŠTITI Sindikat poručuje: Lokalna samouprava NEMA PRAVO na plate u ustanovama!

Sindikat zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske smatra da je neprimjenjiva i pravno neosnovana inicijativa Saveza opština i gradova kojom se traži usklađivanje koeficijenata i plata u ustanovama socijalne zaštite sa zakonom koji reguliše plate u lokalnoj samoupravi.

Iz Sindikata su pojasnili da Zakon o platama za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave nema pravno dejstvo u ustanovama socijalne zaštite.

Istaknuto je da inicijativu Saveza pojedini direktori ustanova koriste kao izgovor da odugovlače ili odbiju kolektivne pregovore, što predstavlja direktno kršenje Zakona o radu i Posebnog kolektivnog ugovora.

“Prema odredbama kolektivnog ugovora, poslodavci su bili dužni da započnu pregovore za zaključenje pojedinačnih kolektivnih ugovora najkasnije do 10. jula ove godine”, istakli su u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite Srpske.

Podsjećaju je posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti socijalne zaštite, koji je stupio na snagu 10. juna, važeći za sve ustanove u ovoj oblasti osim za one čiji je osnivač Republika Srpska, te da predstavlja obavezujući pravni akt.

“Finansijske teškoće ustanove ili odluke osnivača ne mogu biti osnov za ignorisanje odredaba kolektivnog ugovora. Svaka povreda odredaba podliježe nadzoru inspekcije rada, a u slučaju kontinuirane povrede, Sindikat zdravstva i socijalne zaštite će inicirati pokretanje postupaka pred nadležnim organima, uključujući sudske instance”, zaključuju u saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno