Connect with us

Svijet

SVE JE MOGLO BITI GOTOVO, ali Zapad je rekao NE, RAT SE MORA NASTAVITI!

Bivši premijer Izraela Naftali Benet u jednom inrervjuu otkrio je da je Zapad zapravo spriječio Ukrajinu da nastavi pregovore sa Rusijom.

Drugim riječima, to znači da tom istom Zapadu odgovara da se rat u Ukrajini nastavi, navodi autor teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji Damir Pilić, čiji je naslov “”Jastrebovi” sa Zapada žele totalni raspad Rusije na 34 nove države. Planovi o tome kovani su i u samom Briselu”.

Tekst počinje podsjećanjem na izjave koje je bivši izraelski premijer dao u intervjuu izraelskom novinaru Hanoću Daumu, u kom je govorio o tome kako je posredovao između Moskve i Kijeva u prvim nedjeljama rata, kad je još bilo moguće da se zaustavi sukob bez većih posljedica po obe strane.

Benet je naime tada ispričao da je 4. marta 2022, devetog dana rata, na traženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, otputovao u Rusiju na sastanak s Vladimirom Putinom, tražeći način da zaustavi krvoproliće. Motiv mu je bila i nezavidna pozicija Izraela u odnosu na ukrajinski rat.

– Izbija rat, a ja sam odmah između čekića i nakovnja. Amerikanci su očekivali da se svi okupimo za Ukrajinu. Ali u Siriji, ruskom savezniku, Izrael sprovodi redovne vazdušne napade uz dozvolu Kremlja. Jednom ili dva puta sedmično napadamo iransku prisutnost u Siriji, a Rusija, supersila, tamo ima S-300 sistem protivvazdušne odbrane i ako pritisnu dugme, izraelski piloti će pasti – objasnio je Benet zbog čega Izrael ne može da ide protiv Rusije.

Prema Benetovim riječima, njegovi razgovori s predsjednicima Rusije i Ukrajine zapravo su bili uspješni: obe strane prihvatile su osnovne zahtjeve protivnika i dale ustupke kojima se rat mogao već tada završiti.

Foto: EPA-EFE
Konkretno, Rusija je odustala od uklanjanja Zelenskog i razoružavanja Ukrajine, te je bila voljna da vrati vojsku na predratne položaje, pod uslovom da se Ukrajina odrekne traženja članstva u NATO savezu, na što je Kijev pristao.

Bivši izraelski premijer je takođe rekao i da je te pregovore koordinisao sa vodećim zapadnim silama, Amerikom, Britanijom, Francuskom i Njemačkom – čiji su lideri, međutim, “blokirali” njegove diplomatske napore i “nametnuli svoju želju za nastavkom ratovanja i odbacivanjem svakog oblika mirovnih pregovora”.

Pritom je, precizira Benet, najagresivniji stav i najveću ratnu želju iskazivao tadašnji britanski premijer Boris Džonson, dok su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc bili “pragmatičniji”. A presjednik SAD Džo Bajden je “usvojio oba stava”.

Ali, kako je naveo Benet, brzo je među zapadnim liderima preovladao Džonsonov ratoborni stav. Zapad je donio odluku “da nastavi da udara po Putinu, a ne da pregovara, dodao je Benet.

Na pitanje da li to znači da su ti zapadni lideri tako zaustavili pregovore Ukrajine i Rusije, Benet je rekao:

– U suštini da, zaustavili su to i mislio sam da su u krivu što to rade.

Međutim, kako piše Pilić, iako su te Benetove izjave doživljene kao nešto bombastično, on je zapravo samo potvrdio ono što je nekoliko visokih svjetskih zvaničnika već reklo.

U tekstu se podsjeća da je prve naznake za tu tvrdnju dao Melvet Čavušoglu, turski šef diplomatije, još 20. aprila prošle godine, koji je za CNN Turk rekao da mirno rješenje rata sprečavaju “neke NATO zemlje”.

– Postoje zemlje unutar NATO-a koje žele da se rat u Ukrajini nastavi. Nastavak rata vide kao slabljenje Rusije. Ne mare puno za situaciju u Ukrajini – rekao je on tada.

Pet dana kasnije, američki ministar odbrane je rekao:

– Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mere da ne može da izvodi stvari poput ove invazije na Ukrajinu.

Već 5. maja kijevski list “Ukrajinska pravda” objavljuje i zadnji delić slagalice koji je nedostajao: mjesec dana ranije, 9. aprila, u Kijev je iznenada stigao britanski premijer Boris Džonson, koji je Zelenskom poručio da zaboravi pregovore s Putinom i da se rat mora nastaviti.

Kako je naveo list, ukrajinska strana potom je obustavila pregovore.

Slobodna Dalmacija/b92

Related Topics:

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno