Politika
SVE OČI UPRTE u MILORADA DODIKA, koji ni sam ne zna ŠTA RADI!
Posebna sjednica na kojoj bi trebalo da se razmatraju pitanja presude Miloradu Didiku i odluke CIK-a, sjednica na kojoj je najavljeno i razmatranje raspisivanja referenduma, još uvijek nije zakazana, a pitanje i da li će. Zašto nema posebne sjednice i šta ovim potezom poručuju vladajući? 7. avgusta na kolegijumu odlučeno je da će biti sazvana posebna sjednica Narodne skupštine, kako je to poželio Milorad Dodik, kome je CIK oduzeo mandat.
Odlučeno je i šta će poslanici razmatrati, samo nije odlučeno kada će to sve biti. Zašto još uvijek nema posebne sjednice, ni oni iz Vladajuće koalicije nisu znali odgovor.
„24. posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće zakazana kada se steknu poslovnički uslovi. Javnost će o svemu biti blagovremeno obaviještena“, istakla je potpredsjednik Narodne skupštine Anja Ljubojević.
Neki su se čudili zašto ih uopšte pitamo, pa su pitanje izbjegavali, poput šefa Kluba poslanika SNSD-a Srđana Mazalice, od kojeg smo zatražili izjavu, na šta nam je odgovorio rečenicom – recimo da nemam vremena. Ništa bolji odgovor nije dao ni njegov imenjak, generalni sekretar SNSD-a Srđan Amidžić.
„Ja nisam poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske“, rekao je Amidžić.
Narodni poslanici opozicije smatraju da je neodređivanje termina posebne sjednice neodgovorno ponašanje, ali, ističu da se mogo veći problemi i važnija pitanja potiskuju temom presude. Pitaju zašto nisu sazivane posebne sjednice kada se radilo o stanju u javnim preduzećima ili Vijaduktu. Nema odgovora ni o sumnjivim koncesijama.
„Ja mislim da je glavni razlog što nema posebne sjednice, taj što oni još uvijek ne znaju šta da rade. Potpuna je zbunjenost kod vladajućih, ali ono što je za narod najvažnije, odnosno još važnije pitanje zašto nema posebne sjednice o Vijaduktu, zašto je otkazana, na onako ružan način, sjednica o javnim preduzećima. Za Vijadukt su i vlast i opozicija rekli da je kriminal u pitanju, neko mora odgovarati. Ali oni to izbjegavaju.
Dakle, nama treba da se vratimo nekim pitanjima koja su zaista od važnosti, da se ne krije sve iza presude, iza vanrednih izbora i ovih tema, koje se sada nameću. Tako da što se tiče vanredne sjednice, ja mislim da je ovo po prvi put da prodje desed tana nakon kolegijuma, na kojem je kao donesena odluka o sjednici, a da još nema ni dnevnog reda, ni termina, ništa“, istakao je šef Kuba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Igor Crnadak.
„Jedna od dvije tačke dnevnog reda je trebala da bude prijedlog za raspisivanje referenduma, koji se tiče presude Suda BiH gospodinu Dodiku. Međutim, u međuvremenu je gospodin Dodik priznao tu istu presudu, tako što je kaznu zatvora od godinu dana pristao da plati, odnosno platio je tu godinu dana, što ima pravo.
Sada smo mi u nekoj situaciji gdje vladajuća struktura prosto ne zna šta da radi, ne zna uopšte kako da se postavi, dok, s druge strane, ovamo se dešava klasična zloupotreba i prirodnih resursa i raznih manipulacija, što se tiče npr. prodaje kumove zgrade, pa imate tu i moje pitanje premijeru Viškoviću, da li je istina da je 30 miliona evra prebačeno na račun jednog lica, a tiče se sve otkupa koncesije, koja je data, prije nekih 13 godina, Rašidu Serdarovu“, rekao je Kef kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga.
Analitičari ističu da neodređivanje datuma posebne sjednice govori o nesposobnosti vlasti. Sve oči uperene su u Milorada Dodika, koji ni sam ne zna šta da radi.
„To što još uvek nema posebne sednice na kojoj bi vlast, Milorad Dodik, zauzeli konačan stav oko drugostepene presude i kuda dalje, odnosno koje će sledeće korake povlačiti, govori nam da je i Milorad Dodik i vlast u Republici Srpskoj i nespremna i da ne zna koji je njihov sledeći korak i šta će preduzeti povodom ove situacije.
Vidimo da od vlade nacionalnog jednistva nema ništa, vrlo verovatno ni od referenduma najavljivanog takođe nema ništa i onda je veliko pitanje šta će ustvari oni i da odluče na toj posebnoj sednici Narodne skupštine i verujem da se još uvek čeka sam Milorad Dodik šta će da kaže i kakav stav će da preduzme povodom pitanja da li je on i dalje predsjednik Republike Srpske ili će poštovati ovu odluku Suda BiH“, kaže politički analitičar Velizar Antić.
Dok Dodik na sva zvona, priča kako ne prizaje Sud BiH, od istog tog Suda tražio je prvo ukidanje pritvora, a zatim, nakon pravosnažne preduse, i zamjenu zatvorske kazne novčanom.
(BN)
Politika
STANIVUKOVIĆEVA KRITIKA URODILA PLODOM! Budimir poništio tender za nabavku radara vrijedni 35 MILIONA MARAKA!
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir poništio je tender za nabavku radarskih uređaja vrijedan 35 miliona maraka.
Ovu informaciju objavio je portal Kapital. MUP je danas objavio da je poništen postupak nabavke stacionarnih radarskih uređaja i prateće opreme, navodeći da je odluka donesena iz “dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke”.
– Naknadnim uvidom u predmetnu tendersku dokumentaciju, utvrđeno je da je potrebno izvršiti dodatnu analizu tehničkih karakteristika i tenderske dokumentacije, zbog velikog broja pitanja od potencijalnih dobavljača, kako bi predmet nabavke bio preciznije definisan. Na osnovu navedenog, MUP Republike Srpske, kao ugovorni organ, je utvrdio da je za raspisivanje ove nabavke potrebno izvršiti dodatne analize koje se odnose ne samo na karakteristike radara, nego i za njihovo funkcionisanje u postojećem sistemu – navodi se u obrazloženju odluke o poništenju ove javne nabavke.
Pojedini mediji i političari optuživali su prethodnih sedmica Vladu Srpske da je poništeni tender pogodovao jednoj firmi.
Podsjećamo, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković pokrenuo je ovu priču i kritikovao nabavku radara, upozoravajući na visoke troškove i nedostatak odgovornosti vlasti prema građanima.
-Ljudi imaju pravo da znaju kako je moguće da se u cijenu jednog radara sakriju dvije kuće ili dva stana za život porodice. Imaju pravo da znaju zašto se ignorišu osnovne sumnje i zašto se javni novac tretira kao privatna vreća – rekao je Stanivuković.
Politika
DAN D ZA DRŽAVNI BUDŽET! Poslanici danas odlučuju hoće li BiH dobiti budžet
Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas (17.novembra) i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.
Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.
Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina.
U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.
I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.
Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH.
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.
U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.
S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira.
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.
Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.
Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.
Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.
Politika
IZDAJA ZA IZDAJOM! Budžet BiH za koji će glasati SNSD SKROJEN PO ŠMITU!
Budžet institucija BiH za 2025. godinu pred Parlament konačno stiže u ponedjeljak po hitnoj proceduri, poslije trećeg pokušaja i višemjesečnog privremenog finansiranja. SNSD, koji je mjesecima blokirao prijedloge i najavljivao otpor odlukama visokog predstavnika, sada podržava budžet skrojen po Šmitovim pravilima, sa dodatnim zaduženjima i jednokratnom hiljadarkom iz budžetske rezerve. Godina je pri kraju, a budžet BiH za 2025. tek ulazi u parlament – u trećem pokušaju i za oko 215 miliona maraka teži od prošlog. Isti SNSD koji je mjesecima blokirao prijedloge i kleo se da neće provoditi odluke visokog predstavnika sada mirno podržava budžet skrojen po Šmitu.
Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić 11. novembra je poručio da je riječ o „povratku struci i Ustavu“:
– Drago mi je da smo došli u situaciju da je u Predsjedništvu usvojen budžet koji je predložilo Ministarstvo finansija i trezora bez ikakvih izmjena. Znači, radi se o prijedlogu koji je ustavan, zakonit i provodiv, a ono što je posebno bitno jeste da će institucije Bosne i Hercegovine moći normalno da funkcionišu i da ćemo na zakonit način isplatiti jednokratnu naknadu kad su u pitanju zaposleni u zajedničkim institucijama u iznosu od 1.000 konvertibilnih maraka – rekao je Amidžić.
Za ministra, to je lekcija iz ustavnosti i struke. Za dio opozicije – probosanski budžet po Šmitu, u kojem je SNSD uredno odradio domaći.
Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Mladen Bosić kaže da SNSD pokušava da promijeni imidž, ali ne i sadržaj budžeta:
– Vjerovatno SNSD pokušava da pokaže kako je promijenio svoje lice, promijenio kožu i pretpostavljam da je to razlog zašto sad ovaj budžet ide po hitnoj proceduri na sjednicu u ponedjeljak. U tom budžetu se ništa nije promijenilo, ima mnogo nepoznatih stvari – poručio je Bosić.
Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mira Pekić ističe da je riječ o „probosanskom budžetu“ u kome je SNSD prihvatio sve ono što je ranije osporavao:
– Taj budžet, milijardu 570 miliona, ogromna cifra, budžet je pokazao i dokazao da probosanski SNSD glasa za probosanski budžet. Zašto je ovo probosanski budžet, ja to moram da kažem, zato što je taj budžet iz godine u godinu sve veći i evo sada je veći za nekih 215 miliona u odnosu na 2024. godinu.
U tom budžetu su Šmitove odluke o davanju sredstava 112 miliona za CIK za nabavku novih tehnologija implementirane i uvrštene bez pogovora i bez ijedne riječi i u tom budžetu su obezbijeđena sredstva za ove prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. I to je potpisao SNSD ministar i na sve to nametnuto je stavljena tačka – navela je Pekićeva.
Prihvaćene su sve Šmitove odluke, a jednokratna pomoć zaposlenima, tvrdi opozicija, više liči na političku milostinju nego na brigu za standard. Pitanje je i zašto se isplate rade iz budžetske rezerve.
Pekić podsjeća da je budžetska rezerva ključna stavka iz koje se sada ispunjava političko obećanje o hiljadarki:
– Budžetska rezerva je 46 miliona. Šta to znači? Iz te budžetske rezerve će se isplatiti ovih 1.000 KM koje je obećala Željka Cvijanović, a ministar Amidžić brzo ugradio u budžet i evo sada tih 1.000 KM biće isplaćeni radnicima u institucijama BiH. Ponovo se došlo u situaciju da se sredstva isplaćuju iz rezerve – upozorava Pekić.
Dok vlast priča o kompromisu, struka podsjeća da je budžet mjesecima služio kao sredstvo ucjene, a ne kao finansijski plan države.
Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da će se usvajanje ovakvog dokumenta pokušati predstaviti kao uspjeh, iako se radi o, kako kaže, sramotnom odugovlačenju:
– Sve su prilike da će budžet biti usvojen u Parlamentu i to će se proslavljati kao neki uspjeh i kompromis, a ustvari je riječ o jednom sramotnom odugovlačenju. Budžet ne donosi ništa novo, izgubljeno je nevjerovatno mnogo vremena na različite prijedloge, verzije i prepucavanja, da bi se na kraju potvrdilo da oni koji su govorili da će značajno unaprijediti sadržaj budžeta nisu bili spremni da to provedu u djelo – ističe Gavran.
U međuvremenu je iz prijedloga nestalo finansiranje BHRT-a i dijela institucija kulture iz Federacije, koje su Šmitovom odlukom trebale da se finansiraju iz budžeta BiH. Ostali su uvećani troškovi institucija, veća budžetska rezerva i jednokratna hiljadarka za zaposlene, iz koje se krpe politička obećanja. Prijedlog koji stiže pred poslanike više govori o blokadama, pritiscima i nagodbama, nego o ozbiljnom planu kako da se novac građana troši odgovorno.
(BN)
-
Hronika3 dana agoBANJALUČANIN (19) U PRITVORU! Prevario banku za više od 70.000 KM!
-
Region3 dana agoDJEČAK UBICA PLANIRAO JOŠ UBISTAVA: Otac ubijenog Andreja Simića (13) tvrdi da njegov sin nije bio jedini na SPISKU ZA KRVAVI PIR
-
Hronika23 sata ago“NIJE SAV SVOJ KAD POPIJE, SA SVIMA SE POSVAĐAO ZBOG OVACA” Predsjednik mjesne zajednice otkrio detalje o čovjeku koji je ubio oca i sina u Babušnici
-
Politika24 sata agoVelika Britanija šalje vojsku u BiH, EVO ZBOG ČEGA!
-
Društvo2 dana agoMUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…
-
Politika2 dana agoNJEMAČKI ŠEF DIPLOMATIJE DOLAZI U BIH S PORUKOM: Šmit ostaje, Bonska ovlaštenja ostaju
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ POZIVA RAČUNOVOĐE: “Vrijeme je da se čuje naš glas – dođite na javnu raspravu o novom zakonu!”
-
Svijet2 dana agoPUTIN SASTAVIO LISTU NAJVEĆIH NEPRIJATELJA, Amerikanci nisu u top 3
