Novi sistemi vještačke inteligencije, drugačiji od današnjih, personalizovane promjene gena u cilju liječenja rijetkih genetskih poremećaja, novi testovi za otkrivanje raka, letovi ka Mjesecu i Marsu, okeansko bušenje, kao i nadogradnja Velikog hadronskog sudarača… Ovo su glavne naučne priče koje nas očekuju u 2026. godini.

Tako predviđa naučnica i naučna novinarka Mirjam Nadaf u tekstu za Nature, kao i u podkastu za ovaj naučni portal.

Vještačka inteligencija u službi nauke
“Naučna istraživanja zasnovana na vještačkoj inteligenciji (AI) ostvarila su velike skokove ove godine, i ona je tu da ostane. AI agenti koji integrišu nekoliko velikih jezičkih modela (LLM) za obavljanje složenih procesa u više koraka vjerovatno će se koristiti šire, neki od njih i uz minimalan ljudski nadzor. Naredna godina bi mogla donijeti čak i prve značajne naučne proboje koje je napravila AI. Međutim, intenzivnija upotreba mogla bi otkriti i ozbiljne propuste u nekim sistemima”, navela je ona i dodala:

“Ova godina donijeće i tehnike koje prevazilaze LLM modele, čija je obuka veoma skupa. Noviji pristupi se fokusiraju na dizajniranje malih AI modela koji uče iz ograničenog skupa podataka i mogu se specijalizovati za rješavanje specifičnih logičkih zagonetki. Ovi sistemi ne generišu tekst, već obrađuju matematičke prikaze informacija. Ove godine je jedan takav mali AI model pobijedio masivne LLM modele na testu logike”.

Personalizovane genske terapije
“2026. bi mogla donijeti pokretanje dva klinička ispitivanja za razvoj personalizovanih genskih terapija za djecu sa rijetkim genetskim poremećajima. Ovi napori su nastavak liječenja Kej-Džej Malduna, dječaka sa rijetkim metaboličkim poremećajem koji je primio CRISPR terapiju prilagođenu ispravljanju njegove specifične mutacije koja izaziva bolest”, napisala je Mirjam Nadaf i dodala:

“Drugi tim se nada da će 2026. godine započeti slično ispitivanje za genetske poremećaje imunosistema.“

Testovi za rak
“Očekuje se da će britansko kliničko ispitivanje testa krvi koji otkriva oko 50 vrsta karcinoma prije pojave simptoma objaviti rezultate ove godine. Test skenira fragmente DNK koje ćelije raka ispuštaju u krv i može precizno da odredi vrstu tkiva ili organ iz kojeg signal dolazi. U ispitivanju je učestvovalo više od 140.000 ljudi, a ako rezultati budu obećavajući, britanske zdravstvene vlasti planiraju da uvedu ovaj alat u bolnice širom zemlje”, navela je autorka..

Gužva na Mjesecu
Ona podsjeća da će ove godine biti ubrzane misije na Mjesec. Misija NASA Artemis II trebalo bi da pošalje 4 astronauta na let do orbite Mjeseca. Ovaj planirani desetodnevni let bio bi prva misija s ljudima do Mjeseca od 1970-ih godina i priprema za narednu misiju slijetanja ljudi na lunarnu površinu.

“Kina takođe priprema lansiranje u nizu svojih lunarnih sondi Čang’e-7 u avgustu. Misija će koristiti letjelicu tipa skakač sa sposobnošću ublažavanja udara. Cilj je slijetanje blizu južnog pola, regiona punog stijena i kratera, poznatog po tome što je veoma zahtjevan za slijetanje“, napisala je Nadaf.

Marsovi sateliti
Istraživači se, dodaje, okreću i ka Marsu. Japan planira da lansira prvu misiju do dva satelita Crvene planete – Fobosa i Dejmosa, a svemirski brod trebalo bi da prikupi uzorke sa površine Fobosa i donese ih na Zemlju 2031.

Takođe, Evropska svemirska agencija planira da lansira PLATO, satelit za lov na planete, krajem godine. Sa 26 kamera, on će pratiti 200.000 zvijezda i identifikovati “Zemljine blizance” sa temperaturama koje dozvoljavaju vodu u tečnom stanju. Osim toga, indijska prva solarna misija, Aditja-L1, posmatraće Sunce tokom solarnog maksimuma, vrhunca ciklusa od oko 11 godina.

“Buši, samo buši”

“Očekuje se da će kineski brod za okeansko bušenje Meng Šiang krenuti na svoju prvu naučnu ekspediciju. Brod je dizajniran da buši do 11 kilometara kroz okeansku koru do Zemljinog omotača i prikuplja uzorke. Ovaj rad će pomoći istraživačima da saznaju kako se formira okeansko dno i šta pokreće njegovu tektonsku aktivnost”, napisala je Mirjam Nadaf i dodala:

“Kao uzbudljiv događaj za fizičare, Veliki hadronski sudarač (LHC) u CERN-u trebalo bi da bude značajno nadograđen 2026. godine. LHC će sudariti svoje posljednje čestice u naredne tri godine prije nego što se ugasi radi instalacije mašine monstruoznog intenziteta, poznate kao High-Luminosity LHC, koja će početi sa radom 2030. godine. U međuvremenu, Nacionalna akceleratorska laboratorija Fermi (Fermilab) u Bataviji nada se da će u aprilu završiti izgradnju Mu2e detektora. Eksperiment će testirati da li muon, misteriozna i izuzetno kratkovječna subatomska čestica, može da se pretvori u elektron bez stvaranja dodatnih čestica. Očekuje se da će prikupljanje podataka početi 2027”, prenosi Telegraf.