U trci za prvog humanoidnog robota koji će postati dio naših domova, kompanije poput Tesle takmiče se za razvoj održivog androida za svakodnevni život.

Jedna od kompanija koja cilja na pobjedu u ovoj trci je 1X, sa sjedištem u Norveškoj i Silikonskoj dolini, koja razvija svog humanoidnog robota pod nazivom NEO.

Na nedavnoj demonstraciji u Mosu, blizu Osla, NEO je predstavljen u futurističkom kombinezonu, pokazujući svoje mogućnosti.

Dodao je i da će robot biti sjajan saputnik: „Možete s njim razgovarati, učiti, zabavljati se i imati kvalitetne konverzacije.“

Bornič je naglasio da je vještačka inteligencija (AI) ključna za NEO-a: „Od kontrole tijela, hodanja, manipulacije predmetima, do interakcije s ljudima i govora, sve je to moderno AI rješenje primjenjeno na robotiku.“

NEO je takođe dizajniran za „pilotiranje“ – daljinsko upravljanje od strane čovjeka, što omogućava korisnicima da se povežu sa svojim robotskim avatarima iz bilo kog dijela svijeta.

Prototip verzija NEO-a već se koristi za obuku AI modela u stvarnim okruženjima, dok će tržišna verzija, kombinacija AI-a i daljinske kontrole, biti predstavljena 2025. godine. Kompanija navodi da će cijena biti u rangu automobila srednje klase.

Međutim, konkurencija je žestoka. Ilon Mask je predvidio da će do 2040. na tržištu postojati najmanje 10 milijardi humanoidnih robota, s cijenom od 20.000 do 25.000 dolara. Njegov Tesla Bot, poznat kao „Optimus“, nazvao je „najvećim proizvodom svih vremena“.

Osim Tesle, brojne kompanije ulaze na tržište AI robota, uključujući Vicarious, Universal Robots, i kineski startap Robotic Era, čiji je STAR 1 robot nedavno demonstrirao svoje sposobnosti na zahtjevnom terenu Gobija.

Na Međunarodnoj konferenciji o humanoidnoj robotici u Nansiju, Francuska, više od 30 kompanija i istraživačkih institucija predstavilo je najnovije robotske inovacije.

Tardigradi, sitna osmonoga stvorenja koja izgledaju poput malih medvjeda iz svemira, otporniji su na ekstremne uslove od bilo kojeg drugog bića na Zemlji.

Mogu preživjeti masivne doze radijacije, gotovo 1.000 puta veće od smrtonosne doze za ljude i podnijeti okruženja koja su smrtonosna za druge organizme.

Nedavno otkrivena vrsta tardigrada otkriva više o tome kako ovi mikroskopski organizmi preživljavaju popravkom svoje DNK nakon izloženosti visokim dozama gama-zračenja.

Trenunto je poznato oko 1.500 vrsta tardigrada, neobične vrste koju često nazivaju ‘vodenim medvjedićima’. Kada govorimo o njihovim odbrambenim sistemima protiv radijacije, mnogo toga ostaje neotkriveno. Nova studija posebno proučava vrstu nazvanu Hipsibius henanensis, otkrivenu u kineskoj provinciji Henan prije šest godina, kako bi istražila molekularne mehanizme koji tardigradima omogućavaju ovu otpornost. Rezultati bi mogli pomoći u zaštiti astronauta u svemiru i omogućiti duže svemirske letove za ljude.

“Ekstremna otpornost ekstremofila poput tardigrada pravi je rudnik neistraženih molekularnih mehanizama otpornosti”, rekao je Lei Li, istraživač Kineske akademije nauka i glavni autor rada.

Studija, objavljena u časopisu “Sajens”, otkriva da ova vrsta tardigrada aktivira sofisticiran odbrambeni sistem koji ne samo da štiti njihovu DNK od oštećenja nego je i popravlja.

Najpoznatija odbrana tardigrada je sposobnost ulaska u stanje sličnoj smrti tokom kojeg uvuku sve svoje udove i gotovo potpuno iscrpe vodu iz tijela. Ovo stanje dehidracije omogućava im da prežive najekstremnije uslove decenijama, čak i u vakuumu svemira. Vrsta Hipsibius henanensis ima ukupno 14.701 gen, od kojih je 30 odsto jedinstveno za tardigrade. Eksperimenti su pokazali da se nakon izlaganja dozi radijacije od 200 i 2.000 graya aktivira 2.801 gen povezan s popravkom DNK, diobom stanica i imunološkim odgovorom.

Jedan ključni gen, TRID1, poziva protein (53BP1) koji popravlja dvostruke lome u DNK. Takođe, gen DODA1 proizvodi antioksidativne pigmente kako bi neutralisao reaktivne hemikalije izazvane radijacijom, dok gen BCS1 štiti mitohondrije.

“Tardigrade možemo pronaći gotovo posvuda na Zemlji, od dubokih okeana do visokih planina”, rekao je Tomas Butbaj, profesor sa Odjeljenja za molekularnu biologiju Univerziteta Vajoming, koji nije bio uključen u studiju.

Butbaj je 2021. godine poslao tardigrade u svemir kako bi proučavao njihovu otpornost na uslove na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

“Razumijevanje kako tardigradi preživljavaju u svemiru ključno je za razvoj terapija i zaštitnih mjera za ljude tokom dugih svemirskih letova”, rekao je Butbaj.

Istraživanja poput ovog omogućavaju razumijevanje jedinstvenih strategija tardigrada za preživljavanje u ekstremnim uslovima, što bi moglo biti ključno za sigurnost i uspjeh budućih svemirskih misija s ljudskom posadom, zaključuje “Gizmodo”.

​Koliko dobro i koliko brzo možete prepoznati kad vam neko laže? Istraživanja su pokazala da su ljudi, uopšteno govoreći, prilično loši u razlikovanju istine od laži. Stoga ne iznenađuje da su ljudi tokom istorije pokušavali na različite načine da prepoznaju laganje, čak i uz pomoć tehnologije.

Sada je aktuelna vještačka inteligencija, pa se ljudi pitaju da li će ona uspjeti da prepozna laž efikasnije nego starije tehnologije.

Naime, kako piše “MIT Technology Review”, neki vjeruju da bi upravo vještačka inteligencija mogla pomoći u poboljšanju našeg prepoznavanja laži i čak biti bolja u tome od poligrafskih testova.

A ovakvi bi se sistemi mogli koristiti ne samo za prepoznavanje laži u policijskim istragama i ispitivanjima, već da nam, jednog dana, pomognu da razlikujemo prave činjenice od lažnih vijesti, prenosi “Zimo”.

Pitanje je samo da li ćemo da vjerujemo tom sistemu i da li bi trebalo da mu vjerujemo?

Grupa naučnika sa njemačkog Univerziteta u Vircburgu osmislila je alat koji koristi vještačku inteligenciju i znatno je bolji od ljudi u uočavanju laži. Čak su sproveli niz eksperimenata na ljudima ne bi li provjerili kako alat funkcioniše. U studiji objavljenoj u žurnalu “iScience”, ističu kako je alat, na neki način, ipak bio od pomoći, jer je ljudima koji su ga koristili pomogao da bolje uoče laž.

No, njemački naučnici primjetili su i zanimljiv fenomen. Iako su ispitanici tokom eksperimenata bili svjesni da je 50 odsto izjava koje su ocjenjivali sigurno lažno, samo 19 odsto su okarakterisali ovim opisom. Ali, kad su koristili alat s vještačkom inteligencijom, lažnima su ocijenili 58 odsto izjava.

Ukupno gledano, ljudi su lažne izjave prepoznali u polovini slučajeva. Vještačka inteligencija je bila nešto bolja sa 67 odsto prepoznatih lažnih izjava. Bolje od čovjeka, ali još daleko od savršenog.

Naučnici koji su osmislili alat ističu kako im je bio cilj da stvore AI alat koji će biti bolji od čovjeka, a ne koji će biti savršen u prepoznavanju lažnih izjava.

Stvaranje savršenog alata vještačke inteligencije koji bi prepoznavao svaku laž, mogao biti imati negativan uticaj na ljude i društvo, jer bi mogao pobuditi sumnjičavost i nepovjerenje.

Njemački naučnici stoga ističu kako bi trebalo pronaći balans između alata koji će nam pomoći da lakše prepoznamo dezinformacije i lažne vijesti koje se šire društvenim mrežama, i našeg povjerenja u druge ljude i njihovu čestitost, prenosi “Danas”.