Connect with us

Društvo

SVE VIŠE STRANACA! Turizam u Banjaluci u ekspanziji

U gradu na Vrbasu lani je evidentirano 186.718 noćenja turista, što je za sedam odsto više nego 2023. godine, pa je, sudeći po ovim podacima, turizam u Banjaluci uhvatio zamah te posljednjih godina samo raste broj posjeta i zadržavanja.

Tako je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2024. godini evidentirano 123.266 dolazaka, što je šest odsto više nego u 2023, kada ih je bilo 116.244.

Kako su kazali iz Turističke organizacije Banjaluka (TOBL), banjalučki turizam je u velikom zamahu.

– Strani turisti zauzimaju vodeću poziciju kada su u pitanju noćenja, ali i dolasci u Banjaluku. Statistički podaci jasno pokazuju da je turizam u gradu na Vrbasu u punom zamahu. Prema statističkim podacima, u Banjaluci je lani evidentirano 186.718 noćenja, što je za oko sedam odsto noćenja više u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 174.686 – poručuju iz TOBL.

Prema saznanjima od turističkih vodiča, ističu, proteklu godinu obilježili su grupni dolasci turista iz Skandinavije, Italije, Španije i Francuske.

Takođe, kako navode, Banjaluka je lani zabilježila gotovo 16 odsto od ukupnog broja noćenja na nivou cijele Republike Srpske.

– Treba istaknuti i da je prošla turistička godina od boravišne takse ubrala 397.700 konvertibilnih maraka, a to su sredstva koja se koriste isključivo za promocija – pojasnili su iz TOBL.

Prema njihovim navodima, Banjaluka je opravdala očekivanja, i to kao jedna od poželjnijih destinacija za novogodišnje praznike.

– To potvrđuje i statistika za decembar, a prema tim podacima zabilježen je veći broj dolazaka i noćenja u odnosu na isti period 2023. godine. Imajući u vide pomenute podatke, svakako je primjetno da tokom cijele godine strani turisti, po broju noćenja ali i dolazaka, prednjače u odnosu na domaće. Imajući ovo u vidu, postoji opravdano očekivanje ekonomske isplativosti i ulaganja u svaki vid promocije koja će biti od koristi i visoko pozicionirati naš grad na turističkoj mapi svijeta – dodali su.

Ističu da je Banjaluka u zadnjoj deceniji postala prepoznatljiva kao atraktivna turistička destinacija, objašnjavajući da su za brži obrt dolazaka i noćenja gostiju zaslužni mnogi faktori.

– Pored promotivnih aktivnosti i unapređenja turističkih proizvoda koji su u službi Turističke organizacije grada, veliki značaj čine avio-linije koje su znatno skratile putnu komunikaciju. Samim tim je omogućen brži protok turista iz najudaljenijih destinacija – zaključuju iz TOBL.

Društvo

IDE VASKRS, A SVE JE PRESKUPO! “Tanka” prodaja na banjalučkoj Tržnici

Prodavci voća, povrća, mesa i jaja na banjalučkoj Tržnici ovih dana imaju više posla nego obično, a sve zbog priprema za Vaskršnje praznike. Gužve ima, ali oni koji od ranog jutra stoje za tezgama za BL portal kažu da baš i nisu prezadovoljni, a ujedno priznaju da cijene jesu povisoke.

“Generalno je tanka prodaja, ali kao i pred svake praznike ove nedjelje narod kupuje sve vrste povrća. Očekujemo još posla ovih dana”, kaže za BL portal jedan od prodavaca.

Police sa povrćem su pune raznolikih i svježih plodova, a ekipa BL portala provjerila je njihove cijene, pa evo šta vas očekuje u vaskršnjoj kupovini.
Cijena krompira varira u odnosu na vrstu, pa glamočki krompir po kilogramu košta dvije marke, dok je mladi skuplji i potrebno je izdvojiti 3,5 KM po kilogramu. Vreća glamočkog krompira košta 10 maraka, dok vreća kvalitetnijeg krompira košta 13 maraka.

Luk takođe zavisi od kvaliteta i vrste, pa tako cijene idu od 1,5 KM do 3 marke po kilogramu. Za kilogram mrkve je takođe potrebno izdvojiti tri marke.
Cijena kupusa se takođe razlikuje u odnosu na kvalitet, pa tako kilogram ovog povrća košta od 3 do 4 marke.

Nešto skuplje su tikvice, krastavci i paradajz koji koštaju po sedam maraka za kilogram.

Najskuplje su paprike, zelene i crvene, a njihova cijena po kilogramu je osam maraka. Pasulj se takođe razlikuje po vrsti i kvaliteti pa je za kilogram potrebno izdvojiti od 7 do 10 maraka. Kilogram svježih šampinjona košta deset maraka.
Pored povrća, građani ovih dana više nego obično kupuju i meso. Ovo potvrđuju i prodavci u jednoj od mesara na Tržnici.

“Najviše se kupuje svježa i mlada prasetina, mljeveno meso za sarmu i teletina”, kaže u razgovoru za BL portal jedan od prodavaca mesa.

Tako kilogram svježe, mlade prasetine u zavisnosti od dijela košta od 12 do 16 maraka, a za kilogram pečene prasetine trebaće vam 30 maraka.

Kilogram svježe junetine košta od 18 do 22 marke, u zavisnosti koji komad birate. Najskuplja je, kao i uvijek, teletina koja košta od 28 do 35 maraka po kilogramu.

Kao i pred svaki Vaskrs najtraženija su jaja, a njihova cijena po komadu počinje od 35 feninga pa do pola marke, u zavisnosti od veličine, dok su domaća nešto skuplja.

Za one koji ne preskaču ni voće, kilogram jabuka, banana, narandži i jagoda košta između dvije i tri marke.

Srđan Banović, BL portal

Nastavi čitati

Društvo

PRED NAMA SU PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

U Republici Srpskoj neradni dani biće 18. april, kada pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak, kao i 20. i 21. april, kada se slavi Vaskrs i Vaskršnji ponedjeljak, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

Iz Ministarstva je navedeno da su ovo neradni dani za vjernike pravoslavne vjeroispovijesti u skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske.

– Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta u te dane – naveli su iz Ministarstva.

Kada je riječ o neradnim danima povodom Međunarodnog praznika rada, to su 1. i 2. maj, dok se 9. maja obilježava republički praznik – Dan pobjede nad fašizmom.

U dane praznika ne rade republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Načelnici opština, odnosno gradonačelnici će odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinica lokalne samouprave dužni da rade i u dane republičkog praznika i u kojem obimu, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana.

Nastavi čitati

Društvo

“LOV” NA SEZONSKE RADNIKE PRI KRAJU! Plate na Jadranu idu u nebo

Lov na sezonske radnike je pri kraju, mami se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama, ali i benefitima po završetku sezone.

Edin Salispahić iz Sarajeva uskoro ide u Hrvatsku na sezonski rad i to prvi put. Dogovor s poslodavcem je, kako kaže, ozbiljan i korektan. Prilika je to koju ne želi propustiti.

“Izabrao sam ugostiteljstvo, jer sam komunikativan, znam s ljudima i jednostavno volim taj dinamičan ambijent – stalni kontakt s gostima, timski rad i svakodnevno nešto novo. S obzirom na ekonomske prilike u našoj državi i činjenicu da je ovdje teško doći do stalnog i pristojno plaćenog posla, osjećam da nemam puno izbora. Primoran sam pokušati vani, makar na nekoliko mjeseci, da nešto zaradim i barem malo olakšam situaciju. Početak rada je zakazan za kraj maja, a planiram ostati do početka oktobra ako sve bude išlo po planu. Iskreno se nadam najboljem – da će uslovi biti dobri, da ću steći iskustvo i da će se trud isplatiti”, ispričao je Salispahić za Oslobođenje.

Zima u BiH, ljeto na Jadranu
Sličnih priča je na hiljade, neki već godinama zimu provode u Bosni i Hercegovini, dok ljeti rade na Jadranu. Komšijama je potraga za radnom snagom još jedan teg u izazovnoj sezoni koja samo što nije počela, a lov je pri kraju. Sezonci pakuju kofere.

U tome što komšijama nedostaje radnika ovi domaći vide priliku za zaradu. I to dobru. Oglasa je na sve strane. Mami ih se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama. Recepcionari, konobari, kuvari, sobarice i čistačice od zarade, ako im se posrećilo i od bakšiša, mogu živjeti dobar dio godine, a da ništa ne rade. Svi oni na svojim leđima trebaju iznijeti i ovu turističku sezonu, kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori.

Prema onome što se čuje, uslovi rada na Jadranu su nikad bolji. To će svakako iskoristiti radnici iz BiH. Za stalne radnike spremne su povišice, a i srednjoškolci pitaju za posao. Ipak, oprez ne škodi. Dešava se i da poslodavci ne ispoštuju dogovor, dodaju posla ili prebace na neki drugi slabije plaćen, obećani smještaj bude loš, a dogovorena plata ne bude ista za sve mjesece rada.

Za konobare gotovo da nema plate ispod 1.200 evra, barmeni mogu da zarade između 1.100 i 1.600 evra mjesečno, a recepcioneri od 1.000 evra pa naviše. Velika je potražnja za kuharima čije se plate kreću od 1.800 do 2.500 evra, dok šefovi kuhinja mogu zaraditi i puno više.

U hotelijerstvu vlada velika potražnja za sobarima i sobaricama, gdje zarada ide i do 1.400 evra mjesečno.

“Ove godine se kao i prethodnih očekuje veliki odliv radne snage. Uglavnom, ljudi odlaze u Hrvatsku i Crnu Goru da rade u ugostiteljstvu i u trgovini. Ova godina je možda čak najinteresantnija za naše radnike, s obzirom na povećanje plata, a i tražio se veći broj ljudi. Najtraženiji su konobari i kuvari. Svi idu tamo gdje misle da im je bolje, gdje imaju veće plate. U Hrvatskoj su plate za osmočasovno radno vrijeme više za 100, pa i 150 posto nego ovdje kod nas, u Crnoj Gori za oko 100 posto… Ljudi i ne razmišljaju, jednostavno odlaze, pogotovo što je uveden taj status stalnog sezonskog radnika. Time se rezerviše radnik koji radi sezonu, a u periodu u kojem ne radi ima određene benefite”, rekao je Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS-a, za Oslobođenje.

Ističe da domaći ugostitelji ne mogu trčati trku sa komšijama.

“Nema šanse. Te plate koje se tamo daju radnicima naši poslodavci ne mogu da obezbijede”, izričit je Savanović.

Elitni turizam
Dubrovnik otima radnike Trebinju. Istina, tokom cijele godine, ne samo tokom sezone. S obzirom na to da je Dubrovnik svega tridesetak kilometara udaljen od Trebinja, više hiljada Trebinjaca posljednjih nekoliko godina živi i radi u Dubrovniku, dok neki vozare svako jutro.

“Pregovori za sezonski rad su završeni. Kod nas je specifična situacija zato što smo blizu i dosta ljudi u Dubrovniku radi cijelu godinu. Uvečer se, uglavnom, vraćaju kući. Svakako, pojačani su ti odlasci u sezoni, to je već sve izdogovarano. Domaći poslodavci ne mogu trčati tu trku s poslodavcima iz Dubrovnika, ali ne mogu čak ni oni u Hrvatskoj. U Dubrovnik dolaze raditi ljudi iz Slavonije. Elitni je turizam u Dubrovniku, cijene su visoke, pa ljudi mogu više i zaraditi. Međutim, nije jednostavno putovati svaki dan, nosi i to određene probleme, pa ne odluče svi da odu, zavisi i u kojoj su fazi života, imaju li porodicu ili ne. Ne znači da će otići svako ko može”, ispričao je Veselin Savić, direktor Privredne komore Trebinja. Oslobođenje

Nastavi čitati

Aktuelno