Connect with us

Svijet

SVE JE MOGLO BITI GOTOVO, ali Zapad je rekao NE, RAT SE MORA NASTAVITI!

Bivši premijer Izraela Naftali Benet u jednom inrervjuu otkrio je da je Zapad zapravo spriječio Ukrajinu da nastavi pregovore sa Rusijom.

Drugim riječima, to znači da tom istom Zapadu odgovara da se rat u Ukrajini nastavi, navodi autor teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji Damir Pilić, čiji je naslov “”Jastrebovi” sa Zapada žele totalni raspad Rusije na 34 nove države. Planovi o tome kovani su i u samom Briselu”.

Tekst počinje podsjećanjem na izjave koje je bivši izraelski premijer dao u intervjuu izraelskom novinaru Hanoću Daumu, u kom je govorio o tome kako je posredovao između Moskve i Kijeva u prvim nedjeljama rata, kad je još bilo moguće da se zaustavi sukob bez većih posljedica po obe strane.

Benet je naime tada ispričao da je 4. marta 2022, devetog dana rata, na traženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, otputovao u Rusiju na sastanak s Vladimirom Putinom, tražeći način da zaustavi krvoproliće. Motiv mu je bila i nezavidna pozicija Izraela u odnosu na ukrajinski rat.

– Izbija rat, a ja sam odmah između čekića i nakovnja. Amerikanci su očekivali da se svi okupimo za Ukrajinu. Ali u Siriji, ruskom savezniku, Izrael sprovodi redovne vazdušne napade uz dozvolu Kremlja. Jednom ili dva puta sedmično napadamo iransku prisutnost u Siriji, a Rusija, supersila, tamo ima S-300 sistem protivvazdušne odbrane i ako pritisnu dugme, izraelski piloti će pasti – objasnio je Benet zbog čega Izrael ne može da ide protiv Rusije.

Prema Benetovim riječima, njegovi razgovori s predsjednicima Rusije i Ukrajine zapravo su bili uspješni: obe strane prihvatile su osnovne zahtjeve protivnika i dale ustupke kojima se rat mogao već tada završiti.

Foto: EPA-EFE
Konkretno, Rusija je odustala od uklanjanja Zelenskog i razoružavanja Ukrajine, te je bila voljna da vrati vojsku na predratne položaje, pod uslovom da se Ukrajina odrekne traženja članstva u NATO savezu, na što je Kijev pristao.

Bivši izraelski premijer je takođe rekao i da je te pregovore koordinisao sa vodećim zapadnim silama, Amerikom, Britanijom, Francuskom i Njemačkom – čiji su lideri, međutim, “blokirali” njegove diplomatske napore i “nametnuli svoju želju za nastavkom ratovanja i odbacivanjem svakog oblika mirovnih pregovora”.

Pritom je, precizira Benet, najagresivniji stav i najveću ratnu želju iskazivao tadašnji britanski premijer Boris Džonson, dok su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc bili “pragmatičniji”. A presjednik SAD Džo Bajden je “usvojio oba stava”.

Ali, kako je naveo Benet, brzo je među zapadnim liderima preovladao Džonsonov ratoborni stav. Zapad je donio odluku “da nastavi da udara po Putinu, a ne da pregovara, dodao je Benet.

Na pitanje da li to znači da su ti zapadni lideri tako zaustavili pregovore Ukrajine i Rusije, Benet je rekao:

– U suštini da, zaustavili su to i mislio sam da su u krivu što to rade.

Međutim, kako piše Pilić, iako su te Benetove izjave doživljene kao nešto bombastično, on je zapravo samo potvrdio ono što je nekoliko visokih svjetskih zvaničnika već reklo.

U tekstu se podsjeća da je prve naznake za tu tvrdnju dao Melvet Čavušoglu, turski šef diplomatije, još 20. aprila prošle godine, koji je za CNN Turk rekao da mirno rješenje rata sprečavaju “neke NATO zemlje”.

– Postoje zemlje unutar NATO-a koje žele da se rat u Ukrajini nastavi. Nastavak rata vide kao slabljenje Rusije. Ne mare puno za situaciju u Ukrajini – rekao je on tada.

Pet dana kasnije, američki ministar odbrane je rekao:

– Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mere da ne može da izvodi stvari poput ove invazije na Ukrajinu.

Već 5. maja kijevski list “Ukrajinska pravda” objavljuje i zadnji delić slagalice koji je nedostajao: mjesec dana ranije, 9. aprila, u Kijev je iznenada stigao britanski premijer Boris Džonson, koji je Zelenskom poručio da zaboravi pregovore s Putinom i da se rat mora nastaviti.

Kako je naveo list, ukrajinska strana potom je obustavila pregovore.

Slobodna Dalmacija/b92

Related Topics:

Svijet

Na izborima glasala i najviša žena na svijetu

Turkinja Rumejsa Gelgi, koja ima Viverov sindrom i ušla je u Giniseovu knjigu rekorda kao najviša žena na svijetu, glasala je danas na drugom krugu izbora za predsjednika u turskom gradu Karabuku.

Službenici izbornog odbora u okrugu Safranbolu odnijeli su pokretnu glasačku kutiju u četvrt Emek, u kuću 26-godišnje Gelgi koja je visoka 2,15 metara.

Gelgi je istakla da je prethodnih godina odlazila glasati na biralište, ali kako je ove godine koristila mobilnu glasačku kutiju, za koju je kazala kako je vrlo korisna.

Izrazila je želju da izbori budu korisni za cijelu državu i sve građane Turske.

Birališta širom Turske otvorena su jutros u osam časova po lokalnom vremenu, čime je počelo glasanje u drugom krugu predsjedničkih izbora u ovoj zemlji.

Više od 64 miliona građana s pravom glasa u drugom krugu bira između aktuelnog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kandidata Narodnog saveza, i kandidata opozicionog Nacionalnog saveza Kemala Kiličdaroglua.

Nastavi čitati

Svijet

Zaplijenjeno 58 kg kokaina u paketima sa nacističkom zastavom, na vrhu pisalo Hitler

Peruanska policija zaplijenila je 58 kilograma kokaina, upakovanog u pakete na kojima je bila nacistička zastava.

Kokain je bio raspoređen u pedesetak paketa, na čijem vrhu je pisalo Hitler, prenosi AP.

Agencija dodaje da je kokain bio spreman za slanje u Belgiju iz luke na sjeveru zemlje.

Iz policije su naveli da je kokain bio sakriven u transportnom kontejneru koji je prevozio špargle na brodu pod zastavom Liberije koji je ranije bio usidren u ekvadorskoj luci, prenosi BBC.

Vlasti u Peruu procjenjuju da ta zemlja proizvodi oko 90 tona droge godišnje i da većina odlazi u Evropu morskim putem, ali i malim avionima koji prevoze kokain u Boliviju, na putu do atlantskih luka.

Peru je drugi najveći proizvođač lista koke na svijetu i drugi po veličini proizvođač kokaina.

 

Nastavi čitati

Svijet

Vladin službenik ispumpao jezero kako bi pronašao svoj telefon

– Vladin zvaničnik u Indiji suspendovan je nakon što je naredio da se ispumpa voda iz vještačkog jezera kako bi pronašao svoj telefon.

Kako prenosi BBC, bilo je potrebno tri dana da se ispumpaju milioni litara vode kako bi se pronašao telefon koji je inspektor za hranu Radžeš Višvas ispustio dok je pravio selfi na brani jezera.

Kada je pronađen, telefon je bio previše natopljen vodom da bi mogao da radi.

Višvas je u nedjelju ispustio svoj Samsung telefon vrijedan oko 1.200 dolara (100.000 rupija), u jezero Kerkata, u centralnoj indijskoj državi Čatisgar.

On je je tvrdio da telefon sadrži osjetljive vladine podatke i da se mora pronaći.

Nakon što lokalni ronioci nisu uspjeli da nađu telefon, Višvas je o svom trošku dopremio dizel-pumpu, rekavši da je dobio usmenu dozvolu od nadređenih da ispusti “nešto vode u obližnji kanal”.

On je tvrdio da mu je rečeno da bi to “u stvari koristilo farmerima kojima nedostaje vode”.

Čitava akcija je prekinuta kada je drugi zvaničnik, iz odjeljenja za vodoprivredu, poslije prijave stigao na lice mjesta.

“Višvas je suspendovan do istrage. Voda je neopһodan resurs i ne može se trošiti na ovaj način”, rekla je Prijanka Šukla, zvaničnik okruga Kanker.

Nastavi čitati

Aktuleno