Connect with us

Društvo

SVI SE SREĆU SA ISTIM PROBLEMOM, ali niko ne želi da prizna! Firme u Srpskojodbijaju poslove JER NEMAJU MAJSTORA!

Građevinska sezona u Srpskoj veoma je uspješna, firmama naruku ove godine idu stabilne cijene repromaterijala i dovoljna količina poslova, a kamen koji ih sve više žulja jeste nedostatak radnika zbog čega nerijetko dolaze u situaciju da odbijaju poslovne ponude.

Problemi koji potresaju domaću industriju, a tiču se pada poslovne aktivnosti, uveliko zaobilaze sektor građevine jer novih gradilišta uopšte ne manjka, naročito u stanogradnji. Međutim, i to bi se u budućnosti moglo promijeniti jer je neimara sve manje.

Sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže za “Glas” da je ovogodišnja građevinska sezona startala veoma dobro, te da je nastavila u tom pravcu jer vremenski uslovi idu naruku građevincima.

U Srpskoj izdata 1.461 radna dozvola stranim radnicima: Najviše ih dolazi iz Nepala, Turske i Indije
– Decembar, januar i februar su ranijih godina bili mjeseci kada se nije moglo raditi zbog vremenskih prilika ili se radilo smanjenom dinamikom, a sada se gradilo gotovo u punom kapacitetu. Sektor visokogradnje je veoma stabilan i nadamo se da će tako ostati jer je građevinarstvo grana koja vuče ostale privredne djelatnosti – rekao je Petrović.

Ono što je negativno, priča Petrović, jeste problem nedostatka radne snage koju je nemoguće nadomjestiti iz domaćih kapaciteta.

– Mlade ne zanima ova vrsta posla, ne žele da preuzmu znanje i vještine od iskusnih građevinaca. To je dovelo do nasušne potrebe za uvozom radnika. Željeli mi to ili ne, strani građevinci su naša neminovnost. Važno je samo da se radna snaga uveze na način da tu mogućnost dobiju samo domaće firme koje zapošljavaju i naše radnike – kazao je Petrović.
Suvlasnik i tehnički direktor građevinskog preduzeća “Vranica” iz Banjaluke Nenad Stanišljević potvrđuje da je nedostatak kadra najveći problem ovog sektora.

– Posla stvarno ima. Nama je ova godina odavno popunjena, a ponude koje stižu za nova gradilišta primorani smo odbijati jer nemamo mogućnosti da bilo šta više prihvatimo za ovu sezonu. Dobro moramo voditi računa šta ugovaramo jer je osnovno mjerilo – koliko možemo obezbijediti radne snage. Sve što sada ugovaramo možemo početi graditi tek u drugoj polovini iduće godine – pojašnjava Stanišljević za “Glas”.

Dodaje da su cijene građevinskog materijala poprilično stabilizovane te da problema te vrste trenutno nemaju.

– Ono što je problem jeste stalni rast cijene rada, što je i logična posljedica ako se ima u vidu da u Banjaluci ima desetak firmi kojima nedostaje radne snage. Preduzeća koja ugovore sklapaju na duže staze nemaju mnogo prostora tokom višemjesečnog izvršenja radova za snažnije povećanje plata jer to nisu definisali u cijenu rada. Ukoliko budemo imali veće investicije poput izgradnje autoputeva, ne možemo to sami. Moraće se ići na ozbiljniji uvoz stranaca što neminovno znači rast cijena građevinskih usluga jer radnici iz Nepala, Turske imaju svoju računicu. Mora im se obezbijediti i smještaj, hrana, što povećava troškove firmi – kaže on.

Stanišljević dodaje da naročito brine otpor mladih prema građevini.

– Kada pogledamo strukturu zaposlenih u sektoru, sve su to ljudi pred penziju. Uprkos rastu plata, pogotovo u završnim građevinskim radovima gdje keramičari i moleri zarade gotovo koliko i doktori, mladi nemaju ambicije da se opredjeljuju za ta zanimanja. Mi sada vrlo teško možemo popuniti naše redove mladom radnom snagom, što nije bio slučaj prije desetak godina kada su plate bile dobrano niže. Ni ranije djeca nisu jurila u građevinske škole, ali su dolazi kod nas pa smo ih mi učili zanatu, a sada interesa nema uopšte – naveo je Stanišljević.

DETAŠMANI

Nenad Stanišljević, čije privredno društvo ima detašman za izvođenje građevinskih radova u Njemačkoj, kaže da je stanogradnja u toj zemlji poprilično pala te da je značajan broj firmi iz BiH koje posluju na tamošnjem tržištu smanjio obim poslova.

– Usljed globalnih kretanja ekonomija Njemačke je znatno oslabila, kamate na kredite su porasle pa i onaj ko kupuje i ko gradi mora banci skupo platiti to zaduženje što je uticalo na pad stanogradnje. U posljednje vrijeme uglavnom gradimo objekte namijenjene privredi, odnosno industriji, ili škole i vrtiće jer to finansira država – pojasnio je Stanišljević.
BL-portal

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno