Connect with us

Hronika

Šverc kokaina u Evropi: Hrvatska i albanska mafija predvode krijumčarenje

Belgija je u posljednje vrijeme postala evropski centar krijumčarenja kokaina. U Antverpenu je 40 odsto svih zapljena kokaina u Evropi jer je ova belgijska luka postala ulazna tačka za južnoamerički kokain.

Međutim, ključnu ulogu u ovom ilegalnom biznisu imaju kriminalne organizacije zapadnog Balkana, najviše iz Hrvatske i Albanije, tvrdi “Ekonomist” koji je napravio reportažu o tome. Količina zaplijenjene droge u Evropi u stalnom je porastu. Samo u Antverpenu prošle godine zaustavljeno je 80 tona kokaina, a 2016. godine je bilo “samo” 30 tona. Posljedice toga su korupcija lokalnih i nacionalnih funkcionera i nasilje na ulicama.

Komora za mučenje
U junu 2020. policija je u okolini Antverpena pronašla kontejner s posebnim alatom i komoru za mučenje opremljenu zubarskom stolicom i zvučnom izolacijom, kao i lažne policijske uniforme i automatsko oružje. Kokain najčešće kriju među bananama u kontejnerima koji pristižu iz Kolumbije. Kao jeftino i efikasno sredstvo prevoza robe, brodski kontejneri temelj su međunarodne trgovine. Iz istog razloga su zanimljivi i organizovanom kriminalu

“Ovakva otkrića su zastrašujuća jer otkrivaju potencijal i mogućnosti kriminalnih organizacija”, rekao je Kristian Vandervaren, upravnik belgijske carine.

Tokom 2021. godine, u cijeloj Belgiji zaplijenjena je 101 tona kokaina, a na drugom mjestu prema zapljenama u Evropskoj uniji je Holandija sa 80 tona. Međutim, policijske službe smatraju da se zapljenjuje tek oko 10 posto ukupne količine kokaina koji dolazi na evropske tržište. Naime, ilegalna tržišta često funkcionišu isto kao i legalna.

“Poslovni model krijumčara svodi se na slanje velike količine droge u mnogo kontejnera. Svjesni su da će izgubiti 10 do 20 odsto, ali ostatak će proći”, govori Vandervaeren.

Kriminalne organizacije pristaju na ovaj gubitak i nastavljaju da koriste Antverpen, drugu najveću evropsku luku, zbog njegove razvijene infrastrukture i mogućnosti brze distribucije kokaina širom Evrope.

Zašto krijumčare drogu baš u bananama?
Prosječno godišnje kroz Antverpen prođe 12 miliona kontejnera, a samo dva posto podliježe detaljnom carinskom pregledu. Mogućnosti krijumčarenja droge preko ove luke stoga su gotovo neograničene.

“Banane su vrlo popularan način za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike u Evropu iz dva razloga. Banane su glavni latinoamerički izvozni proizvod i brzo se kvare, pa postoji stalni pritisak da brzo dođu do potrošača”, kaže Fatjona Mejdini, direktorka za jugoistočnu Evropu u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Antverpen je popularna i profitabilna luka najviše zbog toga što brzo istovaruje robu s brodova i šalje je na police trgovina. Nemoguće je pregledati milione kontejnera i kriminalci su toga svjesni. Zato je antverpenska luka idealna za krijumčarenje kokaina, amfetamina i lažnih lijekova na evropska tržišta. Upotreba ovih proizvoda je u stalnom porastu, pa je Evropa u posljednje vrijeme postala profitabilnije tržište nego Amerika.

“Cijena kokaina u Evropi veća je nego u Sjedinjenim Američkim Državama, manja je konkurencija i manji je rizik”, rekao je za Ekonomist Džerami Mekdermot iz istraživačke organizacije InSight Crime.

Balkanska mafija
Mnoge evropske mafijaške grupe pronašle su svoj interes u ovim činjenicama i preuzele kontrolu nad distribucijom. Mafijaške organizacije iz balkanskih zemalja poput Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine posebno su poznate po svojoj efikasnosti i nasilnim metodama. Ratna zbivanja i privredna situacija na Balkanu mnoge su okrenuli ka kriminalu.

“Balkanske mafije iskoristile su nasilna iskustva, toleranciju prema nasilju i dostupnost oružja, kao i poznavanje stranih jezika. Kriminalne organizacije sa zapadnog Balkana pokazale su se vrlo uspješnim. Balkanske mafije razvile su određene vještine koje su im omogućile da se nakon šverca heroina i cigareta, gajenja kanabisa i krijumčarenja ljudi posvete profitabilnijim poslovima, poput krijumčarenja kokaina”, tvrdi Valter Kemp, direktor globalne strategije u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Novi krijumčarski kanali
Balkanske kriminalne organizacije čak su otvorile nove krijumčarske kanale. Nekad je droga iz Kolumbije u Evropu stizala preko mediteranskih luka, ali balkanski mafijaši su uspostavili nove kontakte i centre u drugim južnoameričkim zemljama, poput Ekvadora, i sada kokain šalju direktno u sjevernoevropske luke. Ove kriminalne organizacije preuzele su kontrolu nad kompletnim krijumčarskim lancem i tako povećale svoj profit.

“Glavni izvor prihoda u kokainskoj industriji više nisu prodaja na ulicama ni proizvodnja, nego transport. Proizvodni profit je oko 150 odsto, maloprodajni iznosi 300 odsto, ali profit od transporta kokaina dostiže i do 1500 odsto”, objasnio je Mekdermot.

Za razliku od legalnih biznismena, krijumčari mogu da primijene i nasilje kako bi osigurali isporuku svoje robe, a mogu da se okrenu i korupciji. To najbolje pokazuje primjer albanskog narkobosa Dritana Redžepija.

“Redžepi je bez ikakve sumnje uspješan model balkanskog mafijaša u Latinskoj Americi. Vjeruje se da je u Ekvador stigao 2011. godine nakon bijega iz belgijskog zatvora”, rekla je Mejdini.

Tri godine kasnije uhapšen je u Ekvadoru, ali to ga nije spriječilo u upravljanju vrlo profitabilnim kokainskim carstvom. Stečenim bogatstvom podmićivao je funkcionere ne samo u latinoameričkim zemljama već i u Evropi.

“Transport kokaina u Antverpen košte kriminalne organizacije do 24 odsto vrijednosti robe. Toliko ih košta podmićivanje, a ostatak dospijeva na tržište”, kaže Artan Hođa, albanski istraživački novinar.

Povećani profit omogućio je mafijašima i izdašnije podmićivanje. Ovakve aktivnosti obično se povezuju sa siromašnijim zemljama, ali sve su češće i u zapadnoevropskim državama.

Evropska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu
“Postojala je nada da će ulaskom u Evropsku uniju zemlje zapadnog Balkana biti sve sličnije pređaqšnjim članicama EU, no umjesto toga Evropska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu”, otkriva Valter Kemp.

Tako mafija sve češće i otvorenije podmićuje carinske službenike u Antverpenu kako bi propustili pošiljke kokaina. Priznaje to i upravnik belgijske carine.

“Dvojica mojih službenika završili su u zatvoru zato što su prihvatili 50.000 evra mita da bi propustili jedan kontejner i ostavili ga na tačno određenom mjestu u luci. To je lako zarađeni novac”, navodi upravnik belgijske carine.

Korupcija zahvata ne samo carinske i lučke radnike nego i visoke funkcionere, pa je tako nedavno u Antverpenu uhapšen bivši šef policijskog odjeljenja za suzbijanje narkotika u ovom gradu. A kad ni mito ne garantuje uspjeh, tu su prijetnje i nasilje. Antverpenski gradonačelnik Bart De Vever već godinama je pod 24-satnom policijskom zaštitom zbog svojih istupa protiv organizovanog kriminala. Uprkos tome što je belgijska policija 2021. godine pokrenula dosad najveću akciju protiv krijumčarenja droge, upravnik belgijske carine nije optimista u pogledu zaustavljanja ovakvih kriminalnih aktivnosti.

“Učinak svih ovih akcija je minoran. Uprkos svim zapljenama, cijena kokaina na evropskom tržištu ostaje ista”, rekao je Vanderwaeren.

Policijske i carinske službe tvrde da je rješenje u odlučnijem suzbijanju i većim resursima u borbi protiv kriminalnih organizacija. Belgijski carinski funkcioneri žele uvesti skeniranje svih kontejnera koji ulaze u zemlju.

“Rat protiv zloupotrebe i krijumčarenja droga ne može se dobiti policijskim metodama. Ne preduzmemo li nešto, u sljedećih 10 godina imaćemo u Antverpenu državu kojom upravljaju krijumčari narkotika”, tvrdi Vandervaeren.

Drugi pak smatraju da je neophodna bolja saradnja na međunarodnom nivou zato što kriminalne organizacije širom svijeta trenutno sarađuju bolje nego nacionalne policije. Međutim, svjetskim brodskim i trgovačkim putovima danas se prevozi četiri puta više kontejnera nego prije 20 godina. Prilike i mogućnosti za krijumčarenje i šverc danas su bezbrojne, a mafijaške organizacije se izuzetno dobro prilagođavaju novim okolnostima i vremenima, zaključuje “Ekonomist”.

Related Topics:

Hronika

BOLAN POVRATAK: Preživjeli s Elbrusa stižu u BiH, tijela petoro planinara još čekaju transport

 Dvojica preživjelih planinara iz tragične nesreće na planini Elbrus u Ruskoj Federaciji trebala bi u večernjim satima doputovati u Bosnu i Hercegovinu.

Potvrđeno je to iz Gorske službe spašavanja (GSS) Zenica.

Preživjeli se vraćaju u pratnji članova GSS-a Zenica, koji su prethodnih dana boravili u Rusiji kako bi organizovali njihov povratak u BiH nakon nesreće u kojoj je život izgubilo pet državljana Bosne i Hercegovine.

Iz GSS-a su naveli da po dolasku neće biti izjava za medije, kako bi se preživjelim planinarima omogućilo da se u miru i dostojanstvu vrate svojim porodicama nakon teškog iskustva koje su preživjeli.

Istakli su da javnost neće ostati uskraćena za informacije te da će sve zvanične novosti biti objavljivane putem zvaničnih kanala Gorske službe spašavanja Zenica.

Aganhodžić: Pokušajmo tim ljudima pružiti pomoć

Član GSS-a Zenica Munever Aganhodžić rekao je da je prioritet pružiti podršku preživjelim planinarima nakon svega što su prošli.

“Ono što su oni preživjeli zaista je velika tragedija. Pokušajmo tim ljudima pružiti pomoć i dati im barem nekoliko dana da se smire i saberu utiske nakon svega što su prošli”, kazao je Aganhodžić, prenosi Federalna.ba.

U toku procedure za transport tijela

Prema informacijama GSS-a, u narednim danima očekuje se i transport tijela stradalih planinara iz Ruske Federacije u Bosnu i Hercegovinu.

Aganhodžić je pojasnio da su tijela i dalje u Rusiji te da se trenutno provode neophodne administrativne procedure, u koje je uključeno više institucija.

“Tijela se nalaze na području Ruske Federacije. Znate da je riječ o zemlji koja je u ratnim okolnostima, tako da su u administrativni dio prebacivanja tijela uključeni Vlada Federacije BiH i naši ambasadori, koji rade na završetku svih procedura. Prema informacijama koje imamo, završen je medicinski pregled tijela”, rekao je on.

Nakon završetka svih administrativnih procedura i dopremanja posmrtnih ostataka u Bosnu i Hercegovinu, u Zenici će biti organizovana kolektivna dženaza za petoricu stradalih planinara.

Nastavi čitati

Hronika

HAKERSKI UDAR NA TRGOVAČKE LANCE: U Srpskoj ukradeno gotovo pola miliona KM

Hakerske prevare u kojima kriminalci presreću poslovnu komunikaciju kompanija i lažnim zahtjevima mijenjaju podatke za uplatu postale su i u BiH dobro poznat oblik privrednog kriminala.

Posljedice se mjere stotinama hiljada, pa i milionima maraka.

Nedavni slučaj u kojem je kompanija “Igman” iz Konjica ostala bez 1,5 miliona KM nikako nije usamljen, pričaju sagovornici CAPITAL-a, koji objašnjavaju da se u posljednje vrijeme dogodilo više takvih situacija u kojima su velike kompanije ostale bez ozbiljnih sredstava, dok su samo rijetki uspjeli da otkriju prevaru prije nego što je novac prebačen.

Viša analitičarka Globalne inicijative Anesa Agović Đozo kaže da se jednoj domaćoj kompaniji koja ostvaruje milionske prihode nedavno dogodila gotovo ista situacija, sa tom razlikom da je neko primijetio nelogičnosti.

Kompanija iz Tešnja je trebalo da uplati više od 400.000 dolara jednoj turskoj firmi, ali je u par sati od slanja fakture do plaćanja stigao e-mail u kojem je partner tražio promjenu računa.

– Poruka je izgledala potpuno autentično, bila je izuzetno uvjerljiva, adresa pošiljaoca gotovo identična originalnoj, a razlika se svodila na jednu jedinu izmijenjenu oznaku u e-mail adresi i novi broj računa. Upravo je ta mala razlika pobudila sumnju zaposlenika, koji je odmah kontaktirao poslovnog partnera i banku, te tako spriječio prevaru vrijednu gotovo milion maraka – objasnila je Agović Đozo za CAPITAL.

Radi se o Business E-mail Compromise prevari (BEC). Ovaj slučaj, kao “Igman”, pokazuju da sajber kriminalci danas više ne napadaju isključivo računarske sisteme, već prije svega iskorištavaju ljudsko povjerenje.

Umjesto tehnički složenih napada danas oni koriste socijalni inženjering, pažljivo prikupljaju informacije o kompanijama i njihovim poslovnim partnerima, prate komunikaciju ili je uvjerljivo imitiraju, kako bi naveli zaposlenike da novac uplate na račun pod njihovom kontrolom.

– Zato je veoma važno da nijedna promjena bankovnih podataka ne smije biti prihvaćena isključivo na osnovu e-mail poruke. Sve to mora da se potkrijepi i telefonskim pozivom i direktnim kontaktom sa odgovornom osobom – kaže Agović Đozo.

Za razliku od klasičnih predstava o hakerskim napadima, cilj ovih prevara nije proboj u bankarski sistem, već kompromitovanje poslovne komunikacije između dvije kompanije i iskorištavanje povjerenja zaposlenih koji odobravaju plaćanja.

Napadač dugo boravi u sistemu

Ovakav primjer pokazuje da nije presudna sofisticiranost napada, već i pažnja zaposlenika. Upravo zato se danas, uz tehničke mjere zaštite, najveći naglasak stavlja na edukaciju zaposlenih i uspostavljanje internih procedura za provjeru promjena u finansijskim transakcijama.

Stručnjak za sajber bezbjednost i digitalnu forenziku Branko Petrović kaže da se ovakve stvari non-stop dešavaju, ali da se ponekad desi da neki zainteresovani zaposleni primijeti promjenu i na vrijeme spriječi katastrofu.

Petrović navodi da dva velika trgovačka lanca iz Republike Srpske nisu uspjela na vrijeme otkriti prevaru i da su ostala bez više od pola miliona maraka.

– U Konjicu se desila standardna prevara. Firma u Tešnju prošla je bolje jer je neko shvatio da nije sve čisto. Trgovački lanci koji su ostali bez novca to nisu uspjeli da primijete ranije. Najbitnije je znati, a to se često zaboravlja, da je napadač bio dugo prije toga u sistemu ili jedne ili druge firme, da je pratio njihovu prepisku i čekao momenat plaćanja da iskoristi trenutak – kaže Petrović.

Radilo se o “phishing” napadu u kojem je korištena “man-in-the-middle” situacija, u kojem napadač presreće komunikaciju između dvije strane i predstavlja se svakoj od njih kao legitimni sagovornik.

Krađa se može zaustaviti– Jedna od te dvije firme je sigurno hakovana, ili ova u BiH ili ona u Turskoj. U momentu plaćanja napadač je znao kada treba da pošalje obavještenje sa lažnim izgovorom da su greškom poslali stari račun ili da imaju novi. To se ne može raditi bez “boravka” u sistemu firme i praćenja njihovog rada – kaže Petrović.

Kada se transakcija i dogodi, ona se može zaustaviti, a novac vratiti preko nadležnih organa i mehanizama zaštite. Petrović kaže da kriminalci često koriste račune otvorene u bankama u Španiji, Poljskoj i Holandiji, gdje je, prema njegovim riječima, moguće otvoriti račun na daljinu.

– Zato se tamo često otvaraju računi sa lažnim dokumentima kupljenim preko darkweba, a novac se izvlači kupovinama preko interneta. Takvih primjera smo imali u protekloj godini. Ovo se može spriječiti ili otkriti blagovremeno ako firma ima bezbjednosne mehanizme, pazi na logovanje, lokacije i slično – kaže Petrović.

Dodaje da ako se prati logovanje na njihovim serverima, onda se u svakom trenutku zna ako je u sistem pokušao da uđe neko ko nije na poznatoj lokaciji ili koristi VPN koji nije poznat i koji je postavio bezbjednosni tim.

Trend koji bilježe domaći stručnjaci potvrđuju i međunarodna istraživanja.

Globalni indeks organizovanog kriminala za 2025. godinu upozorava da finansijski kriminal danas predstavlja najrasprostranjenije kriminalno tržište u svijetu, pri čemu se među najsofisticiranijim oblicima sajber-omogućenih prevara izričito navode i Business E-mail Compromise (BEC) prevare.

Njihova privlačnost za organizovane kriminalne grupe leži u činjenici da zahtijevaju relativno male troškove, nose nizak rizik otkrivanja, a mogu rezultovati milionskim finansijskim gubicima.

 

Nastavi čitati

Hronika

TRAŽEN PRITVOR ZA DVOJAC IZ BANJALUKE: Više od mjesec dana držali ženu i dijete zatočene, uzeli im i novac

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka predložilo je Osnovnom sudu u Banjaluci određivanje pritvora za Almina Đinu (38) iz Travnika i Jadranku Jovanić (59) iz Banjaluke zbog sumnje da su ženu iz Prijedora i njeno maloljetno dijete mjesec dana držali zarobljene u stanu i na prevaru uzeli im sav novac.

Tužilaštvo ih tereti da su počinili produženo krivično djelo prevara i krivično djelo protivpravno lišenje slobode.

-Osumnjičene osobe su u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi u vremenskom periodu od 17. juna ove godine do 29. jula protivpravno držali u stanu u Banjaluci, oštećenu M.K. iz Prijedora i njeno maloljetno dijete, te istu dovodili u zabludu obećavajući joj posao u inostranstvu, kojom prilikom su od oštećene u više navrata uzeli novac – navode iz Tužilaštva.

Tužilac je uputio prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog opasnosti od bjekstva osumnjičenih, zbog postojanja naročitih okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, te zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo.

O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Banjaluci.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Aktuelno