Connect with us

Politika

SVJESNO POSTAVLJENA: Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila je pripadnik takozvane Armije BiH i to POMOĆNIK KOMANDIRA

Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila je pripadnik takozvane Armije BiH i to pomoćnik komandira, te je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, izjavio je Srni bivši direktor Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

-Iz biografije sudije Sene Uzunović vidi se da je bila pripadnik takozvane Armije BiH i to pomoćnik komandira, a nakon toga je obavljala pravosudnu funkciju u sudu u Konjicu što nam stvara opravdanu sumnju da ne može biti nepristrasna i da je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku – tvrdi Kojić.

Kojić je otkrio da je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, dok je on bio direktor, dostavio Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH informaciju o sudijama i tužiocima Suda i Tužilaštva BiH koji su obavljali pravosudne funkcije za vrijeme oružanih sukoba u BiH.

Pojasnio je da je to učinjeno da bi te sudije i tužioci, koji su i u vrijeme dostavljanja informacije kao i u ratnom periodu obavljali isti posao, bili sklonjeni sa tih pozicija jer ne postoji mogućnost da budu objektivni i nepristrasni.

Kojić, koji je i pravnik, konstatovao je da se Uzunovićeva kao sudija danas iznenada pojavila na suđenju predsjedniku Republike Dodiku bez bilo kakvog prethodnog obavještenja odbrani da je došlo do promjene sudije.

-Imamo puno pravo s obzirom na biografiju Uzunovićeve da sumnjamo da će kao sudija u procesu protiv predsjednika Republike Srpske nepristrasno donijeti presudu njemu, a samim tim i Srpskoj – istakao je Kojić.

U informaciji Republičkog centra, koja je u posjedu Srne, ukazano je da o pristrasnosti Uzunovićeve, koja je tada bila tužilac Tužilaštva BiH, govori činjenica da je za vrijeme rata obavljala dužnost pomoćnika komandanta za pravne poslove u 5. brdskoj brigadi Armije BiH, što je jasno vidljivo iz dokumenta iz juna 1993. godine, gdje se navodi njena funkcija prilikom uzimanja izjave od svjedoka.

Centra je kao prilog dostavio zapisnik o uzimanju izjave od Husnije Tulić iz 5. brdske brigade takozvane Armije BiH od 3. juna 1993. godine.

-Jasno je i da je današnji tužilac Uzunović u periodu ratnih sukoba bila istražni sudija, te je karakteristično da je učestvovala u vođenju procesa i protiv nekih lica koji su pravosnažno osuđena pred MKSJ za zločine nad Srbima, ali ona nije našla za shodno da te zločine tada procesuira, nego im je sudila za ubistvo jednog muslimana u Čelebiću – navedeno je u informaciji koja je dostavljena VSTS-u.

Uzunovićeva je sudija koja je zamijenila Mirsada Striku u procesu koji se vodi pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Centar je u informaciji podsjetio na podatke iz njene biografije sa zvanične internet stranice Tužilaštva BiH u kojoj je navedeno da je od 1993. godine obavljala funkciju sudije Okružnog vojnog suda u Mostaru – Odjeljenje Konjic.

Nakon rata bila je sudija Višeg suda u Mostaru, Opštinskog suda 1 u Sarajevu i tužilac Kantonalnog suda u Sarajevu. Tužilac Tužilaštva BiH bila je od 2009. godine, odnosno tžilac Odjeljenja dva.

Takođe, u toj informaciji se pominje i Mirsad Strika, te navedi da o njegovim “nečasnim radnjama tokom rata u svojstvu sudije Okružnog vojnog suda u Zenici svjedoče informacije koje je prikupio Centar republičke državne bezbednosti Jugoslavije iz 1993. godine, a gdje se navodi da je neposredno krivotvorio presude i ostali sudski materijal u montiranim sudskim procesima protiv Srba”.

-U istom dokumentu navodi se i to da je bio predsjednik vijeća u montiranom procesu protiv Srbina Bobana Krajišnika kojem je dosudio 13 mjeseci zatvora – piše u informaciji dostavljenoj VSTS-u BiH.

Dalje se dodaje da o sudskom angažmanu Strike u Okružnom vojnom sudu u Zenici tokom rata govore mnogi materijalni dokazi u kojima je vidljivo da je učestvovao u pravosudnim postupcima protiv srpskih civila, te su navedeni prilozi poput presuda protiv Vlajka Topalovićs od 30. oktobra 1992. godine, Siniše Topalovića od 28. septembra 1992. godine, Vukana Kuprešaka od 1. oktobra 1992. godine i drugi.

Kao tužilac Tužilaštva BiH, napomenuo je Republički centar za istraživanje ratnih zločina, Strika je podigao optužnicu protiv Novaka Đukića.

U Sudu BiH danas je održano ročište protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na kojem je Tužilaštvo BiH predstavilo optužnicu, a odbrana iznijela koncept odbrane konstatujući da se optužnicom ruši suverenitet BiH i zatražila izuzeće sudije Sene Uzunović koja se u sudnici pojavila umjesto Mirsada Strike.

Related Topics:

Politika

“ZASLUŽIO TRI ORDENA BANA JELAČIĆA” Vukanović uputio oštru poruku Dodiku (VIDEO)

Dodik je odradio toliko stvari za Hrvatsku da može da dobije orden Bana Jelačića. Trebaju mu tri takva ordena.

Ovo je izjavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović. On je, gostujući u programu Fejs televizije, između ostalog, ustvrdio da je Branko Blanuša pobijedio na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, kao i da lider SNSD Milorad Dodik to zna.

– Zna šta će se desiti ako se otvore vreće. Već prijete nestabilnostima ako se ponove izbori – izjavio je Vukanović.

Dodao je da se on iz Trebinja ne može boriti za BiH ako to neće da rade političari iz Sarajeva.

– Mi smo nosili težak krst. Kad je Dodik prijetio sukobima, kad se osjetila napetost, upalio sam auto došao u Sarajevo i rekao: “Sve je mirno, ne brinite”. Mi smo tad odigrali časnu ulogu. Da je neki ludak zapucao sa Trebevića u tom periodu, nastao bi haos! To što smo mi pristojni i nismo mafijaši kao Dodik, oni to vide kao slabost – naveo je Vukanović.

Na pitanje zašto je Dodiku bitno da Hrvati dobiju treći entitet, Vukanović je odgovorio da je lider SNSD “sluga i Beograda i Zagreba”.

– Čović će preko Milanovića i Plenkovića krenuti po svijetu i reći: “Došli su iz SDP blaži Bošnjaci koji govore da smo “ustaška kopilad”. Morate nam dati treći entitet”. Iskoristiće veze i diplomatiju da sebe predstave kao žrtve. Čović i HDZ nemaju šta da rade u Savjetu ministara. Platiće cijenu Dodik govori šta Čović misli. To je za Srbe suicidno – tvrdi Vukanović.

On je govorio i o izbornim krađama na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

– Ima još većih krađa na drugim biračkim mjesta za koje CIK nije tražio da se otvore kutije. Šta je Dodiku da da po milion evra svakom članu CIK? Za njega je novac neograničen resurs. Mi se borimo kopljima protiv tenkova! Bošnjaci, koje je Dodik najgore izvrijeđao, kažu da nema razlike između Dodika i Vukana – rekao je Vukanović.

Na pitanje da će on li biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2026, Vukanović je odgovorio: “Duga je godina, vidjećemo“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”

Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.

Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.

– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.

On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.

– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.

Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?

– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.

Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.

– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.

Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.

Nastavi čitati

Politika

I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”

Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno