Ukrajina je identifikovala ključna područja za dalju upotrebu oružja dugog dometa na teritoriji Rusije, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Kako je naveo, ruski vojni i drugi ciljevi, koji se protežu od Jamala do zapadnog Sibira, već se nalaze u dometu ukrajinskog naoružanja, a Kijev radi na tome da dronovi i rakete mogu dosegnuti još udaljenije dijelove Rusije.

– Svaki ruski udar na naše gradove i zajednice uvijek nailazi na potpuno opravdan odgovor. Trenutno se ruski ciljevi, koji se protežu od Jamala do zapadnog Sibira, nalaze u dometu naših udara, a radimo na tome da naši dronovi i rakete mogu dosegnuti još udaljenije ruske teritorije – objavio je Zelenski na Telegramu, nakon što je predstavio izvještaj o napadima duboko na ruskoj teritoriji tokom septembra i oktobra, prenio je Unian. Zelenski je istakao da Ukrajina planira da proširi svoje jedinice za napade velikog dometa, koristeći kapacitete Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), posebno Centra za specijalne operacije „Alfa“, kao i obavještajnih službi i drugih dijelova ukrajinskih odbrambenih snaga.

– Ukrajinski kapaciteti za napade velikog dometa jedna su od stvarnih garancija očuvanja nezavisnosti naše države sada, tokom ovog rata, a postaće i jedna od dugoročnih garancija bezbjednosti nakon završetka rata. Razvijamo našu snagu – naglasio je Zelenski.

Dodao je da je završena pauza u napadima na ruske rafinerije nafte, čime je najavio nastavak udara na energetsku infrastrukturu Rusije, prenosi Blic.

Predsjednik poljskog Vrhovnog suda Zbignjev Kapinjski osudio je suspenziju čelnika Ustavnog suda i angažovanje policije.

Kapinjski je reagovao nakon što je objavljena odluka o privremenom udaljavanju predsjednika Ustavnog suda Bogdana Švjenčkovskog i njegovog zamjenika Bartlomjeja Sohanjskog. Tokom dana ispred zgrade suda pojavila se policija, a izbili su i protesti.

Kapinjski je poručio da odlučno osuđuje sve pokušaje podređivanja ustavnih institucija primjenom sile ili odlukama donijetim van zakonskog okvira.

“Pravni i ustavni sporovi moraju da se rješavaju sredstvima predviđenim Ustavom i zakonima. U demokratskoj pravnoj državi policija ne smije da bude sredstvo sprovođenja političke volje aktuelne vlasti”, poručio je on.

Upozorio je da bi drugačije postupanje značilo da nezavisnost ustavnih institucija više ne zavisi od zakona, već od mogućnosti primjene prinude.

“Opasan presedan ugrožava temelje demokratske države”

Predsjednik Vrhovnog suda smatra da se pravni sporovi oko funkcionisanja Ustavnog suda ne mogu koristiti kao opravdanje za postupke koji bi doveli do njegove stvarne paralize i narušavanja autoriteta institucije.

🇵🇱 A big crowd has gathered outside Poland’s top court tonight

Hundreds of police are reportedly surrounding the crowd, maybe to clear things up before the president gets back.

Nobody knows yet how this night ends.

Writer: Daniyal

https://t.co/kOW7jpA8Qd

— Mario Nawfal (@MarioNawfal) October 30, 2026

Prema njegovim riječima, riječ je o posebno opasnom presedanu koji ugrožava temelje demokratske pravne države. Naglasio je da nijedna državna institucija ne smije samovoljno da ograničava rad druge ustavne institucije ili da njenim čelnicima onemogućava obavljanje dužnosti mimo zakonskih procedura.

Tvrdi da odluka o suspenziji nije zakonita
Kapinjski je posebno kritikovao odluku koju je potpisala Ana Korvin-Pjotrovska, a kojom su predsjednik i zamjenik predsjednika Ustavnog suda privremeno udaljeni sa dužnosti.

On tvrdi da zakonske odredbe na koje se ona poziva ne daju Korvin-Pjotrovskoj ovlašćenje za takvu odluku. Prema njegovom tumačenju, sudija može da preuzme vođenje Ustavnog suda samo u slučaju upražnjenog mjesta predsjednika, a ne da jednostrano preuzme ovlašćenja predsjednika koji je na dužnosti.

“Autoritet države gradi se poštovanjem zakona”
Kapinjski je upozorio da bi ćutanje pred postupcima koji ugrožavaju nezavisnost ustavnih institucija značilo prećutno odobravanje prakse koja može da ugrozi ustavni poredak Poljske.

Dodao je da bi se takav presedan u budućnosti mogao primijeniti i protiv drugih državnih institucija.

“Autoritet države gradi se poštovanjem zakona, a ne pokazivanjem sile”, zaključio je predsjednik poljskog Vrhovnog suda.

Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja optužio je zapadne zemlje da su odgovorne za stanje u BiH, a da potom krivicu prebacuju na Republiku Srpsku.

– BiH je protektorat, a za to su krivci zemlje Zapada, koje onda krivicu svaljuju na Republiku Srpsku – rekao je Nebenzja.

On je ocijenio da je Republika Srpska čuvala Dejtonski sporazum, dok su njene inicijative, kako tvrdi, odbacivane u Sarajevu.

– Srpska je čuvala Dejton. Banjaluka je upućivala racionalne inicijative, koje su odbacivane od strane Sarajeva – rekao je ruski ambasador.

Nebenzja kritikovao OHR i imenovanje Šmita

Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Nebenzja je ukazao na probleme koje, prema njegovim riječima, predstavljaju naslijeđe djelovanja bivšeg visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Ponovo je doveo u pitanje imenovanje visokog predstavnika, navodeći da su zapadne zemlje nastavile da djeluju uprkos primjedbama Rusije.

– Ne vidimo da su zapadne kolege danas spremnije da pronađu rješenje. Nažalost, građani BiH će ponovo platiti visoku cijenu. Ovo utiče na pitanje suverene države, stvara vještačke prepreke – istakao je Nebenzja.

Kritikovao je i rad Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kao i pokušaje da se zamjenik visokog predstavnika predstavi kao vršilac dužnosti.

– Zamjenik visokog predstavnika se pokušava predstaviti kao vršilac dužnosti, to nema nikakvu pravnu osnovu. Ovakva osnova nema nikakva ovlašćenja, to može imati samo legitimni visoki predstavnik – naglasio je ruski ambasador.

Pozdravio produženje mandata EUFOR-a

Nebenzja je pozdravio produženje mandata misije EUFOR-Altea u BiH.

Osvrnuo se i na nedavnu helikoptersku nesreću, izrazivši saučešće porodicama stradalih i poželjevši brz oporavak povrijeđenima.

Govoreći o izborima u BiH, ocijenio je da su održani u mirnom okruženju, uprkos, kako je naveo, pokušajima stranih sila da utiču na njihov ishod.

Dodao je i da Predsjedništvo BiH, nakon osmogodišnjeg perioda, ima legitimnog hrvatskog predstavnika.