Politika

SVAKI IZBORI ISTA PRIČA: Svi za izmjene, ali po svojim pravilima

Bosna i Hercegovina, kao i svih prethodnih izbornih godina, i u ovu je ušla sa pričom o izmjenama Izbornog zakona, a kako stvari sada stoje, ta priča će se tek intenzivirati, i nije poznato kako će završiti.

Prvo je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, najavio nametanje Izbornog zakona. On je 19. decembra prošle godine pozvao vlasti da izmijene taj zakon, a ako to ne urade, da će on nametnuti rješenja.

Odmah nakon toga, iz Republike Srpske rekli su da neće prihvatiti nikakvo nametanje, a nekoliko dana kasnije lideri parlamentranih stranaka koje čine vlast u Republici Srpskoj dogovorili su izradu izbornog zakona Republike Srpske. Kako su najavili, Republika Srpska sama će provoditi izbore za lokalni i republički nivo, dok će za nivo BiH, odnosno Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH to činiti Centralna izborna komisija BiH.

U međuvremenu, Bošnjaci, odnosno SDA, u proceduru su uputili izmjene Izbornog zakona BiH koje su većinom glasova usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Tada je usvojen i zaključak da se po hitnom postupku te izmjene upute u Dom naroda.

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrđeno nam je da su usvojene izmjene Izbornog zakona stigle 8. januara, a po poslovniku trebalo bi da se stave na prvu sljedeću sjednicu. Ipak, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, gotovo je sigurno da će izmjene Izbornog zakona koje su prošle Predstavnički dom pasti u Domu naroda jer su protiv njih i SNSD i HDZ.

“Problem je neiskrenost, odnosno neprihvatanje stvarnosti u BiH. U svemu tome odjednom se nameće tema tehničkih izmjena Izbornog zakona. Nismo mi protiv njih, svako realan želi pravedne i demokratske izbore, ali to ne znači da preko noći treba da pristanemo na potpuno novi izborni proces. Jesmo li svjesni tehničkih mogućnosti naših birališta, svijesti naših birača”, zapitala se Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, koja dolazi iz HDZ-a, a prenose agencije.

U svu priču o Izbornom zakonu BiH upetljali su se i članovi “trojke” odnosno SDP, NiP i Naša stranka, koji su ranije podržali ono što je predložila SDA, ali su nakon sastanka sa HDZ-om rekli da je potrebno doći do domaćeg rješenja. Tada je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao da je čuo prijedlog HDZ-a u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH, ali da su i oni imali svoje stavove i prijedloge te da je mišljenje podijeljeno. Zanimljivo je da prijedlog SDA koji je usvojen u Predstavničkom domu ni na koji način ne mijenja izbor članova Predsjedništva BiH, a to je podržao i SDP, kao i ostale stranke “trojke”.

“Sve to pokazuje neodgovorno ponašanje političara. O izmjenama Izbornog zakona se raspravlja u godinama kad nema izbora, a kod nas je to praksa da u izbornoj godini pričamo o tome. Nema interresorne radne grupe, već stranke pojedinačno to rade i to je zabrinjavajuće. Bojim se da se neće desiti ništa. Ako ne reaguje visoki predstavnik, imaćemo stari način izbora”, rekao je za “Nezavisne novine” Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

Na pitanje da li bi eventualna odluka Šmita prouzrokovala više problema s obzirom na najave iz Republike Srpske, Šehić kaže da entiteti mogu donijeti svoj zakon, ali da on mora biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH te da je Aneksom III Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano ko će i kako provoditi izbore u BiH.

Izborni zakon u BiH komentarisala je i Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, koja je rekla da te stvari treba vratiti u normalu.

“Ovi zahtjevi koji dolaze iz Republike Srpske, da se na određen način razvije taj izborni proces su čisto zato što je i Ustavom tako rečeno koji nivo je zadužen za sprovođenje određenih izbora. To bi značilo samo da se izbori koji se odnose na lokalni nivo i izbori za republičke institucije dešavaju u okviru naše Republičke izborne komisije, a ostale stvari koje pripadaju zajedničkom nivou BiH i dalje bi bile u nadležnosti CIK-a”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da u CIK-u sjede politički obojeni ljudi, te da su određene stvari problematizovali, kršena su pravila, izmišljana neka nova ponovna brojanja itd.

Podsjećanja radi, i pred prošle opšte izbore koji su održani 2022. godine u proceduri je bilo nekoliko izmjena Izbornog zakona, od kojih su dva, i to onaj od HDZ-a i SDA, došli pred poslanike i delegate, međutim nijedan na kraju nije dobio podršku.

Politika

PETROVIĆ HOĆE DUEL SA BLANUŠOM “Jedva čekam da se potvrdi termin”

Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske /ERS/ Luka Petrović izjavio je danas Srni da je spreman da učestvuje u javnom duelu sa Brankom Blanušom iz Odbora za energetiku SDS-a i da razgovara o brojnim temama vezanim za “Elektroprivredu”, ali i o ostalim oblastima.

“Jedva čekam da RTRS potvrdi termin i ja dolazim Banjaluku da uživo govorim o `Elektroprivredi` i volio bih da bude nešto duži termin jer ima dosta tema”, rekao je Petrović nakon što su predstavnici PDP-a i SDS-a zatražili da se u narednih deset dana organizuje javno suočavanje Petrovića i Blanuše, koji je i kandidat SDS-a na predstojećim prijevremenim predsjedničkim izborima.

Što se tiče izjave predstavnika opozicije ispred zgrade RTRS-a u Banjaluci o navodnim planovima za oslobađanje RTRS-a, Petrović je rekao da opozicija uvijek ima pravo da kritikuje i da daje negativne opaske, ali da bi volio da čuje i pozitivne primjere i prijedloge rješenja, a ne samo isticanje tematike kao da se ništa ne radi i kao da ništa ne funkcioniše. “Promašili su temu i svjesni su da nisu potpuni i spremni za vođenje Republike Srpske. To će se pokazati i u narednim nedjeljama kao što se pokazalo i u prethodnih 20 godina”, rekao je Petrović.

Nastavi čitati

Politika

OPOZICIJA ISPRED RTRS-a: „Javni servis nije više u službi građana“

Predstavnici opozicije u Republici Srpskoj danas su održali konferenciju ispred zgrade RTRS u Banjaluci, kritikujući rad javnog servisa i pozivajući na njegovu depolitizaciju i reformu.

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, istakao je da RTRS već godinama širi mržnju, vodi huškačku politiku i dijeli narod. „RTRS pripada svakom čovjeku u društvu i vrijeme je da se to promijeni“, poručio je, dodajući da opozicija želi konkretna rješenja koja bi osigurala objektivno izvještavanje i ravnopravan pristup svim političkim akterima.

Crnadak je posebno naglasio da javni servis uskraćuje prostor političarima poput Jelene Trivić i Nebojše Vukanovića te pozvao na privremeno zajedničko uređivačko rukovodstvo koje bi uključivalo i vlast i opoziciju, uz monitoring programa. Kao primjer dobre prakse naveo je Sjevernu Makedoniju, gdje su reforme medija smanjile tenzije u društvu.

Sličan stav iznijeli su i predstavnici SDS-a na čelu da načelnikom Istočne Ilidže Marinkom Božovićem. Božović je naglasio da RTRS treba omogućiti tematske emisije o ključnim društvenim pitanjima, poput stanja u Elektroprivredi RS, uz učešće direktora koji mogu objasniti nastalo stanje, ali i poslanika iz Parlamenta BiH u drugim relevantnim emisijama. Istakao je da javni servis trenutno radi u interesu jedne političke stranke i pojedinca, umjesto da izvještava objektivno i profesionalno.

Opozicija poručuje da politika više ne smije biti pitanje „života i smrti“ na RTRS-u te da je neophodno hitno osigurati ravnotežu u medijskom prostoru RS, uz profesionalne standarde i slobodu govora za sve novinare.

Nastavi čitati

Politika

PETROVIĆ “SAHRANIO” ERS! Duguju milijardu i 300 miliona KM

Ukupne finansijske obaveze „Elektroprivrede Republike Srpske“ i svih zavisnih preduzeća iz sistema ERS-a premašuju milijardu i 300 miliona maraka, otkriva CAPITAL.

Prema tvrdnjama našeg izvora iz vrha ERS-a, radi se o kreditnim obavezama, obavezama prema dobavljačima, kao i obavezama nastalim u međunarodnim arbitražnim sporovima.

„Postoje tri velika kredita koja zbirno iznose oko 650 miliona KM. To su krediti kineskih banaka u iznosu od 380 miliona KM za izgradnju HE Dabar i 150 miliona KM za HE Bistrica. Treći veliki kredit je onaj za projekat odsumporavanja u RiTE Ugljevik u visini od 80 miliona evra. Njegova otplata je u toku, a ostalo je još oko 60 miliona evra ili 120 miliona KM. To ukupno dođe 650 miliona KM“, objašnjava naš izvor. Kada je riječ o ostalim kreditima, on dodaje da sva zavisna preduzeća zbirno imaju oko 150 miliona KM kreditnih obaveza.

Što se tiče obaveza prema dobavljačima, nastavlja naš izvor, prednjače RiTE Ugljevik i RiTE Gacko koje zajedno imaju oko 85 miliona evra ili oko 165 miliona KM.

„Kada se tome dodaju još samo obaveze po osnovu obnovljivih izvora u iznosu od oko 30 miliona KM, to je već skoro milijarda KM. Međutim, kada se dodaju i obaveze RiTE Ugljevik prema Slovencima po osnovu izgubljenog arbitražnog spora koje premašuju 300 miliona KM, to ukupno dođe oko milijardu i 300 miliona KM“, objašnjava naš izvor.

On dodaje da ERS ima i dugovanja koja ne doživljava kao obavezu kao što su obaveze HE Bočac po osnovu dividendi, ističući da i 120 miliona KM koje su plaćeni slovenačkom „Vijaduktu“ praktično predstavljaju obavezu koju je stvorio HE Bočac.

„Veliko je pitanje koliko još skrivenih obaveza bi pronašla nezavisna dubinska revizija“, kaže naš sagovornik.

Direktor ERS-a Luka Petrović potvrdio je za CAPITAL da su obaveze po osnovu tri velika kredita oko 650 miliona KM.

„Tačno je da su ukupne obaveze po osnovu tri velika kredita oko 650 miliona KM, pri čemu treba istaći da krediti za HE Dabar i HE Bistrica dospijevaju na naplatu kada HE budu na mreži. Kreditne obaveze ostalih zavisnih preduzeća su oko 150 miliona KM“, rekao je Petrović za CAPITAL, ističući da u strukturi ukupnih obaveza treba razlikovati dugovanja i obaveze Matičnog preduzeća i zavisnih preduzeća.

Minić: „Elektroprivreda“ gigant koji je posrnuo
Da je ERS u problemima priznao je i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić koji je danas izjavio da je nezadovoljan stanjem u „Elektroprivredi RS“.

„U ovom momentu važno je preduzeti kratkoročne mjere kada je riječ o termoelektranama. To je ozbiljan posao. ‘Elektroprivreda’ je veliki gigant koji je posrnuo“, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

On je rekao da očekuje da će se, nakon padavina, popraviti hidrološka situacija i da će električna energija za građane Srpske biti obezbijeđena u kontinuitetu. Minić je istakao i da će Vlada Srpske održati tematsku sjednicu o ERS-u.

Nastavi čitati