Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN, zatražio je od Parlamentarne skupštine BiH da u što skorijem vremenu donese izmjene i dopune Izbornog zakona BiH ili će u suprotnom on to uraditi, na šta politički akteri iz BiH poručuju da su saglasni da se donesu izmjene izbornog procesa, ali ne i da ih nameću stranci poput Šmita.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da je potpuno neprihvatljivo živjeti u zemlji u kojoj neko drugi nameće izmjene izbornog zakonodavstva i pravila te da će ukoliko Šmit nametne pomenutu odluku imati spremnu reakciju.

“Mi ga pozivamo da donese izmjene, a mi ćemo onda odmah donijeti svoj Izborni zakon Republike Srpske, gdje ćemo formirati i propisati da naša izborna komisija sprovede lokalne izbore u Srpskoj za 2024. godinu. Znači, s opozicijom iz Srpske napravićemo izborni zakon za teritorije Srpske i ugradićemo u njega sve zahtjeve koje opozicija bude tražila”, poručio je Dodik, te dodao: “Javno mu (Šmitu) kažem da neće donijeti taj zakon. Više mogu ja nego on”.

Sličnog mišljenja, ali istina ni približno ovako oštro, reagovali su i Dodikovi koalicioni partneri sa nivoa BiH.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović rekao je da je protiv toga da visoki predstavnik ili neko drugi sa strane nameće bilo kakva rješenja, posebno ako je stav da aktuelna vlast funkcioniše. On je istakao i da su apsolutno neprihvatljive izmjene Izbornog zakona bez izmjene načina biranja člana Predsjedništva.

“Kakav je to integritet izbornog procesa ako neko kaže da je hrvatski član Predsjedništva a nije dobio niti jedan odsto glasova Hrvata”, kazao je Čović, dodajući da “i dalje ima vremena za izmjene Izbornog zakona BiH”.

“Mi smo posljednji put pred same izbore mijenjali Izborni zakon. Nepristojno bi bilo to raditi, ali smo već to radili. Mi smo lani razgovarali u trećem, četvrtom, petom mjesecu, a izbori su bili u desetom. Onda visoki predstavnik na dan izbora nametne izmjene. Mi smo izvan svjetskih demokratskih standarda, tako da vremena ima. Opšti izbori su tek za tri godine, ne ugrožavamo bilo kakav proces”, rekao je Čović.

Podršku izmjenama Izbornog zakona daje i “trojka”, iz koje su u zajedničkom saopštenju naveli da već godinama insistiraju na sličnim rješenjima.

“Godinama se vode pregovori kako bi domaći politički akteri zajednički došli do rješenja. Nažalost, u više navrata ovakvi pokušaji su propali iako su uvijek imali našu bezuslovnu podršku”, poručili su iz “trojke”.

Unapređenje izbornog procesa zvanični je stav i SDS-a, ali je, takođe, zvaničan stav i da je neprihvatljivo bilo kakvo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, bez obzira na to da li to radi “nelegitimni visoki predstavnik (Šmit) ili onaj koji je legitimno izabran”.

“Ukoliko se prihvati nametanje Izbornog zakona, onda prihvatamo legitimitet da nam sutra nametne zakon o državnoj imovini, zakon o šumama, znači bilo koji zakon. To je apsolutno neprihvatljivo. Mislim da je ovo, u stvari, trik Kristijana Šmita da pohrli da dobije makar dio pristalica u Republici Srpskoj za neki sladunjavi cilj, da bi kasnije dao ovu gorku pilulu koja se zove zakon o državnoj imovini”, kazala je za “Nezavisne novine” Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a.

Prvi čovjek PDP-a Branislav Borenović podsjeća da je Predstavnički dom (PD) PS BiH još krajem oktobra usvojio inicijativu kojom se traži da Savjet ministara BiH u roku od mjesec dana predloži izmjene Izbornog zakona BiH, ali da to nije učinjeno.

On u razgovoru za “Nezavisne novine” navodi da će nova sjednica PD PS BiH biti održana danas (četvrtak), ali da još na dnevnom redu nema tog pitanja.

“Vidjećemo da li će biti dopunjen dnevni red sa izmjenom Izbornog zakona vezano za paket integriteta. Ne bih prejudicirao šta će biti dalje, smatram obaveznim, prije svega, Savjet ministara koji čini aktuelna većina da poštuje odluke zakonodavnog doma i da predlože izmjene Izbornog zakona”, naglasio je Borenović.

I iz SDA smatraju da prvo treba dopustiti političarima da se dogovore. Ali…

“Ako gospodin Šmit želi nametati odluke u BiH, onda bi prvo trebalo da krene sa rješavanjem pitanja državne imovine, a onda se kretati ka izbornom zakonodavstvu, jer ovako bi to bilo protumačeno da je to samo ponovo izlazak u susret željama jedne stranke u BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” Edin Ramić, potpredsjednik SDA.