Connect with us

Svijet

SVE JE MOGLO BITI GOTOVO, ali Zapad je rekao NE, RAT SE MORA NASTAVITI!

Bivši premijer Izraela Naftali Benet u jednom inrervjuu otkrio je da je Zapad zapravo spriječio Ukrajinu da nastavi pregovore sa Rusijom.

Drugim riječima, to znači da tom istom Zapadu odgovara da se rat u Ukrajini nastavi, navodi autor teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji Damir Pilić, čiji je naslov “”Jastrebovi” sa Zapada žele totalni raspad Rusije na 34 nove države. Planovi o tome kovani su i u samom Briselu”.

Tekst počinje podsjećanjem na izjave koje je bivši izraelski premijer dao u intervjuu izraelskom novinaru Hanoću Daumu, u kom je govorio o tome kako je posredovao između Moskve i Kijeva u prvim nedjeljama rata, kad je još bilo moguće da se zaustavi sukob bez većih posljedica po obe strane.

Benet je naime tada ispričao da je 4. marta 2022, devetog dana rata, na traženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, otputovao u Rusiju na sastanak s Vladimirom Putinom, tražeći način da zaustavi krvoproliće. Motiv mu je bila i nezavidna pozicija Izraela u odnosu na ukrajinski rat.

– Izbija rat, a ja sam odmah između čekića i nakovnja. Amerikanci su očekivali da se svi okupimo za Ukrajinu. Ali u Siriji, ruskom savezniku, Izrael sprovodi redovne vazdušne napade uz dozvolu Kremlja. Jednom ili dva puta sedmično napadamo iransku prisutnost u Siriji, a Rusija, supersila, tamo ima S-300 sistem protivvazdušne odbrane i ako pritisnu dugme, izraelski piloti će pasti – objasnio je Benet zbog čega Izrael ne može da ide protiv Rusije.

Prema Benetovim riječima, njegovi razgovori s predsjednicima Rusije i Ukrajine zapravo su bili uspješni: obe strane prihvatile su osnovne zahtjeve protivnika i dale ustupke kojima se rat mogao već tada završiti.

Foto: EPA-EFE
Konkretno, Rusija je odustala od uklanjanja Zelenskog i razoružavanja Ukrajine, te je bila voljna da vrati vojsku na predratne položaje, pod uslovom da se Ukrajina odrekne traženja članstva u NATO savezu, na što je Kijev pristao.

Bivši izraelski premijer je takođe rekao i da je te pregovore koordinisao sa vodećim zapadnim silama, Amerikom, Britanijom, Francuskom i Njemačkom – čiji su lideri, međutim, “blokirali” njegove diplomatske napore i “nametnuli svoju želju za nastavkom ratovanja i odbacivanjem svakog oblika mirovnih pregovora”.

Pritom je, precizira Benet, najagresivniji stav i najveću ratnu želju iskazivao tadašnji britanski premijer Boris Džonson, dok su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc bili “pragmatičniji”. A presjednik SAD Džo Bajden je “usvojio oba stava”.

Ali, kako je naveo Benet, brzo je među zapadnim liderima preovladao Džonsonov ratoborni stav. Zapad je donio odluku “da nastavi da udara po Putinu, a ne da pregovara, dodao je Benet.

Na pitanje da li to znači da su ti zapadni lideri tako zaustavili pregovore Ukrajine i Rusije, Benet je rekao:

– U suštini da, zaustavili su to i mislio sam da su u krivu što to rade.

Međutim, kako piše Pilić, iako su te Benetove izjave doživljene kao nešto bombastično, on je zapravo samo potvrdio ono što je nekoliko visokih svjetskih zvaničnika već reklo.

U tekstu se podsjeća da je prve naznake za tu tvrdnju dao Melvet Čavušoglu, turski šef diplomatije, još 20. aprila prošle godine, koji je za CNN Turk rekao da mirno rješenje rata sprečavaju “neke NATO zemlje”.

– Postoje zemlje unutar NATO-a koje žele da se rat u Ukrajini nastavi. Nastavak rata vide kao slabljenje Rusije. Ne mare puno za situaciju u Ukrajini – rekao je on tada.

Pet dana kasnije, američki ministar odbrane je rekao:

– Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mere da ne može da izvodi stvari poput ove invazije na Ukrajinu.

Već 5. maja kijevski list “Ukrajinska pravda” objavljuje i zadnji delić slagalice koji je nedostajao: mjesec dana ranije, 9. aprila, u Kijev je iznenada stigao britanski premijer Boris Džonson, koji je Zelenskom poručio da zaboravi pregovore s Putinom i da se rat mora nastaviti.

Kako je naveo list, ukrajinska strana potom je obustavila pregovore.

Slobodna Dalmacija/b92

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno