Connect with us

Društvo

SVI SE SREĆU SA ISTIM PROBLEMOM, ali niko ne želi da prizna! Firme u Srpskojodbijaju poslove JER NEMAJU MAJSTORA!

Građevinska sezona u Srpskoj veoma je uspješna, firmama naruku ove godine idu stabilne cijene repromaterijala i dovoljna količina poslova, a kamen koji ih sve više žulja jeste nedostatak radnika zbog čega nerijetko dolaze u situaciju da odbijaju poslovne ponude.

Problemi koji potresaju domaću industriju, a tiču se pada poslovne aktivnosti, uveliko zaobilaze sektor građevine jer novih gradilišta uopšte ne manjka, naročito u stanogradnji. Međutim, i to bi se u budućnosti moglo promijeniti jer je neimara sve manje.

Sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže za “Glas” da je ovogodišnja građevinska sezona startala veoma dobro, te da je nastavila u tom pravcu jer vremenski uslovi idu naruku građevincima.

U Srpskoj izdata 1.461 radna dozvola stranim radnicima: Najviše ih dolazi iz Nepala, Turske i Indije
– Decembar, januar i februar su ranijih godina bili mjeseci kada se nije moglo raditi zbog vremenskih prilika ili se radilo smanjenom dinamikom, a sada se gradilo gotovo u punom kapacitetu. Sektor visokogradnje je veoma stabilan i nadamo se da će tako ostati jer je građevinarstvo grana koja vuče ostale privredne djelatnosti – rekao je Petrović.

Ono što je negativno, priča Petrović, jeste problem nedostatka radne snage koju je nemoguće nadomjestiti iz domaćih kapaciteta.

– Mlade ne zanima ova vrsta posla, ne žele da preuzmu znanje i vještine od iskusnih građevinaca. To je dovelo do nasušne potrebe za uvozom radnika. Željeli mi to ili ne, strani građevinci su naša neminovnost. Važno je samo da se radna snaga uveze na način da tu mogućnost dobiju samo domaće firme koje zapošljavaju i naše radnike – kazao je Petrović.
Suvlasnik i tehnički direktor građevinskog preduzeća “Vranica” iz Banjaluke Nenad Stanišljević potvrđuje da je nedostatak kadra najveći problem ovog sektora.

– Posla stvarno ima. Nama je ova godina odavno popunjena, a ponude koje stižu za nova gradilišta primorani smo odbijati jer nemamo mogućnosti da bilo šta više prihvatimo za ovu sezonu. Dobro moramo voditi računa šta ugovaramo jer je osnovno mjerilo – koliko možemo obezbijediti radne snage. Sve što sada ugovaramo možemo početi graditi tek u drugoj polovini iduće godine – pojašnjava Stanišljević za “Glas”.

Dodaje da su cijene građevinskog materijala poprilično stabilizovane te da problema te vrste trenutno nemaju.

– Ono što je problem jeste stalni rast cijene rada, što je i logična posljedica ako se ima u vidu da u Banjaluci ima desetak firmi kojima nedostaje radne snage. Preduzeća koja ugovore sklapaju na duže staze nemaju mnogo prostora tokom višemjesečnog izvršenja radova za snažnije povećanje plata jer to nisu definisali u cijenu rada. Ukoliko budemo imali veće investicije poput izgradnje autoputeva, ne možemo to sami. Moraće se ići na ozbiljniji uvoz stranaca što neminovno znači rast cijena građevinskih usluga jer radnici iz Nepala, Turske imaju svoju računicu. Mora im se obezbijediti i smještaj, hrana, što povećava troškove firmi – kaže on.

Stanišljević dodaje da naročito brine otpor mladih prema građevini.

– Kada pogledamo strukturu zaposlenih u sektoru, sve su to ljudi pred penziju. Uprkos rastu plata, pogotovo u završnim građevinskim radovima gdje keramičari i moleri zarade gotovo koliko i doktori, mladi nemaju ambicije da se opredjeljuju za ta zanimanja. Mi sada vrlo teško možemo popuniti naše redove mladom radnom snagom, što nije bio slučaj prije desetak godina kada su plate bile dobrano niže. Ni ranije djeca nisu jurila u građevinske škole, ali su dolazi kod nas pa smo ih mi učili zanatu, a sada interesa nema uopšte – naveo je Stanišljević.

DETAŠMANI

Nenad Stanišljević, čije privredno društvo ima detašman za izvođenje građevinskih radova u Njemačkoj, kaže da je stanogradnja u toj zemlji poprilično pala te da je značajan broj firmi iz BiH koje posluju na tamošnjem tržištu smanjio obim poslova.

– Usljed globalnih kretanja ekonomija Njemačke je znatno oslabila, kamate na kredite su porasle pa i onaj ko kupuje i ko gradi mora banci skupo platiti to zaduženje što je uticalo na pad stanogradnje. U posljednje vrijeme uglavnom gradimo objekte namijenjene privredi, odnosno industriji, ili škole i vrtiće jer to finansira država – pojasnio je Stanišljević.
BL-portal

Related Topics:

Društvo

RADNICI “GRADA” USTALI PROTIV VLADE Nema plata, nema doprinosa – ŠTRAJK UPOZORENJA, SLIJEDI BLOKADA!

Zaposleni u Akcionarskom društvu „Grad“ Bijeljina, čiji je vlasnik Vlada Republike Srpske, održali su jednočasovni štrajk upozorenja pred pokretanje generalnog štrajka zbog nagomilanih problema koji, kako su ranije saopštili, ozbiljno dovedeni u pitanje njihovu i egzistenciju njihovih porodica. Zahtjev za rješenje tih problema, kako navode, nije naišao na odgovarajući odgovor nadležnih.

Radnici “Grada” zahtijevaju isplatu plata za april i maj, isplatu ostalih ličnih primanja do kraja juna, refundiranje troškova za liječenje zaposlenih iz prethodnog perioda, te da Uprava i Nadzorni odbor preduzmu sve sa nadležnim organima kako bi se dugoročno riješili problemi funkcionisanja preduzeća.

Radnici nisu htjeli da daju izjave, a v.d. direktora AD “Grad” Bijeljina, Predrag Mićić kaže da ima razumijevanje za njihove zahtjeve, te da je u stalnom kontaktu sa Ministarstvom poljoprivrede kako bi dobili podršku i konkretnu pomoć od Ministarstva u prevazilaženju situacije.

“U ovom momentu su nam neophodna finansijska sredstva za prevazilaženje trenutne situacije ali i izrada Akcionog plana, pravci i smjernice u kom Društvo treba da ide u smislu organizacije i eventualno novih djelatnosti koje će donijeti nove prihode. Evidentno je da sada imamo nesrazmjeru između prihoda i rashoda. Samo ću napomenuti da su u ukupnim rashodima, rashodi za plate preko 70 odsto”, navodi Mićić.

Pored novčane pomoći Vlade Srpske koju, kaže dalje Mićić, očekuju i vjeruju da neće izostati, traže i intenzivniju institucionalnu podršku institucionalno u smislu, a koja se odnosi na sprečavanje nelegelne trgovine.“Nelegalna trgovina direktno utiče na promet a.d. “Grad”, a ne donosi nikom ništa dobro. Štetu od nje snose svi u lancu”, zaključio je Mićić.

U okviru AD “Grad” Bijeljina posluje Agrotržni centar: Kvantaška pijaca, Stočna pijaca i Buvljak hala.

BN

Nastavi čitati

Društvo

SRAMOTA! Ministar Minić nije došao u Bijeljinu, ratari najavili protest!

U Gradskoj upravi Bijeljine održan je sastanak sa poljoprivrednicima o cijeni pšenice pred predstojeću žetvu. Iako su bili uredno pozvani, sastanku se nisu odazvali ni predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srpske ni mlinari. Semberski ratari traže da cijena pšenice bude od 40 do 45 feninga po kilogramu.

“Vidite i sami, došli su samo proizvođači, radi muke. Za 7 dana ćemo sa kombajnom u njivu, a ne zna se cijena. Svake godine je ista priča. Jedan dio kolega najavljuje i proteste i mi to podržavamo”, rekao je Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

On je naveo da je suština pronaći način kako da se dođe do cijene pšenice koja će biti prihvatljiva za sve u lancu proizvodnje hljeba.

“Mislim da Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo spoljne trgovine, Vlada Republike Srpske ima milion načina kako se može doći do prihvatljive cijene pšenice. Trebamo po hitnom postupku sjesti da razgovaramo, uključiću i predsjednika Republike Srpske. Nemojte nas ostaviti na cjedilu jer ovo je kraj poljoprivredne proizvodnje”, rekao je Bakajlić.

Nezadovoljni situacijom zbog ovog gorućeg problema, Udruženje poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice i Udruženje
poljoprivrednih proizvađača sela Semberije u ponedjeljak planiraju da blokiraju granični prelaz “Rača”.

BN

Nastavi čitati

Društvo

PRILIKA ZA DODATNU ZARADU: Ovo su najtraženiji sezonski poslovi, a evo kakve su plate

Sezonski poslovi često su prilika za dodatnu zaradu, ali i za sticanje novih iskustava. Ipak, ne zarađuju svi isto – neki poslovi se ističu po znatno većim dnevnicama i mjesečnim primanjima. Ko su najplaćeniji sezonski radnici i gdje vrijedi tražiti posao tokom sezone?

Luksuzni turizam – vrhunski honorari

Rad u ekskluzivnim hotelima, restoranima ili na luksuznim ljetovalištima donosi najviše zarade u sektoru turizma. Menadžeri i šefovi kuhinja mogu zarađivati i preko 3.000 evra mjesečno, dok konobari i barmeni u prestižnim objektima često imaju dnevnice između 40 i 80 evra, uz dodatne napojnice koje mogu značajno povećati zaradu.

Građevina – poslovi sa visokom dnevnicom

Specijalizovani radnici poput zidara, tesara i varioca tokom sezone mogu računati na dnevnice od 30 do 70 evra, a kod hitnih ili zahtjevnijih poslova i više. Nedostatak kvalifikovanih radnika i sezonski intenzitet rada povećavaju cijenu rada.

Poljoprivreda – plaćanje po učinku

Berba voća i povrća, naročito kod skupljih kultura kao što su jagode ili breskve, može donijeti zaradu od 20 do 50 evra dnevno, u zavisnosti od količine i brzine rada. Kod nekih poslova plaćanje po kilogramu omogućava vrijednim radnicima i veće prihode.

IT i freelance poslovi – sezonski ali unosni

Programeri, dizajneri i digitalni stručnjaci koji rade sezonske projekte mogu zaraditi od 1.000 do 5.000 evra mjesečno, u zavisnosti od angažmana i kompleksnosti posla. Ovo su često honorarni poslovi koji omogućavaju fleksibilnost i dobru nadoknadu.

Rad na jahtama i kruzerima – luksuz i dobra zarada

Sezonski poslovi na jahtama i kruzerima donose mjesečne plate u rasponu od 1.500 do 4.000 evra, uz pokrivene troškove smještaja i hrane. Poslovi uključuju od servisnog osoblja do kapetana i tehničara.

Najplaćeniji sezonski poslovi zahtijevaju specijalizovane vještine ili rad u luksuznim uslovima, a zarade mogu biti i do nekoliko hiljada evra mjesečno. Oni koji žele brzu i dobru zaradu treba da se opredijele za turizam, građevinu, IT ili luksuzne brodove. Za radnike spremne na naporan fizički rad, poljoprivreda nudi solidne prihode, naročito ako su brzi i vrijedni, piše Telegraf Biznis.

Nastavi čitati

Aktuelno