Connect with us

Zdravlje

SVE NAS KOŠTA ZDRAVLJA! Kako eliminisati stres iz života?

Ponekad se stres može nagomilati do tačke kad ga je teško podnijeti. U tom slučaju dolazi do hroničnog stresa koji ne prestaje te može ozbiljno naštetiti vašem tijelu te izazvati fizičke i emoctivne tegobe.

Među probleme koje stres može uzrokovati spadaju:

– probavne smetnje

– reproduktivne poteškoće

– napetost mišića

– umor

– bol u grudima

– visok krvni tlak

– tjeskoba

– razdražljivost

– depresija

Sve te posljedice stresa mogu vas odvući u socijalnu izolaciju, kao i u iskušenje da pribjegnete nezdravim načinima suočavanja, poput prejedanja, alkohola ili droge – koji dodatno ugrožavaju zdravlje.

Ako ste stigli do tačke kada stres ozbiljno narušava vaš život, vrijeme je za velike promjene. Da, promjene su same po sebi stresne, ali često su nužne.

Kad odlazak u teretanu ili dodatni sat sna više ne pomažu, ovih pet koraka može vam pomoći da restartujete svoj život i značajno smanjite stres.

1. Pronađite novi posao

Ovo je velika promjena i naravno, lakše reći nego učiniti. No posao je najveći izvor stresa za mnoge ljude. Ako vam posao ozbiljno šteti mentalnom i fizičkom zdravlju, možda je vrijeme da potražite novi, ako se problemi na postojećem radnom mjestu ne mogu riješiti.

Naravno, prvo možete (i trebali biste) pokušati smanjiti stres prilagodbama na radnom mjestu. Ali ako to ne uspije, najbolje je razmotriti promjenu. Bez obzira na to je li problem preduga vožnja, loš šef, preveliko opterećenje ili premala plata, novi posao mogao bi biti jedino rješenje. Iako će prvo možda izazvati više anksioznosti, dugoročno će se isplatiti.

2. Počnite s novom rutinom vježbanja

Kad ste pod stresom, možda vam se čini nemogućim uvesti nešto novo u život. Ipak, fizička vježba može biti izvrsno sredstvo za smanjenje stresa. Pokreće endorfine, poboljšava raspoloženje i odvlači vas od svakodnevnih briga.

Ako vam intenzivni kardio nije privlačan, joga, tai či ili bilo koja tjelesna aktivnost mogu imati isti učinak. Važno je da postane redovni dio vaše rutine, a ne povremena aktivnost. Kada se posvetite oblikovanju tijela, vaš će um pratiti.

3. Spavajte

Odrasli trebaju između 7 i 9 sati sna svake noći. Ako ste pod stresom, vjerovatno spavate manje ili imate nemiran san, što samo dodatno pogoršava stanje.

Zato se obavežite na raniji odlazak u krevet i kvalitetniji san. Vaša nova rutina, bilo joga ili meditacija, može znatno poboljšati vaš san. Prije odlaska na spavanje ugasite uređaje i umjesto gledanja ekrana, pokušajte čitati.

4. Uklonite toksične ljude

Ljudi s kojima se svakodnevno susrećete imaju veliki uticaj na vaše raspoloženje i nivo stresa. Ako vas bilo koja osoba iz okoline neprestano uznemirava ili stvara dramu, trebate pronaći način da to uklonite iz svog života.

Ponekad je dovoljno ignorisati napornog kolegu ili ne odgovarati na pozive znatiželjne komšinice. Ali ako je ta toksična osoba dugogodišnji prijatelj ili član porodice, moraćete se suočiti s problemom. Možda ćete morati okončati vezu, bez daljih objašnjenja.

Ova je promjena često vrlo stresna, ali nužna za vaše dugoročno zdravlje.

5. Potražite terapeuta

Mnogi misle da moraju sami upravljati stresom, ali nema ništa loše u tome da potražite profesionalnu pomoć kad stres počne ozbiljno uticati na vaše mentalno i fizičko zdravlje.

Terapeut vam ne samo da može biti podrška u razgovoru, već vam može pomoći u sprovođenju velikih životnih promjena. Psiholog ili savjetnik može vas savjetovati oko promjene karijere, pomoći vam u nošenju s toksičnim osobama, motivisati vas za početak vježbanja i čak vas naučiti kako meditirati, piše “Webmd”, a prenosi “24Sata”.

Zdravlje

STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.

Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.

Kako stres utiče na srce

Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.

Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.

Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Zdravlje

DOBRO “OTVORITE OČI”! Ovo su manje poznati simptomi koji ukazuju na anemiju

Najčešći znak da vam nedostaje gvožđe jeste stalni umor, ali postoje i drugi, manje poznati simptomi. Ipak, koje god simptome da imate, najbolje je uraditi analizu krvi, koja će sa sigurnošću pokazati koliko gvožđa ima u vašem organizmu.

Lomljivi nokti, suve usne

Jedan od manje poznatih simptoma jeste želja za jelom neprehrambenih proizvoda koji nisu za jelo. Naučnici nemaju konkretno objašnjenje zašto ljudi sa nedostatkom gvožđa često žude za stvarima koje se ne jedu, kao što su šljunak, glina, kreda, zid, karton i drugo.

Ovaj poremećaj se zove pika, privremen je i njegov tačan uzrok je nepoznat, ali nedostatak gvožđa, cinka i drugih hranljivih materija u tijelu može da ga izazove. Slabi i lomljivi nokti ili nokti sa linijama i jamama mogu ukazivati na nedostatak gvožđa. Pošto ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemom, najbolje bi bilo da se uradi analiza krvi.

Ljudi sa nedostatkom gvožđa mogu patiti od suvih i ispucalih usana. Čak trećina osoba sa nedostatkom gvožđa ima stanje zvano angular cheilitis, koje izaziva pucanje uglova usana.

Otečen jezik, sindrom nemirnih nogu

Otečen jezik je još jedan simptom koji se često zanemaruje. Takođe se naziva atrofični glositis. Kada jezik nabrekne, uobičajeni grebeni na jeziku nestaju i on izgleda jednolično i meko. Može izazvati probleme sa žvakanjem, gutanjem ili govorom.

Neki ljudi doživljavaju stalnu žudnju za ledom, stanje koje se medicinski naziva pagofagija i jedan je od najčešćih simptoma nedostatka gvožđa. Nije poznato zašto se javlja žudnja za ledom, ali se smatra da umiruje otečeni jezik. Ne morate da paničite ako volite led, osim ako ga ne konzumirate pretjerano.

Sindrom nemirnih nogu je stanje koje karakteriše neprijatan osjećaj u nogama, sa neodoljivom željom da se pomjeraju noge. Pacijenti to opisuju kao peckanje, kao da im insekti mile po nogama. Iako ljekari nisu sigurni šta je uzrok ovog stanja, nedostatak gvožđa je jedan od razloga, prenosi Dan.

Nastavi čitati

Kuhinjica

OVO MORATE PROBATI!? Smuti na prazan stomak može vam pomoći u mršavljenju

M nogima gubitak viška kilograma djeluje kao nemoguća misija, pa vrlo brzo i odustanu od tog procesa jer ne mogu da pronađu koji napitak bi im najviše odgovarao za mršavljenje.

Potrebna je jaka volja ali i promjena ishrane. Prema nutricionistima, postoje namirnice koje vam osim što mogu ubrzati metabolizam, takođe mogu i pomoći u mršavljenju. U pitanju su četiri sastojka i recept je pogodan čak i za početnike.

U pitanju je zeleni smuti koji uravnotežuje nivo šećera u krvi, sprečava žudnju za šećerom, poboljšava varenje i san, hidrira vas i popravlja raspoloženje.

Možete ubaciti i voće i povrće, u zavisnosti šta imate u kuhinji, prenosi Telegraf.

Osim toga, unosite dovoljno tečnosti, budite fizički aktivni barem 150 minuta nedjeljno i čitajte deklaracije.

Sastojci:

Jedna šaka bobičastog voća

Dvije šolje kokosove vode

Pola avokada

Zeleno voće ili povrće (špinat, celer ili jabuka)

Priprema:

Sve izblendajte i popijte na prazan stomak

Nastavi čitati

Aktuelno