Connect with us

Svijet

SVE JE MOGLO BITI GOTOVO, ali Zapad je rekao NE, RAT SE MORA NASTAVITI!

Bivši premijer Izraela Naftali Benet u jednom inrervjuu otkrio je da je Zapad zapravo spriječio Ukrajinu da nastavi pregovore sa Rusijom.

Drugim riječima, to znači da tom istom Zapadu odgovara da se rat u Ukrajini nastavi, navodi autor teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji Damir Pilić, čiji je naslov “”Jastrebovi” sa Zapada žele totalni raspad Rusije na 34 nove države. Planovi o tome kovani su i u samom Briselu”.

Tekst počinje podsjećanjem na izjave koje je bivši izraelski premijer dao u intervjuu izraelskom novinaru Hanoću Daumu, u kom je govorio o tome kako je posredovao između Moskve i Kijeva u prvim nedjeljama rata, kad je još bilo moguće da se zaustavi sukob bez većih posljedica po obe strane.

Benet je naime tada ispričao da je 4. marta 2022, devetog dana rata, na traženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, otputovao u Rusiju na sastanak s Vladimirom Putinom, tražeći način da zaustavi krvoproliće. Motiv mu je bila i nezavidna pozicija Izraela u odnosu na ukrajinski rat.

– Izbija rat, a ja sam odmah između čekića i nakovnja. Amerikanci su očekivali da se svi okupimo za Ukrajinu. Ali u Siriji, ruskom savezniku, Izrael sprovodi redovne vazdušne napade uz dozvolu Kremlja. Jednom ili dva puta sedmično napadamo iransku prisutnost u Siriji, a Rusija, supersila, tamo ima S-300 sistem protivvazdušne odbrane i ako pritisnu dugme, izraelski piloti će pasti – objasnio je Benet zbog čega Izrael ne može da ide protiv Rusije.

Prema Benetovim riječima, njegovi razgovori s predsjednicima Rusije i Ukrajine zapravo su bili uspješni: obe strane prihvatile su osnovne zahtjeve protivnika i dale ustupke kojima se rat mogao već tada završiti.

Foto: EPA-EFE
Konkretno, Rusija je odustala od uklanjanja Zelenskog i razoružavanja Ukrajine, te je bila voljna da vrati vojsku na predratne položaje, pod uslovom da se Ukrajina odrekne traženja članstva u NATO savezu, na što je Kijev pristao.

Bivši izraelski premijer je takođe rekao i da je te pregovore koordinisao sa vodećim zapadnim silama, Amerikom, Britanijom, Francuskom i Njemačkom – čiji su lideri, međutim, “blokirali” njegove diplomatske napore i “nametnuli svoju želju za nastavkom ratovanja i odbacivanjem svakog oblika mirovnih pregovora”.

Pritom je, precizira Benet, najagresivniji stav i najveću ratnu želju iskazivao tadašnji britanski premijer Boris Džonson, dok su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc bili “pragmatičniji”. A presjednik SAD Džo Bajden je “usvojio oba stava”.

Ali, kako je naveo Benet, brzo je među zapadnim liderima preovladao Džonsonov ratoborni stav. Zapad je donio odluku “da nastavi da udara po Putinu, a ne da pregovara, dodao je Benet.

Na pitanje da li to znači da su ti zapadni lideri tako zaustavili pregovore Ukrajine i Rusije, Benet je rekao:

– U suštini da, zaustavili su to i mislio sam da su u krivu što to rade.

Međutim, kako piše Pilić, iako su te Benetove izjave doživljene kao nešto bombastično, on je zapravo samo potvrdio ono što je nekoliko visokih svjetskih zvaničnika već reklo.

U tekstu se podsjeća da je prve naznake za tu tvrdnju dao Melvet Čavušoglu, turski šef diplomatije, još 20. aprila prošle godine, koji je za CNN Turk rekao da mirno rješenje rata sprečavaju “neke NATO zemlje”.

– Postoje zemlje unutar NATO-a koje žele da se rat u Ukrajini nastavi. Nastavak rata vide kao slabljenje Rusije. Ne mare puno za situaciju u Ukrajini – rekao je on tada.

Pet dana kasnije, američki ministar odbrane je rekao:

– Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mere da ne može da izvodi stvari poput ove invazije na Ukrajinu.

Već 5. maja kijevski list “Ukrajinska pravda” objavljuje i zadnji delić slagalice koji je nedostajao: mjesec dana ranije, 9. aprila, u Kijev je iznenada stigao britanski premijer Boris Džonson, koji je Zelenskom poručio da zaboravi pregovore s Putinom i da se rat mora nastaviti.

Kako je naveo list, ukrajinska strana potom je obustavila pregovore.

Slobodna Dalmacija/b92

Related Topics:

Svijet

VELIKI PAD TESLE U EVROPI: “Zaostaje u pogledu dizajna, kvaliteta i emotivne privlačnosti”

Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Američka kompanija za proizvodnju električnih automobila Tesla zabilježila je u novembru veliki pad registracija u Evropi, što prema mišljenju analitičara predstavlja posljedicu jačanja konkurencije iz Kine i političkih kontroverzi oko vlasnika Tesle, Ilona Maska.

Registracije su u Francuskoj pale za 58% međugodišnje na 1.593 vozila, u Švedskoj za 59% na 1.466, a u Danskoj za 49% na 534 automobila, pokazuju zvanični podaci za novembar.

Nasuprot tome, Norveška je odstupila od trenda i ostvarila rekordne mjesečne rezultate, prenosi Rojters.

U industriji se registracije novih vozila koriste kao najpouzdaniji pokazatelj prodaje, tako da pad registracija u Francuskoj, Švedskoj i Danskoj praktično znači i pad realne potražnje za Teslinim modelima u tim državama.

Slabljenje prodaje u Evropi traje od kraja prošle godine kada je izvršni direktor Ilon Mask javno podržao pojedine desničarske političare, što je izazvalo proteste u više zemalja.

Dodatni pritisak nastao je i nakon velikog požara u Teslinoj prodavnici na jugu Francuske, zbog čega je otvorena krivična istraga.

Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Istraživanje konsultantske kuće Eskalent pokazuje da 38 odsto ispitanika na pet najvećih evropskih tržišta smatra da je “novitet Tesle izbledeo”, kao i da brend zaostaje u pogledu dizajna, kvaliteta i emotivne privlačnosti.

Nastavi čitati

Svijet

AVION KOJIM VITKOF PUTUJE ZA MOSKVU POLETIO IZ SAD: Poznata ključna tema sastanka sa Putinom

Avion za koji se vjeruje da prevozi specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa napustio je vazdušni prostor SAD i uputio se ka Rusiji, rekao je izvor iz kontrole letenja agenciji TASS.

“Avion je upravo napustio vazdušni prostor SAD, krenuo ka Evropi, a zatim ka Rusiji”, rekao je izvor agencije.

On je napomenuo da je avion poletio sa aerodroma na Floridi oko 1 sat ujutru po lokalnom vremenu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastaće se danas sa Vitkofom, potvrdio je ranije Kremlj.

Ključna tema, kako je tada navedeno, biće rešavanje ukrajinske krize, uključujući prijedloge SAD po tom pitanju.

Kako je ranije objavio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, sastanak će se održati popodne, a snimak početka razgovora biće dostupan medijima.

Podsjeamo, predsjednici Francuske i Ukrajine, Emanuel Makron i Volodimir Zelenski, u Parizu su finalizovali dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Ujedno, Makron je najavio najoštriji talas sankcija Rusiji, dok je Zelenski poručio da su predstojeći dani presudni za mir.

Dok traju diplomatski napori, u toku su i borbe na frontu. Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov obavijestio je predsjednika Rusije Vladimira Putina da su ruske jedinice zauzele Pokrovsk, ključni grad u Donjeckoj oblasti, kao i grad Volčansk u Harkovskoj oblasti, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Nastavi čitati

Svijet

TUSK MERCU “Poljska još nije dobila RATNU ODŠTETU od Njemačke”

Poljski premijer Donald Tusk podsjetio je njemačkog kancelara Fridriha Merca u Berlinu na neisplaćenu ratnu reparaciju.

– Mi u Poljskoj vjerujemo da Poljska nije dobila nadoknadu za gubitke i zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata – rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Mercom.

Istovremeno, on smatra da formalno odbijanje poljskih zahtjeva da joj se isplati ratna reparacije nema pravnu snagu.

– Njemačka se pridržava formalnog diplomatskog akta iz 1950-ih. Ali, kao što dobro znate, Poljska nije imala nikakvu riječ po ovom pitanju 1950-ih, i odricanje Poljaka od reparacija u to vrijeme ne može se smatrati činom koji je u skladu sa voljom poljskog naroda -+ rekao je premijer Tusk, prenose RIA Novosti.

U jesen 2022. godine, poljske vlasti su objavile da od Njemačke zahtijevaju 6,2 biliona zlota (približno 1,3 biliona dolara u to vrijeme) kao reparacije za štetu iz Drugog svjetskog rata. Početkom oktobra 2022. godine, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je odgovarajuću notu Njemačkoj.

Njemačka vlada je više puta izjavila da ne namjerava da vrši plaćanja Poljskoj: Berlin smatra da je već platio dovoljno velike reparacije i da nema razloga da se dovodi u pitanje poljsko odricanje od reparacija 1953. godine.

Prethodna poljska vlada, koju je formirala stranka Pravo i pravda, zahtijevala je reparacije. Nakon promjene kabineta, novi ministar spoljnih poslova, Radoslav Sikorski, proglasio je pitanje reparacija od Njemačke zatvorenim u februaru 2024. godine, priznajući da Poljska nema zakonsko pravo na njih.

Nastavi čitati

Aktuelno