Connect with us

Svijet

ŠTA OČEKUJE NAUKU U 2026 GODINI: Od leta ka Mjesecu do novih testova za rak

Novi sistemi vještačke inteligencije, drugačiji od današnjih, personalizovane promjene gena u cilju liječenja rijetkih genetskih poremećaja, novi testovi za otkrivanje raka, letovi ka Mjesecu i Marsu, okeansko bušenje, kao i nadogradnja Velikog hadronskog sudarača… Ovo su glavne naučne priče koje nas očekuju u 2026. godini.

Tako predviđa naučnica i naučna novinarka Mirjam Nadaf u tekstu za Nature, kao i u podkastu za ovaj naučni portal.

Vještačka inteligencija u službi nauke
“Naučna istraživanja zasnovana na vještačkoj inteligenciji (AI) ostvarila su velike skokove ove godine, i ona je tu da ostane. AI agenti koji integrišu nekoliko velikih jezičkih modela (LLM) za obavljanje složenih procesa u više koraka vjerovatno će se koristiti šire, neki od njih i uz minimalan ljudski nadzor. Naredna godina bi mogla donijeti čak i prve značajne naučne proboje koje je napravila AI. Međutim, intenzivnija upotreba mogla bi otkriti i ozbiljne propuste u nekim sistemima”, navela je ona i dodala:

“Ova godina donijeće i tehnike koje prevazilaze LLM modele, čija je obuka veoma skupa. Noviji pristupi se fokusiraju na dizajniranje malih AI modela koji uče iz ograničenog skupa podataka i mogu se specijalizovati za rješavanje specifičnih logičkih zagonetki. Ovi sistemi ne generišu tekst, već obrađuju matematičke prikaze informacija. Ove godine je jedan takav mali AI model pobijedio masivne LLM modele na testu logike”.

Personalizovane genske terapije
“2026. bi mogla donijeti pokretanje dva klinička ispitivanja za razvoj personalizovanih genskih terapija za djecu sa rijetkim genetskim poremećajima. Ovi napori su nastavak liječenja Kej-Džej Malduna, dječaka sa rijetkim metaboličkim poremećajem koji je primio CRISPR terapiju prilagođenu ispravljanju njegove specifične mutacije koja izaziva bolest”, napisala je Mirjam Nadaf i dodala:

“Drugi tim se nada da će 2026. godine započeti slično ispitivanje za genetske poremećaje imunosistema.“

Testovi za rak
“Očekuje se da će britansko kliničko ispitivanje testa krvi koji otkriva oko 50 vrsta karcinoma prije pojave simptoma objaviti rezultate ove godine. Test skenira fragmente DNK koje ćelije raka ispuštaju u krv i može precizno da odredi vrstu tkiva ili organ iz kojeg signal dolazi. U ispitivanju je učestvovalo više od 140.000 ljudi, a ako rezultati budu obećavajući, britanske zdravstvene vlasti planiraju da uvedu ovaj alat u bolnice širom zemlje”, navela je autorka..

Gužva na Mjesecu
Ona podsjeća da će ove godine biti ubrzane misije na Mjesec. Misija NASA Artemis II trebalo bi da pošalje 4 astronauta na let do orbite Mjeseca. Ovaj planirani desetodnevni let bio bi prva misija s ljudima do Mjeseca od 1970-ih godina i priprema za narednu misiju slijetanja ljudi na lunarnu površinu.

“Kina takođe priprema lansiranje u nizu svojih lunarnih sondi Čang’e-7 u avgustu. Misija će koristiti letjelicu tipa skakač sa sposobnošću ublažavanja udara. Cilj je slijetanje blizu južnog pola, regiona punog stijena i kratera, poznatog po tome što je veoma zahtjevan za slijetanje“, napisala je Nadaf.

Marsovi sateliti
Istraživači se, dodaje, okreću i ka Marsu. Japan planira da lansira prvu misiju do dva satelita Crvene planete – Fobosa i Dejmosa, a svemirski brod trebalo bi da prikupi uzorke sa površine Fobosa i donese ih na Zemlju 2031.

Takođe, Evropska svemirska agencija planira da lansira PLATO, satelit za lov na planete, krajem godine. Sa 26 kamera, on će pratiti 200.000 zvijezda i identifikovati “Zemljine blizance” sa temperaturama koje dozvoljavaju vodu u tečnom stanju. Osim toga, indijska prva solarna misija, Aditja-L1, posmatraće Sunce tokom solarnog maksimuma, vrhunca ciklusa od oko 11 godina.

“Buši, samo buši”

“Očekuje se da će kineski brod za okeansko bušenje Meng Šiang krenuti na svoju prvu naučnu ekspediciju. Brod je dizajniran da buši do 11 kilometara kroz okeansku koru do Zemljinog omotača i prikuplja uzorke. Ovaj rad će pomoći istraživačima da saznaju kako se formira okeansko dno i šta pokreće njegovu tektonsku aktivnost”, napisala je Mirjam Nadaf i dodala:

“Kao uzbudljiv događaj za fizičare, Veliki hadronski sudarač (LHC) u CERN-u trebalo bi da bude značajno nadograđen 2026. godine. LHC će sudariti svoje posljednje čestice u naredne tri godine prije nego što se ugasi radi instalacije mašine monstruoznog intenziteta, poznate kao High-Luminosity LHC, koja će početi sa radom 2030. godine. U međuvremenu, Nacionalna akceleratorska laboratorija Fermi (Fermilab) u Bataviji nada se da će u aprilu završiti izgradnju Mu2e detektora. Eksperiment će testirati da li muon, misteriozna i izuzetno kratkovječna subatomska čestica, može da se pretvori u elektron bez stvaranja dodatnih čestica. Očekuje se da će prikupljanje podataka početi 2027”, prenosi Telegraf.

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno