U 2024. godini svijet je zabilježio rekordne gubitke šuma, s gubicima od 6,7 miliona hektara primarnih tropskih šuma, što je dvostruko više nego prethodne godine.

Ovaj dramatičan porast izazvan je klimatskim promjenama, dok su požari, koji su uništili pet puta više šuma nego u 2023. godini, postali glavni uzrok.

Prema novim podacima GLAD laboratorije Univerziteta Merilend, objavljenim putem platforme Global Forest Watch Svjetskog instituta za resurse (WRI), samo gubitak primarnih tropskih šuma dostigao je 6,7 miliona hektara prošle godine – što je dvostruko više nego u 2023. i površina gotovo jednaka veličini Paname.

To znači da je svijet gubio oko 18 fudbalskih terena svakih 18 minuta.

Po prvi put otkako se vode evidencije, požari, a ne poljoprivreda, bili su glavni uzrok gubitka šuma, odgovorni za skoro polovinu ukupne štete. Samo u 2024. godini požari su uništili pet puta više tropskih šuma nego prethodne godine. Posebno je teško pogođena Latinska Amerika.

Ukupno, ovi požari su proizveli 4,1 gigatonu emisija gasova sa efektom staklene bašte — što je više nego četiri puta više od ukupnih emisija iz vazdušnog saobraćaja u 2023. godini.

“Ovakav nivo gubitka šuma ne liči ni na šta što smo vidjeli u više od 20 godina prikupljanja podataka”, izjavila je Elizabet Goldman, suosnivačica platforme Global Forest Watch pri Svjetskom institutu za resurse (WRI).

Kako je kazala, ovo je globalno crveno upozorenje – zajednički poziv na akciju za svaku zemlju, svaku kompaniju i svakog pojedinca kome je stalo do života na planeti.

“Naše ekonomije, naše zajednice, naše zdravlje – ništa od toga ne može opstati bez šuma”, istakla je ona.

Ekstremni vremenski uslovi pogoršali požare u tropskim šumama 2024. godine
Iako su šumski požari prirodna pojava u nekim ekosistemima, u tropskim predjelima oni su uglavnom izazvani ljudskim djelovanjem, najčešće se namjerno pale radi krčenja zemljišta za poljoprivredu ili širenja obradivih površina.

Prema izvještaju Global Forest Watch-a, 2024. godina je bila najtoplija do sada zabilježena, obilježena ekstremnim vremenskim uslovima poput raširene suše, koju su dodatno pogoršale klimatske promjene i fenomen El Ninjo.

Neke zemlje, naročito u Latinskoj Americi, pretrpjele su najgoru sušu u istoriji, što je dodatno pogoršalo intenzitet i nekontrolisanost požara u mnogim dijelovima svijeta.

Iako pojedine šume mogu da se oporave nakon požara, sve jači pritisak zbog pretvaranja zemljišta u poljoprivredne površine, uz klimatske promjene, ozbiljno otežava regeneraciju šumskih ekosistema. Ovakve okolnosti stvaraju zatvoren krug u kome je vjerovatnoća budućih požara sve veća.

Koje zemlje su izgubile najviše šuma u 2024. godini?
Prema podacima, Brazil je izgubio najveće površine tropskih šuma u 2024. godini, a to čini čak 42% ukupnog globalnog gubitka tropskih primarnih šuma.

Požari, koji su bili podstaknuti najtežom sušom u istoriji zemlje, odgovorni su za 66% ukupnog gubitka šuma u Brazilu. Ostali faktori, kao što su uzgoj soje i stoke, porasli su za 13%, ali su i dalje ispod nivoa koji je viđen u ranijim decenijama.

“Brazil je postigao napredak pod predsjednikom Lulom, ali prijetnja po šume i dalje ostaje ozbiljna“, upozorava Marijana Oliveira, direktorka programa za šume i korišćenje zemljišta pri WRI Brasil.