Neki ljudi imaju manje mogućnosti od drugih, manje prilika. Nikada nećemo saznati zašto je to tako. Neki nemaju mogućnost realizovati svoje snove i želje iako su to silno željeli.

Unaselju Stovrela u Cazinu živi šestočlana porodica Ožegović, čiji je san da imaju osnovne uslove za život.

-‘Faks’, šampon i brašno su moja želja da imam – kroz jecaj je izustila Indira Ožegović.

– Živimo od javne kuhinje, što doneseš, to pojedeš. Često me djeca pitaju: ‘Babo, ima li nešto slatko’ – kazuje Zehrudin.

Zehrudin i Indira imaju četvoro djece, sina i kćerku koji idu u školu, petogodišnju kćerku i kćerku koja boluje od Daunovog sindroma, prenosi Hayat.ba.

– Ja bih volio da radim, da mogu porodici osigurati sredstava, ali nema… Najgore mi je kada je zima, ja ljeti zaradim, cijepam drva, kupim sijeno, berem kestenove. Želio sam raditi u komunalnom preduzeću, ali su mi rekli da ne mogu dva brata iz iste kuće raditi u jednoj firmi. U kući mi je isto katastrofa. Nemamo osnovnih uslova za život, nemamo novaca ni za namirnice. Ljudi nam pomažu kada je Bajram, donesu vitre i fasunge, pa mi to rasporedimo – rekao je on

Hrvatski sabor je danas glasovima većine poslanika izglasao Zakon o izuzetnim mjerama kontrole cijena koji bi objavom cijena na internet stranicama trebalo da zaštiti standard građana od inflacije i obezbijedi brzu reakciju na tržišne poremećaje.

Trgovci će po tom zakonu imati obavezu da redovno objavljuju i ažuriraju cijene svih svojih proizvoda na internet stranicama i da omoguće nesmetan pristup digitalnim alatima koji će u realnom vremenu kupcima obezbijediti mogućnost upoređivanja cijena.

Svaki trgovac moraće, uz trenutnu maloprodajnu cijenu jasno da naznači i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog razdoblja ili na tačno određeni dan. Time će se omogućiti lakše praćenje promene cijena i transparentno informiranje potrošača.

Zakonom, koji stupa na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama, propisuje se i ograničenje cijena ključnih proizvoda i usluga, kao i jasno označavanje proizvoda s ograničenom cijenom.

To znači da trgovac mora istaći vizuelne oznake na proizvodima čija je cijena regulisana, a u prodavnicama s preko 400 metara kvadratnih da obezbijedi posebne prodajne prostore za te proizvode.

Za nepoštovanje Zakona trgovcima prijete kazne od 3000 do 30.000 evra, a zakon predviđa i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem, prenosi HRT.

Nakon što je nedavno potvrđeno da nekoliko optuženih za trgovinu diplomama iz akcije Klaster pregovara sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine o priznanju krivice, pitanje je da li će ova afera konačno da pokrene širu borbu protiv lažnih diploma, a provjerili smo i kako u međuvremenu rade ustanove koje su obuhvaćene ovom optužnicom?

Nakon što su pojedinci u predmetu trgovine diplomama poznatijem kao Klaster, priznali krivicu i potpisali sporazum sa Tužilaštvom BiH, Sud Bosne i Hercegovine je razdvojio predmet.

U međuvremenu većina visokoškolskih ustanova radi kao i do sad. Bivši rektor Univerziteta za poslovni inžinjering i mendažment Dragan Đuranović obuhvaćen je optužnicom, međutim direktor ove ustanove kaže da Univerzitet radi normalno.

“Mi smo u postupku akreditacije, taj postupak ne zavisi od Univerziteta, zavisi isključivo od Agencije za visoko obrazovanje RS, odnosno HEA-e na nivou BiH, tako da mi jesmo u postupku, ispoštovali smo sve rokove koji se postavljaju pred nas. Studenti potpuno normalno studiraju. Odvija se bez problema univerzitetski život na univerzitetu”, kaže direktor PIM-a Dejan Kojić.

Kojić kaže da se isipisalo samo nekoliko studenata iz Crne Gore, nakon što je ova zemlja odlučila da ne nostrifikuje diplome ustanova obuhvaćenih akcijom Klaster, a od Suda BiH očekuje oslobađajuću presudu.

U međuvremenu je Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske odbila da akredituje Visoku školu Prometej, koja je zatvorila vrata za studente.

Nezavisni univerzitet Banja Luka čiji je bivši rektor Zoran Kalinić prvooptuženi u predmetu Klaster za sada je dobio privremeno rješenje o produženju akreditacije.

Rješenje o produženju perioda akreditacije je privremenog karaktera, ono važi do okončanja postupka akreditacije, a najduže 18 mjeseci od isteka važenja akreditacije, kako bi se izbjegle negativne posljedice novonastale situacije po zaposlene na Visokoškolskoj ustanovi, njene sadašnje i buduće studente.

Dok većina privatnih univerziteta obuhvaćenih ovom optužnicom i dalje radi, Sud BiH je postupke razdvojio za četiri fizička i dva pravna lica obuhvaćena sporazumom o priznanju krivice.

“Ja se nadam da će taj proces biti adekvatan. Kod pravosuđa se nikad ne zna, vi znate da je i pravosuđe jedan od problema u našem društvu, ali bolje da imamo nešto nego da je sve ostalo samo na priči”, kaže Jelena trivić, predsjenik Narodnog fronta i univerzitetski profesor.

Put do vraćanja kvaliteta i povjerenja u obrazovni sistem je dug, smatraju universitetski profesori, međutim jedan od glavnih faktora ovakvog stanja je i javni sektor koji je godinama zapošljavao osobe sa sumnjivim diplomama.

“I da prilikom zapošljavanja i zauzimanja odgovarajućih mjesta kada je u pitanju profesionalni angažman zaživi institucija konkursa da na ta mjesta dolaze oni koji imaju znanja, vještine kompetencije a ne partijske privilegije ili neku vezu kumovska rodbinska i tako dalje što je kod nas redovna situacija”, kaže univerzitetski profesor Branko Blanuša.

U optužnici koja je potvrđena prošle godine pored privatnih visokoškolskih ustanova iz Banjaluke, pominju se i ustanove iz Brčkog i Mostara. Ova afera je samo potvrdila navode o kupovini i trgovini diplomama iza kojih ne stoji nikakvo znanje.