Connect with us

Društvo

SVI SE SREĆU SA ISTIM PROBLEMOM, ali niko ne želi da prizna! Firme u Srpskojodbijaju poslove JER NEMAJU MAJSTORA!

Građevinska sezona u Srpskoj veoma je uspješna, firmama naruku ove godine idu stabilne cijene repromaterijala i dovoljna količina poslova, a kamen koji ih sve više žulja jeste nedostatak radnika zbog čega nerijetko dolaze u situaciju da odbijaju poslovne ponude.

Problemi koji potresaju domaću industriju, a tiču se pada poslovne aktivnosti, uveliko zaobilaze sektor građevine jer novih gradilišta uopšte ne manjka, naročito u stanogradnji. Međutim, i to bi se u budućnosti moglo promijeniti jer je neimara sve manje.

Sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže za “Glas” da je ovogodišnja građevinska sezona startala veoma dobro, te da je nastavila u tom pravcu jer vremenski uslovi idu naruku građevincima.

U Srpskoj izdata 1.461 radna dozvola stranim radnicima: Najviše ih dolazi iz Nepala, Turske i Indije
– Decembar, januar i februar su ranijih godina bili mjeseci kada se nije moglo raditi zbog vremenskih prilika ili se radilo smanjenom dinamikom, a sada se gradilo gotovo u punom kapacitetu. Sektor visokogradnje je veoma stabilan i nadamo se da će tako ostati jer je građevinarstvo grana koja vuče ostale privredne djelatnosti – rekao je Petrović.

Ono što je negativno, priča Petrović, jeste problem nedostatka radne snage koju je nemoguće nadomjestiti iz domaćih kapaciteta.

– Mlade ne zanima ova vrsta posla, ne žele da preuzmu znanje i vještine od iskusnih građevinaca. To je dovelo do nasušne potrebe za uvozom radnika. Željeli mi to ili ne, strani građevinci su naša neminovnost. Važno je samo da se radna snaga uveze na način da tu mogućnost dobiju samo domaće firme koje zapošljavaju i naše radnike – kazao je Petrović.
Suvlasnik i tehnički direktor građevinskog preduzeća “Vranica” iz Banjaluke Nenad Stanišljević potvrđuje da je nedostatak kadra najveći problem ovog sektora.

– Posla stvarno ima. Nama je ova godina odavno popunjena, a ponude koje stižu za nova gradilišta primorani smo odbijati jer nemamo mogućnosti da bilo šta više prihvatimo za ovu sezonu. Dobro moramo voditi računa šta ugovaramo jer je osnovno mjerilo – koliko možemo obezbijediti radne snage. Sve što sada ugovaramo možemo početi graditi tek u drugoj polovini iduće godine – pojašnjava Stanišljević za “Glas”.

Dodaje da su cijene građevinskog materijala poprilično stabilizovane te da problema te vrste trenutno nemaju.

– Ono što je problem jeste stalni rast cijene rada, što je i logična posljedica ako se ima u vidu da u Banjaluci ima desetak firmi kojima nedostaje radne snage. Preduzeća koja ugovore sklapaju na duže staze nemaju mnogo prostora tokom višemjesečnog izvršenja radova za snažnije povećanje plata jer to nisu definisali u cijenu rada. Ukoliko budemo imali veće investicije poput izgradnje autoputeva, ne možemo to sami. Moraće se ići na ozbiljniji uvoz stranaca što neminovno znači rast cijena građevinskih usluga jer radnici iz Nepala, Turske imaju svoju računicu. Mora im se obezbijediti i smještaj, hrana, što povećava troškove firmi – kaže on.

Stanišljević dodaje da naročito brine otpor mladih prema građevini.

– Kada pogledamo strukturu zaposlenih u sektoru, sve su to ljudi pred penziju. Uprkos rastu plata, pogotovo u završnim građevinskim radovima gdje keramičari i moleri zarade gotovo koliko i doktori, mladi nemaju ambicije da se opredjeljuju za ta zanimanja. Mi sada vrlo teško možemo popuniti naše redove mladom radnom snagom, što nije bio slučaj prije desetak godina kada su plate bile dobrano niže. Ni ranije djeca nisu jurila u građevinske škole, ali su dolazi kod nas pa smo ih mi učili zanatu, a sada interesa nema uopšte – naveo je Stanišljević.

DETAŠMANI

Nenad Stanišljević, čije privredno društvo ima detašman za izvođenje građevinskih radova u Njemačkoj, kaže da je stanogradnja u toj zemlji poprilično pala te da je značajan broj firmi iz BiH koje posluju na tamošnjem tržištu smanjio obim poslova.

– Usljed globalnih kretanja ekonomija Njemačke je znatno oslabila, kamate na kredite su porasle pa i onaj ko kupuje i ko gradi mora banci skupo platiti to zaduženje što je uticalo na pad stanogradnje. U posljednje vrijeme uglavnom gradimo objekte namijenjene privredi, odnosno industriji, ili škole i vrtiće jer to finansira država – pojasnio je Stanišljević.
BL-portal

Related Topics:

Društvo

ŽIVOTNA PRIČA PASTIRA IZ BiH! Kad vidim oženjene, drago mi je što se nisam ženio (VIDEO)

U novoj reportaži “Glasa Hercegovine” video-novinara Maria Brkića, javnost je upoznala Stipu Šimića iz Ružića kod Gruda, skromnog čuvara ovaca koji živi sam, ali, kako kaže, nikako nije usamljen.

Stipe se nikada nije ženio, a uz smijeh priznaje da mu brak nikada nije bio privlačan.

“Nisam se ženio… bolje ovako. Kad vidim kako je oženjenima, drago mi je!”, priča on. Dane provodi uz svoje ovce, kojih ima petnaestak, i u miru koji mu je najvažniji. Snaga, kaže, polako popušta, ali još uvijek sve stiže obaviti.

S tugom govori o selima koja se prazne i radu koji je nekad bio svakodnevica. “Prije je ovdje sve bilo obrađeno… danas zapušteno. Nema više nikoga”, govori on.

Ipak, uprkos samoći, Stipe živi spokojno i bez žaljenja. Njegove jednostavne riječi i vedar humor podsjećaju na vrijeme koje polako nestaje, ali i na ljude koji su u jednostavnosti pronašli svoju slobodu.

BL-PORTAL

Nastavi čitati

Društvo

SERDAROV SPUSTIO RAMPU: Četvrtina “Comsar Energy RS” još u njegovim rukama

Vlada Republike Srpske, posredstvom Preduzeća za gasne projekte “Gas-RES” nije završila kompletno preuzimanje preduzeća “Comsar Energy Republika Srpska” od strane “Comsar Energy Group Limiteda” sa Kipra, vlasnika Rašida Serdarova, jer mu još nije uplatila 60 miliona KM, koliko je preostalo od 240,5 miliona KM, a dok se to ne dogodi, Serdarov ostaje vlasnik četvrtine udjela u vlasništu nad tom firmom.

Ovo je predviđeno odlukom o izmjeni Osnivačkog akta Društva “Comsar Energy RS”, o kojoj će se izjasniti Skupština akcionara Rudnika i termoelektrane (RITE) Ugljevik na sjednici koja je zakazana za 17. decembar 2025.

Prema toj odluci, kaže se da će članovi Društva, odnosno oni koji imaju udio u kapitalu “Comsar Energy RS”, koji iznosi 72,5 miliona KM, ubuduće biti “Gas-RES” sa 74,4 odsto, što je u novcu 54.003.721,53 KM, zatim “Comsar” sa Kipra sa 24 odsto (17.420.419,64 KM), te RiTE Ugljevik sa ranijih 1,6 odsto, odnosno 1.161.506,05 KM.

Ovakvo stanje ostaće sve dok se preostali novac ne prebaci na račun Serdarovu, što je za portal “Capital” potvrdio i Nikica Vranješ, prvi čovjek firme “Gas-RES”.

“Firmi sa Kipra preostalo je da se isplati još 30 miliona evra, te su oni, shodno tome, zadržali svoj udio. Nakon što se u potpunosti isplati kupoprodajna cijena, jedini vlasnik preduzeća će biti država, odnosno mi i RiTE Ugljevik”, rekao je Vranješ.

A kada će Serdarov biti isplaćen u potpunosti, predstavnici izvršne vlasti u Srpskoj ne znaju.

O tome nije bilo riječi na ni sjednici Vlade Republike Srpske održanoj 4. decembra.

“Na ovoj sjednici Vlade nije bilo riječi o tome niti je to bila tačka dnevnog reda. Skupština akcionara ima sjednicu 17. decembra i poslije toga će vjerovatno biti konkretna odluka Vlade”, kazao je za “Nezavisne novine” Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza RS.

Zašto kompletan posao još nije završen, zašto novac nije uplaćen te zašto rudarske mašine RiTE Ugljevik nisu ušle u eksploataciono polje “Ugljevik – istok 2”, pitanja su koja vješto izbjegava i resorni ministar za energetiku i rudarstvo Petar Đokić.

I on se prije nekoliko dana “vadio” na Skupštinu akcionara.

“Skupština akcionara RiTE Ugljevik još nije donijela sve potrebne odluke. Oni na sjednici moraju da izraze inicijativu da preuzmu to koncesiono polje. Da nije te formalne obaveze, mi bismo do sada mogli imati zaključen ugovor i već vršiti eksploataciju”, tvrdi Đokić.

Dodaje da nakon što se održi sjednica Skupština akcionara, kreću u akciju.

“Kada se održi sjednica Skupštine RiTE, oni će obavijestiti Gas RES, a Gas RES će resornom ministarstvu uputiti zahtjev za vođenje koncesionog postupka. Mi smo predsjednicu Komisije za koncesije obavezali da upozna članove komisije o tom predmetu da bi ga što brže razmotrili. Kada Komisija za koncesije donese odluku, ona obavještava Ministarstvo, a mi sačinjavamo ugovor i šaljemo Pravobranilaštvu RS na davanje mišljenja. Nakon toga predmet ide u Vladu RS, koja donosi konačnu odluku i na kraju se zaključuje ugovor. Za sve te aktivnosti, nakon što Skupština akcionara donese odluku, potrebno je do pet dana”, tvrdi dalje Đokić.

Inače, do odluke da se promijeni vlasnička struktura “Comsar RS” došlo je 18. novembra 2025, kada je “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra pristao da prenese 74,4 odsto od 98,4 odsto svog vlasništva nad “Comsar RS”, jer mu je Vlada Srpske putem preduzeća “Gas-RES” isplatila 180,5 miliona KM. Ostalo je neisplaćeno još 60 miliona KM.

Ako se i to završi, onda se otvara novo pitanje – kako će se “Gas-RES” i RITE dogovoriti o korištenju koncesije “Ugljevik – istok 2” (iako sad tvrde da su se već dogovorili).

Treba podsjetiti da je rukovodstvo ERS i Vlade RS još početkom novembra ove godine najavilo da će rudarske mašine RiTE Ugljevik u roku od nekoliko dana ući u koncesiju “Ugljevik – istok 2”, u skladu sa dogovorom sa “Comsarom”, ali ni nakon mjesec dana se to nije desilo.

RiTE je u međuvremenu zbog nedostatka uglja već nekoliko puta ispadala iz mreže.

Luka Petrović, generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, vratio se na 2013. godinu, dakle, prije nego što je sa “Comsarom” i Serdarovom potpisan sporazum o koncesiji, rekavši da je još tada rad i iskop uglja za RiTE Ugljevik loše planiran.

Navodi da se u ovom trenutku zbog toga, ali i cjelokupne situacije koja pogađa ovo preduzeće, ne može očekivati da RiTE ima kontinuiranu nabavku uglja do 1. maja 2026.

Ipak, ponovo najavljuje da će u narednih sedam dana RiTE Ugljevik ući u koncesiono polje “Ugljevik – istok 2” (iako ono još neće biti potpuno u vlasništvu “Gas-RES” i RITE).

“Oni već deset dana ulaze tamo, ali treba uraditi eksproprijaciju nekoliko kuća, što nije lako, to je nekoliko kilometara vode i vodovodne mreže, a za to treba bar pola godine. Zato kažem da će do 1. maja naredne godine biti sve u redu, da će se tada imati kontinuiran kop i veće količine”, dodao je Petrović.

Nastavi čitati

Društvo

PROŠLI IZBORI, stiže poskupljenje struje u Republici Srpskoj

Prošli su prijevremeni izbori i obećanja da neće biti dizanja cijena, a već se sada uveliko najavljuje da će od naredne godine poskupjeti električna energija.

Da će izvjesno doći do većih računa za električnu energiju, direktno je potvrdio i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, rekavši da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Na to se može nadovezati i izjava Save Minića, premijera Republike Srpske, koji je prije nekoliko dana kazao da Đokić i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS”, vrše pritisak na njega da dođe do poskupljenja struje, ali da ga još nisu ubijedili.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor.

Da bi eventualno poskupljenje električne energije dovelo do velikih problema i poskupljenja, kažu i potrošači, ali i privreda.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, rekla je za “Nezavisne novine” da ni građani nisu potpuno sigurni hoće li ili neće doći do poskupljenja električne energije.

“Ono što se priprema nije dobro za građane, jer kakva god bila odluka Vlade RS, sigurno je da će naredne godine drastično se povećati troškovi. Da li će to biti kroz električnu energiju ili neki drugi oblik, to je još diskutabilno, zato nam nije jasno da ministar kaže jedno, predsednik Vlade RS drugo, a direktor ERS je na nekoj sredini. U svakom slučaju, ne piše se dobro građanima, jer će u idućoj godini biti mnogo veća cena. To nam se sprema i to je potpuno izvan programa koji su bili pre tri meseca, odnosno pre osnivanja nove Vlade RS”, kazala je ona.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je da je zahtjev za povećanje mrežarine neopravdan.

“Mi smo svoj stav po pitanju povećanja mrežarine iznijeli. Smatramo da je neopravdano ovako visoko povećanje. Iznos mrežarine koji bi trebalo da se poveća za 46 odsto za nas je neprihvatljiv jer ne vidimo opravdanost tolikog povećanja. U prijedlogu elektrodistributivnih preduzeća ta se povećanja uglavnom odnose na pokriće troškova vezano za plate i radnu snagu. Investicije i ulaganja su zadržani na nekom prethodnom nivou, što je nedovoljno. Mi danas imamo mnogo pritužbi od strane naših članica vezano za distributivnu mrežu, sam nivo frekvencije i napona na toj mreži su na niskom nivou. Svako iskakanje iz mreže našu privredu košta mnogo”, istakao je Račić.

Podsjećamo, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS tražili dodatno povećanje mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su tada u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Nastavi čitati

Aktuelno