Connect with us

Region

SVAKOME SE MOŽE DESITI! Mina Lazarević krila da ima rak štitne žlijezde, IGNORISALA SIMPTOME

Poznata srpska glumica Mina Lazarević je otkrila javnosti da se hrabro borila sa teškom dijagnozom kancera prije nekoliko godina.

Kancer je bio razlog iz kog je morala da izvadi štitnu žlijezdu, ali umjesto da je to slomilo, Mina je odlučila da se hrabro bori za bolje sutra.

Mina Lazarević je ostvarila značajne uspjehe kao glumica kako na pozorišnim daskama, tako i na malim ekranima. Njena talentovana glumačka interpretacija osvojila je srca publike širom regiona, a mnogi je pamte po ulozi u seriji “Bela lađa”, koja je i danas popularna.

Međutim, život van scene nije bio nimalo lak za Minu Lazarević. Još od 2005. glumica se suočavala sa izazovima, a 2015. doživjela je i fizičko nasilje od tadašnjeg supruga. Razvela se od baletana Gorana Stanića, koji ju je pretukao 2015. u stanu u kojem su zajedno živjeli. On je priznao krivicu i proveo je godinu dana u kućnom pritvoru, prenosi Pink.

Mina je bila pod svakodnevnim stresom, suočila se sa razvodom, a saznala je i da boluje od opake bolesti.

“Svako ima slabu tačku, ne postoji neko ko je nema. Ja sam ekstrovertna osoba, ne gutam, ne čuvam stres u sebi, imam potrebu sve to da izbacim. Čini mi se da sam posle svega toga osećala potrebu da treba sa svojim okruženjem da podelim slušajte svoje telo, nemojte da ignorišete neke signale koje vam daje, jer te svakodnevnica melje. Malo je vremena da ga posvetiš sebi i provedeš vreme sa sobom”, ispričala je glumica u jednoj emisiji na K1.

Kao i većina, o simptomima bolesti je govorila nije to ništa, a onda je dijagnoza stigla kao grom iz vedra neba.

“Ignorisala sam signale koje mi je telo davalo, to nema veze sa zdravstvenom neprosvešćenosti i nemogućnosti da se to reši. Nažalost nasledila sam osobinu svoje bake i majke da su mi svi moji bližnji važniji od mene same. Na kraju dođe vreme da moraš nešto da preduzmeš. U prvom momentu nisam znala da se tu nešto dešava i da moram na operaciju, čak sam planirala da nastavim da igram predstave. U pitanju je bila štitna žlezda. Međutim kad je stigao nalaz, morala sam na još jednu operaciju, jer je bio maligan. Nakon saznanja sam otišla u kola da se isplačem jer obično tako ide. U tim trenucima krenu neke misli neizdrživo da ti naviru i ne možeš sebe da smiriš. Kreneš da razmišljaš o deci i o svim stavkama koje treba da središ”, ispričala je.

Nakon saznanja Mina je ubrzo podvrgnuta operaciji kada joj je izvađena cela štitna žlijezda, ali tu nije bio kraj njenim brigama.

“Naravno od operacije moje glasnice su bile u haosu, ne mogu normalno ni da govorim ni da pevam. Kad su mi rekli gledaćemo da rez bude što manji, da se ne vidi, rekla sam doktorima, ma pustite to gledajte mi glasne žice, ja od toga živim. Tad nisam mogla ništa da radim sa svojim glasom, ali nisam odustajala. Ta blokada je trajala više od godinu dana i nastavila sam da forsiram i da pričam i da pevam. Nakon toga sam igrala predstave normalno, jer nisam želela da dozvolim sebi tu vrstu pada”, ističe Mina.

Related Topics:

Region

MNOGIMA SE ITEKAKO ISPLATI! Pogledajte koliko zarađuju oni koji odu raditi sezonu u Hrvatskoj

Prosječna plata u Srpskoj ne pokriva osnovne životne troškove. Istovremeno, sezonski radnici u turizmu u Hrvatskoj zarađuju mjesečno dosta više od radnika u Srpskoj, čak i onih koji imaju diplomu fakulteta.

U aprilu je prosječna neto plata u Republici Srpskoj iznosila 1.473 KM, što je oko 750 evra. Prosječna neto plata u Hrvatskoj u februaru 2025. iznosila je 1.416 evra, skoro duplo više. Međutim, još izraženija razlika vidi se kada se u obzir uzmu konkretna zanimanja, posebno u sektoru ugostiteljstva.

U Srpskoj, prosječna plata u hotelijerstvu i ugostiteljstvu iznosi oko 1.200 KM, dok konobar u Hrvatskoj tokom ljetne sezone može zaraditi od 1.200 do 2.000 evra, i to uz plaćen smještaj i obroke.

Šankeri u Hrvatskoj zarađuju i više – od 1.400 do 1.900 evra, uz bakšiš koji mjesečno zna donijeti dodatnih 300 do 500 evra.

Kuvari u Srpskoj imaju nešto veću platu od konobara, ali i dalje daleko ispod prosjeka svojih kolega u Hrvatskoj, gdje se plata za ovu poziciju penje i do 2.500 evra.

Možda i najporazniji podatak je činjenica da neki visokoobrazovani kadrovi u Srpskoj, često zarađuju manje od sezonskih radnika na Jadranu.

Na primjer, hostese u Hrvatskoj zarađuju 1.000 do 1.500 evra, nerijetko i bez prethodnog radnog iskustva. Recepcioneri, takođe sezonski radnici, imaju platu između 1.200 i 1.600 evra, što nadmašuje prihode većine početnika u struci u Srpskoj. Dodatna pogodnost je plaćen smještaj i prijava od prvog dana na poslu.

Nekada je sezonski rad bio rezervisan za studente i mlade koji žele da „zarade nešto preko ljeta“, ali danas na more odlaze i kvalifikovani radnici, majstori, pravnici, inženjeri, novinari. I to zbog jednostavne računice.

Za 3 mjeseca sezonskog rada u Hrvatskoj mogu uštedjeti više nego što bi kod kuće zaradili za pola godine, pa i više.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Region

MINISTAR PROSVJETE SRBIJA: Ne zna se datum upisa novih studenata

Ministar prosvjete Srbije Dejan Vuk Stanković izjavio da se, s obzirom na situaciju na univerzitetima, ne zna datum upisa novih studenata i da on neće biti isti na svim fakultetima.

“Nisu svi istovremeno krenuli sa nadoknadom. Različiti fakulteti imaju različite planove i mehanizme nadoknade, jer imaju i različite tipove nastave. Kod teorijske je lakše nadoknaditi propušteno, a kod praktične je to mnogo teže”, rekao je Stanković.

On je istakao da će sigurno biti izmjene univerzitetskog kalendara i da je Ministarstvo spremno da ponudi svoje usluge svim Univerzitetima u Srbiji i stručno uputstvo za realizaciju upisa.

“Propuštena nastava mora da se nadoknadi, a država svakako neće nasesti na bilo kakve trikove, poput samoproglašenih ilegalnih štrajkova ili maštarija o mirovanju godine i statusa studenata bez stvarnog pokrića”, rekao je Stanković za “Politiku”.

On je istakao da blokaderi različitih političkih “boja” nikako da shvate da je univerzitet jednako ozbiljan posao kao politika, samo što ima drugačije zahtjeve, zaplet i epilog.

Stanković je naveo i da je zahtjev za izborima politički, odnosno da ovo nije priča samo o studentima i njihovom buntu već da neko želi vlast i da je spreman da se do posljednjeg atoma studentske energije bori da bi došao do privilegija vlasti i statusa moći.

Nastavi čitati

Region

SUDBINA ŽELJEZNIČKE STANICE U NOVOM SADU NEIZVJESNA: Statika se još ne može ispitati, odluka nakon vještačenja

Željeznička stanica u Novom Sadu, sa koje se 1. novembra 2024. godine srušila nadstrešnica i usmrtila 16 osoba, moraće da prođe ispitivanje statike, nakon čega će biti odlučeno hoće li biti srušena, rekonstruisana ili djelimično korišćena – izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.

„Kako je javnost već upoznata, Viši sud u Novom Sadu zatražio je dopunu optužnice, pa je dopunjeni istražni postupak još u toku. Istovremeno je izdata zabrana ulaska u zgradu stanice, kao i nalog za ispitivanje njene statike“, rekla je Sofronijevićeva za Tanjug.

Dodala je da ispitivanje još nije fizički moguće sprovesti upravo zbog zabrane pristupa objektu.

„Zgrada će do daljnjeg ostati u statusu kvo – bez pristupa i bez mogućnosti da se ispita stanje statike“, navela je.

Razmatraju se privremena rješenja kako bi se uspostavio putnički saobraćaj, a to uključuje i mogućnost djelimične upotrebe bezbjednih dijelova stanice.

„Postoje prijedlozi da se koristi peronski dio sa podzemnim prolazom, jer se taj dio smatra bezbjednim. Sve zavisi od nalaza stručnjaka, a kada dobijemo zvaničan izvještaj, znaćemo da li zgrada ide u rušenje, rekonstrukciju ili djelimičnu upotrebu“, objasnila je.

Brza pruga Novi Sad – Subotica uskoro u funkciji?

Upitana o otvaranju brze pruge između Novog Sada i Subotice, ministarka je rekla da su građevinski radovi na pruzi – uključujući donji i gornji stroj – završeni 100 odsto. Pruga će biti puštena u rad kada se okonča provjera svih staničnih zgrada, ili ako se odluči da se pusti samo pruga, bez svih stanica.

„Otvaranje zavisi i od Mađarske, koja treba da završi svoju deonicu. Tragedija u Novom Sadu je, razumljivo, usporila proces“, rekla je Sofronijevićeva.

Naglasila je da je završena nova stanica Vrbas Nova, opremljena za prijem putnika, dok se ostale stanice još provjeravaju.

„Ništa neće biti pušteno dok se ne izda upotrebna dozvola, što znači da su radovi izvedeni po tehničkoj dokumentaciji i da je sve bezbjedno“, istakla je.

Tri sata do Budimpešte: carina i pasoška kontrola u vozu

Ministarka je najavila i da se radi na rješenju za pasošku i carinsku kontrolu tokom vožnje ili u polaznim i dolaznim stanicama, kako bi se skratilo vrijeme putovanja između Beograda i Budimpešte na oko tri do tri i po sata.

Na pitanje da li će pruga biti puštena do 7. jula, što je ranije najavljivano, Sofronijevićeva je rekla da se na tome intenzivno radi, ali da uspjeh zavisi i od mađarske strane, jer se radi o zajedničkom projektu.

Nastavi čitati

Aktuelno