Connect with us

Društvo

SVI SE SREĆU SA ISTIM PROBLEMOM, ali niko ne želi da prizna! Firme u Srpskojodbijaju poslove JER NEMAJU MAJSTORA!

Građevinska sezona u Srpskoj veoma je uspješna, firmama naruku ove godine idu stabilne cijene repromaterijala i dovoljna količina poslova, a kamen koji ih sve više žulja jeste nedostatak radnika zbog čega nerijetko dolaze u situaciju da odbijaju poslovne ponude.

Problemi koji potresaju domaću industriju, a tiču se pada poslovne aktivnosti, uveliko zaobilaze sektor građevine jer novih gradilišta uopšte ne manjka, naročito u stanogradnji. Međutim, i to bi se u budućnosti moglo promijeniti jer je neimara sve manje.

Sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže za “Glas” da je ovogodišnja građevinska sezona startala veoma dobro, te da je nastavila u tom pravcu jer vremenski uslovi idu naruku građevincima.

U Srpskoj izdata 1.461 radna dozvola stranim radnicima: Najviše ih dolazi iz Nepala, Turske i Indije
– Decembar, januar i februar su ranijih godina bili mjeseci kada se nije moglo raditi zbog vremenskih prilika ili se radilo smanjenom dinamikom, a sada se gradilo gotovo u punom kapacitetu. Sektor visokogradnje je veoma stabilan i nadamo se da će tako ostati jer je građevinarstvo grana koja vuče ostale privredne djelatnosti – rekao je Petrović.

Ono što je negativno, priča Petrović, jeste problem nedostatka radne snage koju je nemoguće nadomjestiti iz domaćih kapaciteta.

– Mlade ne zanima ova vrsta posla, ne žele da preuzmu znanje i vještine od iskusnih građevinaca. To je dovelo do nasušne potrebe za uvozom radnika. Željeli mi to ili ne, strani građevinci su naša neminovnost. Važno je samo da se radna snaga uveze na način da tu mogućnost dobiju samo domaće firme koje zapošljavaju i naše radnike – kazao je Petrović.
Suvlasnik i tehnički direktor građevinskog preduzeća “Vranica” iz Banjaluke Nenad Stanišljević potvrđuje da je nedostatak kadra najveći problem ovog sektora.

– Posla stvarno ima. Nama je ova godina odavno popunjena, a ponude koje stižu za nova gradilišta primorani smo odbijati jer nemamo mogućnosti da bilo šta više prihvatimo za ovu sezonu. Dobro moramo voditi računa šta ugovaramo jer je osnovno mjerilo – koliko možemo obezbijediti radne snage. Sve što sada ugovaramo možemo početi graditi tek u drugoj polovini iduće godine – pojašnjava Stanišljević za “Glas”.

Dodaje da su cijene građevinskog materijala poprilično stabilizovane te da problema te vrste trenutno nemaju.

– Ono što je problem jeste stalni rast cijene rada, što je i logična posljedica ako se ima u vidu da u Banjaluci ima desetak firmi kojima nedostaje radne snage. Preduzeća koja ugovore sklapaju na duže staze nemaju mnogo prostora tokom višemjesečnog izvršenja radova za snažnije povećanje plata jer to nisu definisali u cijenu rada. Ukoliko budemo imali veće investicije poput izgradnje autoputeva, ne možemo to sami. Moraće se ići na ozbiljniji uvoz stranaca što neminovno znači rast cijena građevinskih usluga jer radnici iz Nepala, Turske imaju svoju računicu. Mora im se obezbijediti i smještaj, hrana, što povećava troškove firmi – kaže on.

Stanišljević dodaje da naročito brine otpor mladih prema građevini.

– Kada pogledamo strukturu zaposlenih u sektoru, sve su to ljudi pred penziju. Uprkos rastu plata, pogotovo u završnim građevinskim radovima gdje keramičari i moleri zarade gotovo koliko i doktori, mladi nemaju ambicije da se opredjeljuju za ta zanimanja. Mi sada vrlo teško možemo popuniti naše redove mladom radnom snagom, što nije bio slučaj prije desetak godina kada su plate bile dobrano niže. Ni ranije djeca nisu jurila u građevinske škole, ali su dolazi kod nas pa smo ih mi učili zanatu, a sada interesa nema uopšte – naveo je Stanišljević.

DETAŠMANI

Nenad Stanišljević, čije privredno društvo ima detašman za izvođenje građevinskih radova u Njemačkoj, kaže da je stanogradnja u toj zemlji poprilično pala te da je značajan broj firmi iz BiH koje posluju na tamošnjem tržištu smanjio obim poslova.

– Usljed globalnih kretanja ekonomija Njemačke je znatno oslabila, kamate na kredite su porasle pa i onaj ko kupuje i ko gradi mora banci skupo platiti to zaduženje što je uticalo na pad stanogradnje. U posljednje vrijeme uglavnom gradimo objekte namijenjene privredi, odnosno industriji, ili škole i vrtiće jer to finansira država – pojasnio je Stanišljević.
BL-portal

Related Topics:

Društvo

USKORO OŠTRIJA PRAVILA! Teže do državljanstva BiH, postavljen i novi uslov

Bosna i Hercegovina znatno pooštrava kriterijume za dobijanje državljanstva osobama koje se smatraju korisnim za Bosnu i Hercegovinu.

Na ovaj način, ranije, a i danas, državljanstvo dobijaju brojni investitori, sportisti, kulturni radnici, ljekari i svi oni koji mogu doprinijeti “afirmaciji BiH”. Međutim, ukoliko se usvoji novi pravilnik o postupku sticanja državljanstva BiH osobe koja se smatra da je od naročite koristi za BiH, to će biti dosta teže.

Novim pravilnikom, koji će se naći pred Savjetom ministara BiH, mijenja se dosta, u smislu ko može predložiti kandidata i kako se dokazuje da podnosilac zahtjeva zaslužuje pasoš Bosne i Hercegovine.

Primjera radi, u postojećem pravilniku iz 2009. godine preporuku o tome da je prijem određene osobe od naročite koristi za BiH mogli su dati Spoljnotrgovinska komora BiH i entitetske privredne komore, međutim novim pravilnikom to nije moguće.

Te preporuke moći će dati Predsjedništvo BiH, nadležno ministarstvo na nivou BiH, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta, Olimpijski komitet BiH i registrovani sportski savez na nivou BiH.

Takođe, novim pravilnikom predviđeno je da onaj ko podnosi zahtjev treba da dostavi uvjerenje institucije ovlaštene za provjeru znanja jezika i dokaz o znanju jezika, a što ranije nije bio slučaj. Takođe, dužni su dostaviti i biografiju, kao i uvjerenje o izmirenim direktnim i indirektnim porezima za privredno društvo čiji je vlasnik kao i dokaz da ima osiguran stalni izvor prihoda. Sve ovo starim pravilnikom nije bilo predviđeno. Isto tako, novim pravilnikom predviđeno je i da Ministarstvo civilnih poslova pribavlja podatke iz službenih evidencija Službe za poslove sa strancima, ali i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH radi provjere da li ta osoba predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i Hercegovine.

Podnosilac zahtjeva moraće potpisati i izjavu o “prihvatanju pravnog sistema i ustavnog poretka BiH” izdatu od strane nadležnog organa.

Starim pravilnikom tražio se tek rodni list, dokaz o državljanstvu zemlje porijekla, bračni status, zatim dokaz o prijavljenom boravku u Bosni i Hercegovini te preporuka nadležne institucije.

“Razlozi za donošenje pravilnika sadržani su u potrebi usklađivanja uslova za prijem u državljanstvo BiH sa Zakonom o državljanstvu BiH. Naime, veći broj osoba olako dobija preporuke nadležnih tijela uz štura i nepotpuna obrazloženja, iako, očigledno, određen broj podnosilaca zahtjeva nije od naročite koristi za BiH u smislu relevantnih odredaba zakona i pravilnika”, piše u razlozima zbog kojih se donosi novi pravilnik.

Novim pravilnikom nisu se znatnije mijenjali uslovi koji govore o tome ko se može smatrati osobom od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu pa se tako navodi da su to osobe koje su postigle značajne rezultate u oblasti kulture, nauke, obrazovanja, sporta, ekonomije i drugih oblasti, a koje mogu doprinijeti daljem razvoju, prosperitetu i međunarodnoj afirmaciji Bosne i Hercegovine.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

Republiku Srpsku narednih dana očekuje pretežno sunčano vrijeme, ali na sjeveru i istoku magla i niska oblačnost zadržaće se tokom cijelog dana i tu će biti hladnije.

Jutro će biti oblačno i maglovito u većini predjela, osim na jugu. Tokom dana doći će do postepenog razvedravanja uz sunčane periode, a najtoplije će biti na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab i promjenljiv vjetar, u Hercegovini slaba do umjerena bura.

Jutarnja temperatura vazduha od jedan do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od minus jedan, a dnevna od osam do 12, na jugu do 16, a u mjestima sa maglom od četiri stepena Celzijusova.

Pretežno sunčano i toplije, pogotovo na jugu i na planinama, biće i u utorak i srijedu 9. i 10. decembra.
Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku magla i niska oblačnost zadržaće se tokom dana uz hladnije vrijeme.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima

U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.

Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.

Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.

Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.

“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.

“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.

Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.

“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.

Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.

“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.

Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.

“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.

Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.

“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.

Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.

“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.

Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.

Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.

“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.

Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.

Nastavi čitati

Aktuelno