Rusija podržava politički dijalog sa Sjedinjene Američke Države, ali bez velikih očekivanja, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova u intervjuu za indijski portal Frstpost.

– Težeći pronalaženju istinski kompromisnih rješenja, danas podržavamo politički dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Velika očekivanja nemamo – izjavila je Zaharova.

Diplomata je istakla da je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u svakom slučaju, spremna da sasluša i prizna Rusiji pravo na postojanje vitalnih interesa duž njenih granica.

Govoreći o sukobu u Ukrajina, ona je istakla da sponzori Vladimira Zelenskog, prije svega iz Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, čine sve da ga produže i spreče njegov skori završetak.

Moskva je, kako je navela, spremna za regulisanje situacije, dok Kijev “nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove”.

– Važno je i trezveno gledati na geopolitičke realnosti: priznati da Krim, Donbas i Novorusija pripadaju Rusija, obezbijediti uvažavanje naših legitimnih zabrinutosti i obnoviti balans u sferi bezbednosti u Evropa i svijetu. Potrebni su pravno obavezujući dogovori i mehanizmi koji garantuju da se kriza neće ponoviti – istakla je Marija Zaharova.

Ona je dodala i da je Rusija spremna da dosljedno pomaže u rješavanju situacije oko Ormuskog moreuza, kao i da namjerava da nastavi jačanje spoljnotrgovinskih veza i izvoza nafte u Indija.

Švajcarska poslednjih godina sve više privlači radnike iz inostranstva, prije svega zbog visokih plata i stabilnog tržišta rada.

Mnogi razmišljaju o preseljenju u ovu alpsku zemlju u potrazi za boljim životnim standardom, a interes dodatno podstiče činjenica da se u brojnim sektorima posao može pronaći relativno brzo.

Prema podacima koje prenosi Business Insider, prosječna godišnja bruto plata za puno radno vrijeme iznosi oko 78.000 švajcarskih franaka, odnosno približno 83.000 evra. Visoka produktivnost, koja je među najvećima u zemljama OECD-a, zasniva se na dobro obrazovanoj i kvalifikovanoj radnoj snazi.

U sektorima poput finansija, IT-a, inženjerstva i medicine zarade su još veće i kreću se između 90.000 i 140.000 evra godišnje. Trenutno se radnici najviše traže u zdravstvu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, građevini, transportu i logistici.

Posebno su traženi fizički radnici, IT stručnjaci i medicinske sestre, a u mnogim slučajevima zapošljavanje je moguće gotovo odmah.

Ko ima najvišu platu?

Najviše plate koncentrisane su u većim ekonomskim centrima. Područje oko Ciriha okuplja brojne međunarodne kompanije, a sam grad generiše značajan dio prihoda finansijskog sektora. Lucern se ističe razvijenim tehnološkim sektorom i startapima, dok je Ženeva jedno od svjetskih diplomatskih središta, sa brojnim međunarodnim organizacijama, ambasadama i stranim kompanijama.

Kako domaće stanovništvo ne može da zadovolji potrebe tržišta rada, Švajcarska se u velikoj mjeri oslanja na dolazak kvalifikovanih stranih radnika. Procjenjuje se da svaka treća firma ima manjak zaposlenih, dok se kod velikih kompanija taj udio penje i do polovine. Upravo zbog toga poslodavci nude vrlo konkurentne uslove, a gradovi poput Ciriha, Ženeve i Bazela ubrajaju se među one sa najvišim primanjima na svijetu.

Zanimljivo je da prilike ne postoje samo za visokoobrazovane stručnjake, već i za radnike različitih profila.

„Najvažnije je dobro obrazovanje. Ko je spreman da radi, može dobro da zaradi“, kaže Matijas Esterman, Nijemac koji se u Švajcarsku preselio prije tri decenije.

Uslovi rada

Radna nedjelja u pravilu traje između 38,5 i 42,5 sati, a pravila o radnom vremenu i odmorima strogo se poštuju. Ipak, visoke plate prate i visoki životni troškovi. Kirije, zdravstveno osiguranje i svakodnevni izdaci znatno su skuplji nego u mnogim drugim evropskim zemljama, ali odnos primanja i troškova i dalje je povoljan za većinu zaposlenih.

Na primjer, cijena bioskopske karte iznosi oko 20 franaka (21 evro), obrok u restoranu oko 25 franaka (27 evra), dok mjesečna članarina za teretanu iznosi oko 85 franaka (90 evra). Kirija za dvosoban stan u centru Ciriha počinje od oko 2.000 franaka, u Ženevi od 1.200, a u Bazelu od približno 1.000 franaka.

Osim finansijskih prednosti, Švajcarska nudi i visok nivo bezbjednosti, kvalitetan životni standard i stabilnu ekonomiju, što je čini privlačnom kako za porodice, tako i za one koji traže dugoročnu karijeru u inostranstvu, piše Blic.

Najbogatiji čovjek na svijetu Ilon Mask smatra da je besmisleno štedjeti za penzionerske dane jer će, kako tvrdi, sa razvojem vještačke inteligencije (AI) nastati izobilje.

Izvršni direktor kompanija Tesla i SpaceX veliki je optimista kada je u pitanju vještačka inteligencija.

Ne smatra da bi ljudi trebalo da se opterećuju stvaranjem ušteđevine za daleku budućnost, što je suprotno savjetima mnogih finansijskih stručnjaka. “Ne brinite o ostavljanju novca sa strane za penziju za 10 ili 20 godina. To neće biti važno”, izjavio je Mask u podkastu Moonshots with Peter Diamandis.

Ovakav njegov kontroverzni stav proizlazi iz vizije svijeta transformisanog brzim napretkom vještačke inteligencije, robotike i energetike.

Mask očekuje da će vještačka inteligencija do 2030. godine nadmašiti inteligenciju svih ljudi zajedno. Na Zemlji će biti više humanoidnih robota nego ljudi

Takođe vjeruje da će na Zemlji biti više humanoidnih robota nego ljudi.

Uvjeren je da će vještačka inteligencija zamijeniti ljude u tradicionalnim poslovima, prije svega u kancelarijskim i intelektualnim zanimanjima.

“Sve osim fizičkog oblikovanja atoma vještačka inteligencija vjerovatno već sada može da radi – polovinu ili više od polovine poslova. Toliki napredak mogao bi dovesti do tolikog povećanja produktivnosti da će nadmašiti ono što ljudi uopšte mogu da zamisle kao izobilje”, ocijenio je Mask.
Univerzalni dohodak

Prema njegovim riječima, umjesto univerzalnog dohotka, svi će imati svojevrsni univerzalni dohodak tipa “možeš imati šta god poželiš”. U tom kontekstu smatra da plata, štednja i životni standard više neće imati isti smisao kao danas.

Istakao je da bi zahvaljujući vještačkoj inteligenciji u narednih pet godina ljudi bez ušteđevine mogli imati zdravstvenu njegu bolju od one koja je trenutno dostupna. Takođe smatra da bi mogla nestati ograničenja u dostupnosti robe, usluga i obrazovanja.

Ranije procjene

Maskovi stavovi nadovezuju se na njegove ranije procjene da će se vještačka inteligencija i humanoidni roboti u narednih 10 do 20 godina koristiti za obavljanje većine poslova, zbog čega vjeruje da bi novac mogao postati nebitan.

Rad bi u takvim okolnostima, kako kaže, postao stvar ličnog izbora i slobodnog vremena, slično današnjem bavljenju sportom ili igranju video-igara. Drugim riječima, rad više ne bi bio egzistencijalna potreba, prenosi B92.

“Ako želite da radite, to je isto kao kada možete da odete u prodavnicu i jednostavno kupite povrće ili da ga uzgajate u sopstvenoj bašti. Mnogo je teže uzgajati povrće u sopstvenoj bašti, ali neki ljudi to i dalje rade jer u tome uživaju”, rekao je Mask na Američko-saudijskom investicionom forumu.

Ipak, svjestan je i potencijalno negativnih posljedica društva u kojem ljudi ne moraju da zarađuju za život. Kako je upozorio, takva realnost mogla bi dovesti do duboke krize smisla, prenosi poslovni portal Fortune.