Connect with us

Svijet

SVIJET SA STRAHOM GLEDA U IRAN: Hoće li biti pogubljen Erfan Soltani

Svijet sa strahom gleda u Iran, gdje bi danas (14.januara) mogao da bude pogubljen Erfan Soltani, 26-godišnji mladić koji je uhapšen tokom protesta prošle sedmice.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da će preduzeti “veoma snažne mjere” protiv Irana ukoliko pogubi demonstrante, dok organizacije za ljudska prava navode da je više od 2.400 protivvladinih demonstranata ubijeno u nasilnom obračunu iranskih vlasti.

Rođaci Erfana Soltanija rekli su za BBC Persian da bi on trebalo da bude pogubljen u srijedu.

Predstavnik Organizacije za ljudska prava Hengaw takođe je rekao da “nikada nisu vidjeli da se jedan slučaj odvija tako brzo”.

Tramp je, govoreći za CBS News o mogućim pogubljenjima, rekao:

“Ako ih budu vješali, vidjećete neke stvari… Preduzećemo veoma snažne mjere ako urade tako nešto.”

Soltanijev rođak rekao je da je iranski sud izrekao smrtnu kaznu “u izuzetno ubrzanom postupku, za svega dva dana”.

Avjar Šehi, predstavnik Hengawa, rekao je da ovaj slučaj pokazuje da iranska vlada “koristi svaku taktiku koju zna kako bi ugušila ljude i širila strah”.

Među ubijenima i djeca
Jedan iranski zvaničnik rekao je za Reuters da je ubijeno 2.000 ljudi, ali da su za to odgovorni “teroristi“.

Tramp je ranije rekao da planira da prisustvuje sastanku u Bijeloj kući u utorak uveče kako bi se razgovaralo o situaciji u Iranu, obećavši da će dobiti “tačne brojke” o broju poginulih u protestima, prenosi Telegraf.

Američka organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA) saopštila je da je do sada potvrdila ubistvo 2.403 demonstranta, uključujući i 12 djece, uprkos gašenju interneta. Kako navode, ubijeno je i gotovo 150 ljudi povezanih s vladom.

“Djeluje da su ubistva značajna, ali još ne znamo sa sigurnošću”, rekao je Tramp novinarima po povratku u Bijelu kuću.

Kada bude imao brojke, rekao je, “postupićemo u skladu s tim”.

Ranije u utorak, Tramp je na svojoj platformi Truth Social napisao da će iranske vlasti “platiti visoku cijenu” za ubistva i pozvao ljude da “nastave da protestuju”.

“Otkazao sam sve sastanke sa iranskim zvaničnicima dok besmisleno ubijanje demonstranata NE PRESTANE. POMOĆ JE NA PUTU. MIGA!!!”, dodao je, koristeći akronim slogana iranske opozicije “Make Iran Great Again”.

Tramp razmatra vojne i druge opcije kao odgovor na obračun, pošto je već najavio carine od 25 odsto za svaku zemlju koja trguje s Iranom.

Iranska vlada odgovorila je optužbama da SAD pokušavaju da “izmisle izgovor za vojnu intervenciju”, upozorivši da je “taj priručnik već ranije propao”.

Protesti, koji su se navodno proširili na 180 gradova i mjesta u svih 31 provinciji, izbili su zbog bijesa izazvanog kolapsom iranske valute i naglim rastom troškova života.

Ubrzo su prerasli u zahtjeve za političkim promjenama i postali jedan od najozbiljnijih izazova za klerikalni establišment od Islamske revolucije 1979. godine.

Demonstracije su značajno eskalirale prošlog četvrtka i dočekane su smrtonosnom silom vlasti, što je bilo prikriveno gotovo potpunim gašenjem interneta i komunikacionih usluga.

Više od 18.434 demonstranta je uhapšeno tokom nemira, prema podacima HRANA. Tačan razmjer krvoprolića teško je procijeniti jer je stranim medijima onemogućeno da izvještavaju iz same zemlje.

Međutim, snimci objavljeni na internetu prikazuju ljude kako u Centru za sudsku medicinu Kahrizak u Teheranu tragaju za tijelima svojih najmilijih. BBC je na snimcima izbrojao najmanje 180 umotanih tijela i vreća s tijelima.

Na drugom snimku iz iste ustanove, podijeljenom u ponedjeljak, vidi se oko 50 tijela.

“Moj prijatelj je otišao tamo da traži brata i zaboravio je sopstvenu tugu”, rekao je jedan aktivista za BBC Persian.

“Tijela su slagali po naseljima, kao što su Saadatabad, Naziabad, Satarkan. Onda odeš do gomile koja pripada tvojoj adresi i tamo tražiš. Ne možete ni da zamislite nivo nasilja koji je primijenjen.”

Bolnice u prijestonici, kako se navodi, preopterećene su brojem povrijeđenih.

Profesor Šahram Kordasti, iranski onkolog sa sjedištem u Londonu, rekao je da mu je posljednja poruka koju je dobio od kolege iz Teherana glasila:

“U većini bolnica je kao u ratnoj zoni. Nedostaje nam oprema, nedostaje krvi.”

Visoki komesar UN za ljudska prava Volker Tirk pozvao je iranske vlasti da odmah zaustave sve oblike nasilja i represije nad mirnim demonstrantima.

Dodao je da je označavanje demonstranata kao “terorista” radi opravdavanja nasilja neprihvatljivo i da je “izuzetno zabrinjavajuće” vidjeti izjave iranskih zvaničnika koje ukazuju na mogućnost primjene smrtne kazne kroz ubrzane sudske postupke.

Tirk je takođe zatražio da iranske vlasti obnove pun pristup internetu i drugim komunikacionim uslugama.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno