Društvo
“SVE MANJE NAS JE…” Knin 30 godina nakon “Oluje”: Strah, tišina i ekonomski krah
Tri decenije poslije “Oluje”. Hrvatske vlasti danima se pripremaju da na Tvrđavi, stadionu NK Dinara i kod Spomenika hrvatske pobjede na Trgu dr Ante Starčevića, obilježe “blistavu akciju” u kojoj su sa vjekovnih ognjišta, samo sa prostora nekadašnje opštine Knin protjerali oko 20.000 Srba, svojih građana. Uprkos poletu oko priprema za proslavu, grad je zapravo u nekom čudnom stanju tjeskobe.
U potrazi za sagovornicima reporteri “Večernji novosti” odlaze tamo gdje su ih uvijek pronalazili – na Terazije, kako Srbi koji su se vratili svom Kninu, zovu centar gdje se u dva kafića najčešće okupljaju.
Iz njega gledaju nazive dvije centralne gradske ulice: jedna nosi ime Trg “Oluje” 5. kolovoza 1995, a druga po Sedmoj gardijskoj brigadi koja je prva ušla u opustjeli Knin. Nekoliko koraka dalje, malena srpska crkvica koju je 1858. podigao Trivun iz čuvenog plemena Sinobad, jedva je vidljiva od terase išarane u tonovima šahovnice na obližnjem stanu…
Reporteri razgovaraju sa Srbima, ali prvi put za gotovo dve decenije koliko s njima dijele dane oko godišnjica “Oluje”, niko od njih ne želi da pod imenom i prezimenom govori za novine iz Srbije.
To je jasno objašnjenje za onu tjeskobu koju su osjetili, iako je grad pun vozila beogradskih i novosadskih registarskih oznaka…
“Čak i da govorim sve najbolje, naći će se neko da me pita: ‘Što si govorio za srbijanske medije?'”, kaže jedan od prisutnih Srba.
“Vratio sam se da živim ovde jer sam na svome, u mestu gde su mi živeli i čukundedovi. Nemamo mi nekih problema, naročito otkad na čelu grada više nije HDZ, ali u ovo doba godine uvek “treperi” u vazduhu… Ako i ima provokacija, one ne dolaze od Hrvata, onih starih Kninjana, već od onih što su se ovde doselili iz Bosne…”, kaže on.
Pitali su ga gdje će biti danas, 5. avgusta.
“Ujutru 4. avgusta obično idem na pomen stradalima u crkvu, a danas ili ću biti u kući ili ću se spustiti na more. Tako je najbolje i najbezbednije, tako izbegnemo svakojake slike i prilike koje će se obretnuti u Kninu. I ne sklanjamo se samo mi Srbi, već i starosedeoci Hrvati. Verujte da i mnogi od njih ne mogu da podnesu sve što se tog dana ovde može videti i čuti. Kad prođe ‘slavlje’, vratimo se novom danu, obavezama iz svakodnevnog života”, priča on.
Objašnjava da mimo “obljetnice ‘Oluje'”, i Srbe i Hrvate u ovom gradu muče isti problemi.
“Samo pogledajte rezultate popisa iz 2021. i sve će vam biti jasno. Državni zavod za statistiku objavio je da u Kninu živi 8.317 stanovnika, 2011. bilo nas je 10.633, 2001. godine 11.128, a po popisu iz 1991, poslednjem predratnom, ovde je živeo 12.331 stanovnik. U odnosu na pre 34 godine za trećinu je manje žitelja. Struktura stanovništva se, naravno, potpuno promenila, Hrvata je 85, a Srba svega negde oko 13 odsto. A, pre rata nas je bilo 80 odsto”, objašnjava.
Zna se, kako kaže, zašto je broj Srba smanjen, ali iz Knina se, kako tvrdi, sada iseljavaju i Hrvati.
“Šta se slavi? Pa, ne odlaze Hrvati iz Knina zato što im je dobro”, veli sagovornik.
“U ovom gradu srpskog stradanja, hrvatska pobeda se pretvorila u ekonomsku propast. Pre rata Knin je bio industrijsko-poljoprivredni centar i važno železničko čvorište zbog svog položaja na raskrnici puteva za Dalmaciju, Liku i Bosnu. Imao je 1987. oko 12.000 zaposlenih sa cele opštine, od čega trećina u železničkom saobraćaju. Samo u fabrici vijaka ‘Tvik’, radilo je 3.500 ljudi, a danas je na području cele opštine nema toliko zaposlenih. Od starih industrijskih pogona sada radi jedino ‘Tvik’, ali ima manje od 400 zaposlenih… Nema više nekadašnje fabrike tekstila, tri građevinska preduzeća, pogona za preradu žitarica i stočne hrane… Od starog Knina, nema ni traga… Nemamo nadu u boljitak, posle slavlja svi se suočimo sa realnošću, sa ekonomskom propasti grada”, rekao je on.
Na ulasku u Knin namjernike dočekuje tabla sa natpisom “Dobro došli u grad hrvatskih kraljeva”, samo ne piše kojih…
Uz put na fasadama ponekih objekata i na podzidama puteva ima ispisanih latiničnih slova “u”, a na Kninskoj tvrđavi prije nekoliko godina nikao je spomenik, po svemu bizaran. Čine ga sprava za odsijecanje glava (nalik giljotini), stolica koja liči na tron i veliki malj na postamentu na kojem piše: “Svim žrtvama za hrvatsku državu” i to latinicom, glagoljicom i na latinskom jeziku.
Od završetka rata, kako kaže, tri najveća državna projekta u Kninu su bila: nova rimokatolička crkva – najveća u Hrvatskoj, spomenik Tuđmanu i Muzej domovinskog rata.
“Za spomenik i crkvu dato je više od 150.000, da je toliko uloženo u neki pogon, mogli bismo nešto da slavimo. Zato proslava ‘Oluje’ u Kninu iz godine u godinu postaje sve besmislenija”, zaključuje sagovornik.
Društvo
DVA MJESECA AGONIJE! Pacijenti na dijalizi ostali bez spasonosnog lijeka, ko je odgovoran za ovaj propust?
Kako je poslove dijalize burežnih bolesnika, od strane kompanije “Frezenius”, 1 januara preuzeo Republički zavod za dijalizu i transplantaciju, za ove pacijente nastaju problemi, a najveći je nedostatak izuzetno važnog i, za većinu, skupog lijeka “eritropoetina”, na koji, ukoliko nemaju dovoljno novca da ga sami kupe, čekaju već 2 mjeseca.
Tim povodom oni su ispred Centra za dijalizu u Bijeljini uputili apel nadležnima da ovaj lijek nabave što skorije ili da, ako to ne umiju, podnesu ostavke i posao prepuste onima koji mogu i znaju.
Bubrezi zdravog čovjeka proizvode enzime koji utiču na kvalitet krvne slike, dok kod bubrežnih bolesnika to obezbjeđuje injekcija “eritropoetina”.
U poslednja 4 mjeseca nabavljeno je 500 doza iako je minimalna potreba oko 900 bubrežnih bolesnika u Republici Srpskoj, 800 doza, kaže Ljubomir Lazić, predsjednik Skupštine udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika Republike Srpske.
“Taj lijek košta u rasponu od 97 maraka u Srbiji, do 158 maraka u našim apotekama i do 158 maraka, a kutija od 6 injekcija traje oko 2 sedmice, jer je taj lijek lošiji od onog koji smo primali kada je bio “Frezenius” – ova strana firma. Primali smo “Aranesp” koji je bolji, ali je dosta skuplji.
Ja sam 7. marta poslao dopis, e-mail u zavod, u kome tražimo hitnu nabavku tog “eritropoetina”, međutim, nabavljene su male količine i mi smo već u martu, kada su stigli nalazi, imali drastičan pad krvnih slika”.
Čekanje na neophodne lijekove traje predugo, a pacijenti ne mogu dugo da čekaju, kaže ,korisnik usluga Dijaliznog centra iz Zvornika, Velibor Šepur.

“Medikamenti nedostaju već duže vrijeme tako da je krajnji momenat da se to riješi i zato apelujemo da nadležni, oni koji su plaćeni da to rade, urade sve kako bi sve potrebno bilo obezbijeđeno, da pacijenti ne trpe ni na koji način”, kaže korisnik usluga Dijaliznog centra iz Zvornika, Velibor Šepur.
Uz dopis su, kaže Lazić, poslali i potpise preko 1.600 pacijenata, njihovih srodnika i prijatelja, kao i svojih 5 zahtijeva: Da se u najkraćem roku obezbijede neophodne doze “eritropoetrina”; Da se omogući ranija dobra praksa da dijalizni pacijenti transfuziju dobijaju u dijaliznim centrima. Da se, iz etičkih razloga vrate kvalitetni dijalizatori i da se u interesu pacijenata riješi pitanje vanrednih i hitnih rezultata iz krvi, obezbjeđivanjem jonometra.

“Mi smo 24. aprila dobili odgovor na dopis iz zavoda u kome nam je pozitivno odgovoreno da ćemo u roku od 15 dana imati transfuziju, a evo prošlo je 2 mjeseca. Piše da su urađene javne nabavke i da se čeka doprema materijala za laboratoriju. Dva mjeseca je prošlo i ništa. Rečeno nam je da lijeka “eritropoetrina” nema u bolnicama ni u KBC-u Republike Srpske, a u svim apotekama ga ima.
Mi smo kupovali. Malo mi je to bilo nelogično ali ‘ajde. I onda su nam doktori u bolnici potvrdili da tamo možemo otići da primimo “eritropoetin”, jer ga tamo ima. I na kraju, mi smo zatražili ostavku rukovodstva zavoda, zato što nisu reagovali na vrijeme”, kaže Lazić.
Lazić kaže da su nakoni njihove reakcije prema Fondu zdravstvene zaštite rekli da predstavnici udruženja dijaliznih pacijenata podbunjuju korisnike i da su nelegitimni, da bi samo poslije veoma kratkog vremena Fond zravstvenog osiguranja na sebe preuzeo nabavku lijekova i obezbjedio ih za svega par dana, kaže Lazić.
(BN) Foto: BN
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Četvrtak u BiH sunčan i veoma topao
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu od 30 do 36 stepeni Celzijusovih.
Jutarnja temperatura vazduha biće od 16 do 21 stepen, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Sredinom dana očekuje se razvoj oblačnosti od jugozapada ka istoku i jugu koji će mjestimično usloviti kratkotrajnu kišu ili pljuskove. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena bura.
Društvo
UPOZORENJE RHMZ-a: Stiže još toplije vrijeme, narednih dana moguće obaranje temperaturnih rekorda
Od petka, 26. juna, očekuje se još toplije vrijeme, sa dnevnom temperaturom od 32 do 38 stepeni Celzijusovih, a od nedjelje, 28. juna, ponegdje još stepen do dva toplije, upozorili su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Danas i sutra se za Republiku Srpsku prognozira najviša dnevna temperatura od 29 do 36 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima 25 stepeni.
Prema trenutnim prognozama, blagi pad temperature se očekuje 2. jula.
Toplotni talas zahvatio je zapadnu Evropu, gdle su oboreni brojni rekordi maksimalne temperature, koja je u Španiji i Francuskoj dostigla i do 44 stepena Celzijusova.
U Republici Srpskoj je moguće da na pojedinim lokacijama budu zabilježeni novi rekordi temperature za jun.
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda navode da izraženi toplotni talasi u junu posljednjih godina postaju sve češća pojava.
Tokom toplotnog talasa prošle godine oboreni su rekordi maksimalne temperature za jun na čak devet meteoroloških stanica.
Najtopliji dan bio je 26. jun kada je maksimalna temperatura dostigla 40 stepeni Celzijusovih u Višegradu, Rudom i Zvorniku.
Vrlo toplo bilo je i 2024. godine, te je najviša temperatura od 39 stepeni izmjerena na jugu Hercegovine, u Trebinju i Bileći.
Vruće i sparno postaje još toplije
Podsjećamo, BH Meteo je objavio od se 26. juna do 2. jula očekuje sanžan toplotni talas, a temperature bi lokalno mogle dostići 42 stepena.
Najizraženije vrućine očekuju se u dolini Neretve, sa posebnim fokusom na Mostar, te na krajnjem jugu Hercegovine gdje bi se vrijednosti u hladu mogle penjati iznad 40 stepeni, dok su temperature oko 40 stepeni moguće i na području sjevera i sjeveroistoka BiH.
“Vruće vam je i sparno ovih dana? Biće i toplije”, objavila je stranica BH Meteo.
-
Politika1 dan ago“ZABORAVLJUJU ŠTA SU OSTAVILI IZA SEBE”! Drinić optužio SNSD za svjesno širenje netačnih informacija
-
Politika2 dana agoDOK PRIČAJU O ŠMITU, PROŠLOST IH SUSTIŽE: SNSD godinama sprovodio odluke visokih predstavnika
-
Svijet3 dana agoPOSLIJE ZAHTJEVA TRAMPA: Erdogan dao zeleno svjetlo za otvaranje pravoslavne bogoslovije
-
Politika2 dana agoNOVI UDARAC ZA VUKANOVIĆA: Bivši poslanik njegove stranke političku budućnost nastavlja u SDS-u
-
Politika2 dana agoVIŠKOVIĆ NA DJELU! „Autoputevi RS“ se zadužuju po kamati od 7,8 odsto
-
Banjaluka2 dana agoPOVODOM VIDOVDANA! Danica Crnogorčević u Manastiru Gomionica
-
Politika3 dana agoLAŽ I IZMIŠLJOTINA! BLAGOJEVIĆ DEMNATOVAO VUKANOVIĆA: Nisam tražio kandidaturu, SDS je mene pozvao
-
Banjaluka2 dana agoBANJALUKA DOBIJA NEŠTO ŠTO NEMA NIKO U BiH! Pogledajte šta se gradi u najvećem gradskom parku!
