Svijet
SVIJET ULAZI U OPASNU FAZU: Šta će biti sa Evropom?
Dok Amerika sprovodi vojne operacije u Venecueli, Rusija vodi rat u Ukrajini skoro četiri godine, a Kina pojačava kontrolu nad Tajvanom. Postaje jasno da se svijet brzo vraća politici sile i sve otvorenijem nametanju interesnih sfera.
U takvom poretku, veliko pitanje je šta čeka Evropu, kontinent koji je ekonomski gigant, ali politički i vojno fragmentiran.
Upravo akcija u Venecueli, koja predstavlja najznačajniju američku vojnu intervenciju u Latinskoj Americi od Hladnog rata, pokazuje kako novi svjetski poredak funkcioniše u praksi. Vašington je svrgnuo režim u suverenoj državi, kidnapovao predsjednika Nikolasa Madura i otvoreno objavio da će “vladati” zemljom dok se ne uspostavi poredak koji im odgovara.
Ubrzo nakon akcije, američki predsjednik Donald Tramp je zaprijetio Kolumbiji i Grenlandu. U intervjuu za Atlantik je rekao da bi i druge zemlje mogle biti predmet američke intervencije. “Apsolutno nam je potreban Grenland”, rekao je američki predsjednik o ostrvu, koje je dio članice NATO Danske.
Sfere interesovanja velikih sila
SAD tako ponovo tretiraju zapadnu hemisferu, od Latinske Amerike i Kariba do strateški ključnih tačaka na Arktiku i Panamskog kanala, kao područje u kojem ne tolerišu ozbiljne konkurente. To je moderna verzija Monroove doktrine, principa američke spoljne politike starog više od 200 godina, prema kojem je cijeli zapadni dio svijeta američka interesna zona.
Rusija ne krije sopstvenu sferu interesovanja. Rat u Ukrajini je odavno prerastao obim sukoba oko jedne zemlje i postao je pokušaj Moskve da na silu redefiniše granice i bezbjednosnu arhitekturu Evrope. Kremlj jasno stavlja do znanja da postsovjetski prostor smatra zonom gdje Zapad nema šta da polaže pravo.
Kina, za razliku od Rusije, djeluje sporije i strpljivije, ali sa podjednako jasnim ciljem. Tajvan ostaje žarište kineske politike, simbol povratka “izgubljene teritorije”. Peking je nedavno održao dvodnevne vojne vježbe oko Tajvana, koje su uključivale lansiranje raketa i učešće aviona i ratnih brodova.
Da li nastaje novi svjetski poredak?
Nju stejtsmen piše da svjedočimo rađanju novog svjetskog poretka i novog doba odmetničkih supersila.
Evropa traži svoj sopstveni pravac
Dok SAD, Rusija i Kina otvorenije nego ikad definišu svoje sfere uticaja, Evropa i dalje traži svoj pravac.
“Niko neće ozbiljno shvatiti slabu i podijeljenu Evropu: ni neprijatelja ni saveznika. To je već jasno. Moramo konačno povjerovati u sopstvenu snagu, moramo nastaviti da se naoružavamo i moramo ostati ujedinjeni kao nikada do sada. Jedan za sve i svi za jednog. U suprotnom, gotovi smo”, rekao je poljski premijer Donald Tusk nakon američke vojne operacije u Venecueli.
Stručnjaci već dugo upozoravaju da je vrijeme da se Evropa ujedini i osmisli zajednički front za akciju. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel se nedavno oglasila o tom pitanju, pozivajući Evropsku uniju da se ujedini u svjetlu ratova i kriza.
Atlantski savijet, nevladina organizacija, kaže da je Evropa pod pritiskom sa istoka i zapada. Prema organizaciji, primarni cilj ruske decenijsku kampanju hibridnog ratovanja protiv Evrope jeste da pripremi teren za fragmentirani kontinent dovoljno slab da prihvati proširenu rusku sferu uticaja.
Na Zapadu, Sjedinjene Države signaliziraju da se spremaju da predaju odgovornost za konvencionalnu odbranu kontinenta Evropljanima, zadržavajući samo nuklearni kišobran.
Put ka odbrambenoj autonomiji
U svjetu gdje velike sile ponovo otvoreno govore o sferama uticaja, odgovor Evrope ne smije i ne može biti stvaranje sopstvene zone interesa u klasičnom imperijalnom smislu. Odgovor Evrope leži u zaštiti sopstvenog strateškog prostora i očuvanju političke autonomije. Drugim riječima, ona mora imati kapacitet da brani sopstvene interese.
Najvažnija od svega je ideja evropske odbrane. Iako se termin “evropska vojska” često pojavljuje u medijima, važno je razumjeti da ovaj termin obuhvata veoma različite ideje. U stvarnoj političkoj praksi, države članice su prilično skeptične prema ideji predaje suvereniteta nad svojim oružanim snagama nadnacionalnom tijelu.
Rad na koordinisanim odbrambenim sposobnostima se pojavljuje kao realnija alternativa. EU je već pokrenula niz inicijativa koje idu u tom pravcu: od stalne strukturne saradnje, koja omogućava zajedničke projekte naoružavanja, do Evropskog fonda za odbranu i sveobuhvatnih planova kao što je “Spremnost 2030”, strateški program vrijedan oko 800 milijardi evra za jačanje evropskih kapaciteta.
Treba napomenuti da i izdaci EU za odbranu dramatično rastu zbog sve intenzivnijih globalnih prijetnji, a u posljednjih pet godina iznos se skoro udvostručio. Sa ukupno 198 milijardi evra potrošenih u 2020. godini, Evropska odbrambena agencija predviđa da će izdaci dostići čak 392 milijarde evra u 2025. godini.
Politička fragmentacija
Ključni izazov za evropsku koordinaciju takođe leži u sistemu donošenja odluka. U EU, spoljna i bezbjednosna politika i dalje zahtijeva jednoglasnost, što omogućava pojedinačnim državama članicama da blokiraju zajedničke poteze.
Analitičari sve češće kažu da takav model parališe spoljno dijelovanje EU i da bi prelazak na kvalifikovanu većinu u određenim slučajevima mogao pomoći Evropi da brže i odlučnije reaguje na spoljne prijetnje.
Svijet
Putnik sa “kruzera smrti” se zaražen vratio u Švajcarsku: LIJEČI SE U CIRIHU
Muškarac zaražen hantavirusom nalazi se na liječenju u Cirihu, saopštile su vlasti Švajcarske, uz napomenu da trenutno nema opasnosti za švajcarsku populaciju.
Kako se navodi, muškarac se vratio u Švajcarsku nakon što je bio na kruzeru “MV Hondius”, gdje je zabilježeno više slučajeva zaraze, prenosi BBC.
Po povratku sa putovanja iz Južne Amerike krajem aprila, javio se u Univerzitetsku bolnicu u Cirihu nakon što je osjetio simptome.
U izolaciji
Švajcarske vlasti su saopštile da je pacijent odmah stavljen u izolaciju, naglašavajući da “u ovom trenutku ne postoji opasnost po javnost”.
Nadležni organi ispituju da li je tokom bolesti bio u kontaktu sa drugim osobama.
Muškarac je na putovanju bio u pratnji supruge, koja za sada ne pokazuje simptome, ali se iz predostrožnosti, takođe, nalazi u izolaciji.
Kruzer “MV Hondius” na kojem je izbila epidemija hantavirusa trebalo bi da zaplovi prema Kanarskim ostrvima sa Zelenortskih Ostrva, gdje je trenutno usidren, saopštilo je špansko Ministarstvo zdravlja.
Ministarstvo je potvrdilo sinoć da će primiti brod “MV Hondius” na Kanarskim ostrvima “za tri ili četiri dana”, ali još nije odlučeno u koju će luku u Španiji brod nakon toga tačno pristati.
Bez dozvole
Međutim, predsjednik Kanarskih ostrva kaže da neće dozvoliti da brod pristane.
Nakon ove izjave, španski premijer Pedro Sančez organizovaće sastanak sa nadležnim ministrima, kako bi se odlučilo šta je dalji korak španskih vlasti.
Tri putnika preminula
Podsjetimo, tri putnika su preminula nakon što je sa brod isplovio iz Argentine, na putovanje preko Atlantika, prije oko mjesec dana.
Prvi putnik preminuo je 11. aprila, stariji muškarac, državljanin Nizozemske, a nešto više od dvije nedjelje kasnije preminula je njegova supruga.
Koja se prethodno iskrcala sa broda sa tijelom svog supruga na ostrvu Sveta Jelena.
Narednog dana jedan putnik je transportovan u Južnu Afriku sa simptomima i kod njega je potvrđeno prisustvo hantavirusa. Svijet je 2. maja potresla vijest da je na brodu preminuo još jedan putnik, državljanin Njemačke, prenosi Telegraf.
Sa putnikom koji se liječi u Švajcarskoj broj slučajeva kod kojih je potvrđen hantavirus ili se na njega sumnja, porastao je na 8.
Svijet
STRUČNJACI UPOZORAVAJU NA DODATNI RAST: Cijene benzina u SAD najviše u skoro četiri godine
Prosječna cijena benzina u Sjedinjenim Američkim Državama porasla je na 4,51 dolar po galonu, što je najviši nivo od jula 2022. godine, pokazali su podaci kompanije “GasBuddy”.
Rast cijena povezuje se sa nastavkom sukoba u Iran i poremećajima u Ormuskom moreuzu, ključnom pravcu za globalni transport nafte, gde je saobraćaj ograničen, preneo je ABC.
Prema navodima “GasBuddyja”, cijena benzina porasla je za 21 cent po galonu u odnosu na prošlu nedjelju, dok je od početka sukoba krajem februara skuplja za više od 1,5 dolara po galonu.
Glavni analitičar kompanije Patrik Dehan upozorio je da bi cene mogle da nastave da rastu zbog niskih zaliha i neizvesnosti na tržištu.
– Zalihe benzina u SAD su već na višegodišnjim sezonskim minimumima, što znači da će se cene suočiti sa još većim pritiskom na rast – rekao je Dehan.
U međuvremenu, Centralna komanda SAD pokrenula je operaciju za obezbjeđivanje prolaza komercijalnih brodova kroz moreuz, dok su američki zvaničnici optužili Iran za napade na trgovačke brodove i ometanje plovidbe.
Američki ministar odbrane Pit Hegset poručio je da Iran mora da omogući slobodan prolaz brodovima, upozorivši na moguće posljedice ukoliko se napadi nastave.
Svijet
PLANIRANA HITNA EVAKUACIJA: Drama na kruzeru sa smrtonosnim virusom dobija rasplet
Holandski kruzer sa izbijanjem hantavirusa navodno bi trebalo da uplovi ka Kanarskim ostrvima, saopštilo je špansko ministarstvo zdravlja, gdje se planirana evakuacija putnika.
Dva člana posade, uključujući brodskog ljekara koji je navodno Britanac, zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć i planirano je da budu evakuisani bolničkim avionom na Kanarska ostrva u utorak, piše BBC.
Treća osoba, povezana sa njemačkim državljaninom koji je preminuo, takođe će biti evakuisana. Zvaničnici su utvrđivali koji putnici zahtjevaju hitnu evakuaciju sa Zelenortskih ostrva, gdje je brod bio usidren, dodalo je ministarstvo zdravlja.
Tri putnika sa broda MV Hondius preminula su nakon što je brod isplovio iz Argentine na svoje putovanje preko Atlantskog okeana pre oko mjesec dana, usled izbijanja hantavirusa.
Oko 149 ljudi iz 23 zemlje ostalo je na brodu pod “strogim mjerama predostrožnosti”, saopštio je operater broda Oceanwide Expeditions.
Preostali putnici trebalo bi da nastave put ka Kanarskim ostrvima, gdje se očekuje da stignu za tri do četiri dana, navelo je ministarstvo, dodajući da tačno vrijeme i luka gdje će biti usidreni, još nije određena.
Operater kruzera Oceanwide Expeditions naveo je da je plan da se uplovi u Gran Kanariju ili Tenerife.
Španija pruža spas za putnike na MV Hondiusu
Dodali su da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objasnila da Zelenortska ostrva “ne mogu da sprovedu ovu operaciju”.
“Kanarska ostrva su najbliža lokacija sa potrebnim kapacitetima. Španija ima moralnu i pravnu obavezu da pomogne ovim ljudima, među kojima ima i više španskih državljana“, navodi se u saopštenju.
Nakon dolaska na Kanarska ostrva, posada i putnici biće pregledani, dobiće potrebnu negu i potom će moći da započnu povratak kućama, saopštilo je špansko ministarstvo zdravlja.
Sve interakcije sa osobama koje su bile na brodu MV Hondius odvijaće se u “posebnim prostorima i transportima posebno organizovanim za ovu situaciju”, navelo je ministarstvo.
Cilj je da se “izbegne svaki kontakt sa lokalnim stanovništvom i obezbedi bezbednost zdravstvenih radnika”.
Prema najnovijem izveštaju Svjetske zdravstvene organizacije, do sada je identifikovano sedam slučajeva hantavirusa – dva potvrđena i pet sumnjivih.
Dva potvrđena slučaja su holandska državljanka, koja je među preminulima, i 69-godišnji državljanin Ujedinjenog Kraljevstva koji je evakuisan u Južnu Afriku na liječenje.
-
Hronika11 sati agoSLUČAJ ŠOKIRAO BANJALUKU, ALI I CIJELU SRPSKU: Evo šta se do sada zna o smrti Bobana Kusturića
-
Politika2 dana agoDRINIĆ “Nebojša Vukanović pati od kompleksa VIŠE VRIJEDNOSTI I NIŽEG RASTA”
-
Hronika1 dan agoUŽAS Boban Kusturić pronađen mrtav
-
Politika2 dana agoBORCI OGORČENI MINIĆEVIM “POVEĆANJEM” OD POLA MARKE! “Uzmi to sebi”
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ “Vlada broji dane, a narod otkaze!”
-
Društvo1 dan ago“MALA ŠVAJCARSKA” U BIH: Fali radne snage, mladi se vraćaju iz dijaspore
-
Region3 dana agoPUCA NOVI SISTEM KONTROLE GRANICA EU: Turistička sezona ukida EES
-
Politika2 dana agoNEZAPAMĆENA ODLUKA! Penzioneri iz dijaspore ostaju bez dijela penzije – 10,2% ide državi!
