Connect with us

Politika

SVAKI IZBORI ISTA PRIČA: Svi za izmjene, ali po svojim pravilima

Bosna i Hercegovina, kao i svih prethodnih izbornih godina, i u ovu je ušla sa pričom o izmjenama Izbornog zakona, a kako stvari sada stoje, ta priča će se tek intenzivirati, i nije poznato kako će završiti.

Prvo je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, najavio nametanje Izbornog zakona. On je 19. decembra prošle godine pozvao vlasti da izmijene taj zakon, a ako to ne urade, da će on nametnuti rješenja.

Odmah nakon toga, iz Republike Srpske rekli su da neće prihvatiti nikakvo nametanje, a nekoliko dana kasnije lideri parlamentranih stranaka koje čine vlast u Republici Srpskoj dogovorili su izradu izbornog zakona Republike Srpske. Kako su najavili, Republika Srpska sama će provoditi izbore za lokalni i republički nivo, dok će za nivo BiH, odnosno Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH to činiti Centralna izborna komisija BiH.

U međuvremenu, Bošnjaci, odnosno SDA, u proceduru su uputili izmjene Izbornog zakona BiH koje su većinom glasova usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Tada je usvojen i zaključak da se po hitnom postupku te izmjene upute u Dom naroda.

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrđeno nam je da su usvojene izmjene Izbornog zakona stigle 8. januara, a po poslovniku trebalo bi da se stave na prvu sljedeću sjednicu. Ipak, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, gotovo je sigurno da će izmjene Izbornog zakona koje su prošle Predstavnički dom pasti u Domu naroda jer su protiv njih i SNSD i HDZ.

“Problem je neiskrenost, odnosno neprihvatanje stvarnosti u BiH. U svemu tome odjednom se nameće tema tehničkih izmjena Izbornog zakona. Nismo mi protiv njih, svako realan želi pravedne i demokratske izbore, ali to ne znači da preko noći treba da pristanemo na potpuno novi izborni proces. Jesmo li svjesni tehničkih mogućnosti naših birališta, svijesti naših birača”, zapitala se Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, koja dolazi iz HDZ-a, a prenose agencije.

U svu priču o Izbornom zakonu BiH upetljali su se i članovi “trojke” odnosno SDP, NiP i Naša stranka, koji su ranije podržali ono što je predložila SDA, ali su nakon sastanka sa HDZ-om rekli da je potrebno doći do domaćeg rješenja. Tada je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao da je čuo prijedlog HDZ-a u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH, ali da su i oni imali svoje stavove i prijedloge te da je mišljenje podijeljeno. Zanimljivo je da prijedlog SDA koji je usvojen u Predstavničkom domu ni na koji način ne mijenja izbor članova Predsjedništva BiH, a to je podržao i SDP, kao i ostale stranke “trojke”.

“Sve to pokazuje neodgovorno ponašanje političara. O izmjenama Izbornog zakona se raspravlja u godinama kad nema izbora, a kod nas je to praksa da u izbornoj godini pričamo o tome. Nema interresorne radne grupe, već stranke pojedinačno to rade i to je zabrinjavajuće. Bojim se da se neće desiti ništa. Ako ne reaguje visoki predstavnik, imaćemo stari način izbora”, rekao je za “Nezavisne novine” Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

Na pitanje da li bi eventualna odluka Šmita prouzrokovala više problema s obzirom na najave iz Republike Srpske, Šehić kaže da entiteti mogu donijeti svoj zakon, ali da on mora biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH te da je Aneksom III Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano ko će i kako provoditi izbore u BiH.

Izborni zakon u BiH komentarisala je i Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, koja je rekla da te stvari treba vratiti u normalu.

“Ovi zahtjevi koji dolaze iz Republike Srpske, da se na određen način razvije taj izborni proces su čisto zato što je i Ustavom tako rečeno koji nivo je zadužen za sprovođenje određenih izbora. To bi značilo samo da se izbori koji se odnose na lokalni nivo i izbori za republičke institucije dešavaju u okviru naše Republičke izborne komisije, a ostale stvari koje pripadaju zajedničkom nivou BiH i dalje bi bile u nadležnosti CIK-a”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da u CIK-u sjede politički obojeni ljudi, te da su određene stvari problematizovali, kršena su pravila, izmišljana neka nova ponovna brojanja itd.

Podsjećanja radi, i pred prošle opšte izbore koji su održani 2022. godine u proceduri je bilo nekoliko izmjena Izbornog zakona, od kojih su dva, i to onaj od HDZ-a i SDA, došli pred poslanike i delegate, međutim nijedan na kraju nije dobio podršku.

Related Topics:

Politika

Bijela kuća prati situaciju u BiH, Saliven: Moguće dodatne SANKCIJE

SAD su zabrinute zbog povećanih prijetnji teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine od strane predsjednika Republike Srpske Dodika, poručio je Džejk Saliven, predsjednik Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD-a u Bijeloj kući.

– Nastavićemo odgovarati na secesionističke akcije i napade na Dejtonski mirovni sporazum, uključujući i kroz korištenje dodatnih sankcija. Podržavamo visokog predstavnika i korištenje njegovih ovlaštenja, kada je to potrebno, za odbranu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nastavićemo biti uz građane BiH i njihov cilj postizanja demokratske i prosperitetne BiH integrisane u evroatlantsku zajednicu – napisao je on na mreži Iks.

Saliven je blizak saradnik Džoa Bajdena, predsjednika SAD, i visoko je pozicioniran u njegovoj administraciji. Po rangu, on je četvrta najjača pozicija u Bijeloj kući, nakon predsjednika SAD, potpredsjednika i šefa osoblja Bijele kuće.

 

Nastavi čitati

Politika

DANI SU U PITANJU: Lideri stranaka napokon dogovorili usvajanje BUDŽETA

Lideri vladajućih stranaka na nivou BiH dogovorili su danas na sastanku u Mostaru usvajanje budžeta institucija BiH.

Dogovorili su, naime, kako je to nakon sastanka otkrio domaćin, lider HDZ-a BiH Dragan Čović, da se budžet BiH nađe na sjednici Savjeta ministara BiH već u četvrak, 4. jula, a potom po ubrzanoj proceduri bude usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

“Čini mi se da je realno da to uradimo brzo, dani se u pitanju, a onda da se posvetimo ekonomskim aspektima na evropskom putu”, rekao je Čović.

Obrazložio je nakon toga i šta podrazumijeva zaključak koji su stranački lideri danas potpisali u Mostaru, te naveo da će koalicija i dalje postojati ako budžet bude usvojen, pišu Nezavisne.

“Zaključak se odnosi na proračun i par stvari koje zajedno trebao raditi u narednih mjesec dana, kako bi stvorili  korektan ambijent da izvršna i zakonodavna vlast može da funkcionira na razini BiH. Vrlo jednostavno, a ako mi usvojimo proračun u četvrtak, mislim da će postojati”, kazao je Čović, govoreći o koaliciji.

Atmosfera na sastanku je, rekao je lider HDZ-a, bila izvrsna.

“Treba da se uzdignemo iznad razlika i da pošaljemo pozitivnu poruku da ćemo imati uskoro budžet kako bi na jesen dobili pregovarački proces”, rekao je lider HDZ-a BiH na konferenciji za novinare, na kojoj se obratio sam, jer su, kako je obrazložio, kolege to od njega tražile.

Rekao je nakon toga da se već poslije lokalnih izbora 2024. može očekivati pregovarački proces sa EU.

“Ključna stvar današnjeg sastanka je pristup EU i ono što zajedno možemo izvući iz našeg rada, a da razlike ostavimo po strani”, rekao je Čović.

Domaćin sastanka se zahvalio kolegama što su, kako je istakao, dali doprinos da mogu poslati koliko-toliko pozitivnu poruku kako bi BiH na jesen mogla dobiti pregovarački proces sa EU dok je Mađarska predsjedavajuća EU.

Sastanku su u ime SNSD-a prisustvovali lider te stranke Milorad Dodik, potpredsjednici Željka Cvijanović i Radovan Višković, generalni sekretar Srđan Amidžić, te član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

Kada je riječ o HDZ-u BiH, uz stranačkog lidera, sastanku su prisustvovali i Čovićeva zamjenica Borjana Kršto i potpredsjednik stranke Darjana Filipović.

Na sastanku su bili i lider SDP-a BiH Nermin Nikšić, stranke NiP Elmedin Konaković, te Naše stranke Edin Forto.

U delegaciji SDP-a BiH bili su i Saša Magazinović, partije Narod i pravda Denis Zvizdić, te Naše stranke Predrag Kojović i Sabina Ćudić.

Pred ovom koalicijom je, podsjećanja radi, niz zadataka, pa je tako potrebno, između ostalog, usvojiti zakon o Sudu BiH, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH itd.

Prije sastanka koalicije na nivou BiH, iz “Naše stranke”, na čijem čelu je Forto, rekli su da insistiraju da se priča o budžetu, planu rasta i EU putu BiH.

Nastavi čitati

Politika

“SNSD GUBI POTPUNU KONTROLU” Nakon što je PDP dobio delegata u Domu naroda Borenović poručio da ipak IMA PRAVDE

Ipak ima pravde, iako nekada spora, kada smo posvećeni i uporni može biti dostižna! Sreća prati hrabre!

Ovo je poručio Branislav Borenović, predsjednik PDP, nakon što je žrijebom odlučeno da peti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH bude Nenad Vuković iz PDP.

– Ovo je bio dugotrajan, težak, nekada i mučan proces, ali nismo odustajali. Ostaje žal što je trebalo godinu i po da se ovaj proces okonča i što nije sve odmah završeno u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ali očigledno je da se u ovoj zemlji treba boriti za pravdu. Podsjetiću da su glasanje u NSRS pratile brojne kontroverze, od mogućih falsifikovanih i uslikanih listića, pa dalje, oko čega još vodimo sudski postupak. Da je bilo drugačije, da se nisu po običaju bavili prevarama, svi bismo izbjegli ove procedure – rekao je Borenović.

Ističe da će se ulaskom Nenada Vukovića u Dom naroda PS BiH političke prilike umnogome promijeniti.

– SNSD i Dodik gube potpunu kontrolu nad procesima na nivou BiH, što će, prije svega, dovesti do smirivanje aktuelne uzavrele tenzične situacije i omogućiti lakšu prohodnost zakonskih rješenja. Ali, iznad svega, iako pokušavaju da manipulišu javnost da će biti drugačije, očajnički kukumaču, mogu poručiti da će Republika Srpska i srpski interesi biti zaštićeniji nego do sada, u skladu sa postojećim dejtonskim ustavnim okvirom – rekao je Borenović.

Nastavi čitati

Aktuelno