Connect with us

Politika

SVJESNO POSTAVLJENA: Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila je pripadnik takozvane Armije BiH i to POMOĆNIK KOMANDIRA

Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila je pripadnik takozvane Armije BiH i to pomoćnik komandira, te je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, izjavio je Srni bivši direktor Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

-Iz biografije sudije Sene Uzunović vidi se da je bila pripadnik takozvane Armije BiH i to pomoćnik komandira, a nakon toga je obavljala pravosudnu funkciju u sudu u Konjicu što nam stvara opravdanu sumnju da ne može biti nepristrasna i da je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku – tvrdi Kojić.

Kojić je otkrio da je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, dok je on bio direktor, dostavio Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH informaciju o sudijama i tužiocima Suda i Tužilaštva BiH koji su obavljali pravosudne funkcije za vrijeme oružanih sukoba u BiH.

Pojasnio je da je to učinjeno da bi te sudije i tužioci, koji su i u vrijeme dostavljanja informacije kao i u ratnom periodu obavljali isti posao, bili sklonjeni sa tih pozicija jer ne postoji mogućnost da budu objektivni i nepristrasni.

Kojić, koji je i pravnik, konstatovao je da se Uzunovićeva kao sudija danas iznenada pojavila na suđenju predsjedniku Republike Dodiku bez bilo kakvog prethodnog obavještenja odbrani da je došlo do promjene sudije.

-Imamo puno pravo s obzirom na biografiju Uzunovićeve da sumnjamo da će kao sudija u procesu protiv predsjednika Republike Srpske nepristrasno donijeti presudu njemu, a samim tim i Srpskoj – istakao je Kojić.

U informaciji Republičkog centra, koja je u posjedu Srne, ukazano je da o pristrasnosti Uzunovićeve, koja je tada bila tužilac Tužilaštva BiH, govori činjenica da je za vrijeme rata obavljala dužnost pomoćnika komandanta za pravne poslove u 5. brdskoj brigadi Armije BiH, što je jasno vidljivo iz dokumenta iz juna 1993. godine, gdje se navodi njena funkcija prilikom uzimanja izjave od svjedoka.

Centra je kao prilog dostavio zapisnik o uzimanju izjave od Husnije Tulić iz 5. brdske brigade takozvane Armije BiH od 3. juna 1993. godine.

-Jasno je i da je današnji tužilac Uzunović u periodu ratnih sukoba bila istražni sudija, te je karakteristično da je učestvovala u vođenju procesa i protiv nekih lica koji su pravosnažno osuđena pred MKSJ za zločine nad Srbima, ali ona nije našla za shodno da te zločine tada procesuira, nego im je sudila za ubistvo jednog muslimana u Čelebiću – navedeno je u informaciji koja je dostavljena VSTS-u.

Uzunovićeva je sudija koja je zamijenila Mirsada Striku u procesu koji se vodi pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Centar je u informaciji podsjetio na podatke iz njene biografije sa zvanične internet stranice Tužilaštva BiH u kojoj je navedeno da je od 1993. godine obavljala funkciju sudije Okružnog vojnog suda u Mostaru – Odjeljenje Konjic.

Nakon rata bila je sudija Višeg suda u Mostaru, Opštinskog suda 1 u Sarajevu i tužilac Kantonalnog suda u Sarajevu. Tužilac Tužilaštva BiH bila je od 2009. godine, odnosno tžilac Odjeljenja dva.

Takođe, u toj informaciji se pominje i Mirsad Strika, te navedi da o njegovim “nečasnim radnjama tokom rata u svojstvu sudije Okružnog vojnog suda u Zenici svjedoče informacije koje je prikupio Centar republičke državne bezbednosti Jugoslavije iz 1993. godine, a gdje se navodi da je neposredno krivotvorio presude i ostali sudski materijal u montiranim sudskim procesima protiv Srba”.

-U istom dokumentu navodi se i to da je bio predsjednik vijeća u montiranom procesu protiv Srbina Bobana Krajišnika kojem je dosudio 13 mjeseci zatvora – piše u informaciji dostavljenoj VSTS-u BiH.

Dalje se dodaje da o sudskom angažmanu Strike u Okružnom vojnom sudu u Zenici tokom rata govore mnogi materijalni dokazi u kojima je vidljivo da je učestvovao u pravosudnim postupcima protiv srpskih civila, te su navedeni prilozi poput presuda protiv Vlajka Topalovićs od 30. oktobra 1992. godine, Siniše Topalovića od 28. septembra 1992. godine, Vukana Kuprešaka od 1. oktobra 1992. godine i drugi.

Kao tužilac Tužilaštva BiH, napomenuo je Republički centar za istraživanje ratnih zločina, Strika je podigao optužnicu protiv Novaka Đukića.

U Sudu BiH danas je održano ročište protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na kojem je Tužilaštvo BiH predstavilo optužnicu, a odbrana iznijela koncept odbrane konstatujući da se optužnicom ruši suverenitet BiH i zatražila izuzeće sudije Sene Uzunović koja se u sudnici pojavila umjesto Mirsada Strike.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ UDARIO NA VRH UNIVERZITETA: “Morate se voditi moralom, a ne naredbama Crvenog komiteta!“

Etički komitet Univerziteta ćuti o aferi “kokain” po nalogu Crvenog komiteta? Nakon što je profesor Đajić kardinalno povrijedio Etički kodeks Univerziteta u Banjoj Luci, iz ove ustanove niti jedan komentar nije stigao, izjavio je član Sigurne Srpske Bojan Kresojević.

-Univerzitet u Banjoj Luci za 50 godina svog postojanja nije doživio sramotu kakvu smo imali priliku vidjeti prošle srijedi. Da li našu djecu trebaju da obrazuju ljudi od reputacije i pristojnosti ili ljudi koji omladini promovišu žurke, alkohol i druge opijate – pita Kresojević, koji je i narodni poslanik.

Poziva rukovodstvo Univerziteta da pod hitno reaguje na, kako kaže, nemoralno ponašanje i kršenje zakona jednog profesora, te da izrekne sankcije.

-Takvi ljudi nemaju pravo da truju našu djecu. Univerzitet u Banjoj Luci nije vlasništvo jednog čovjeka, već naslijeđe 50.000 svršenih studenata koji su zlatnim slovima ispisali istoriju ove kuće. Kao student generacije i neko ko je svoj doprinos razvoju Univerziteta dao kao asistent i naučni radnik, ne mogu prihvatiti da ovakvo ponašanje bude “normalno” na Univerzitetu – navodi Kresojević i dodaje:

-Zato pozivam Etički komitet Univerziteta da javno osudi ovaj slučaj. Etički komitet mora da se rukovodi moralom, a ne naredbama Crvenog komiteta. Moraju. Zbog naše djece – zaključio je on.

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ: “83.000 birača, koji su do sada bili za Dodika, rekli veliko NE politici SNSD!”

Delegat u Domu naroda BiH Nenad Vuković poručio je da je Branko Blanuša stvarni i moralni pobjednik vanrednih izbora za Predsjednika Republike Srpske.

“Ispostavilo se da je narod u prethodnom vremenu zaista tražio ovakvog kandidata. Očigledno je da su birači dali podršku drugačijem načinu komunikacije i ponašanja, a da su odbacili bahatost i silu. Sa veoma skromnom kampanjom i u periodu od samo mjesec ili dva, birači su shvatili da je profesor Blanuša čovjek koji zaslužuje glas i povjerenje. Treba primjetiti da je Dodik 2022. godine imao 300.000 glasova, a da su na ovim izborima Dodik i Karan zajedno, sa kampanjom ‘Za Dodika, za Karana’, osvojili samo 217.000 glasova”, poručuje Vuković.

Ističe da je jasno da je i tada i sada bio priličan broj neregularnih glasova.

“U svakom slučaju možemo reći da su 83.000 birača, koji su do sada bili za Dodika, rekli veliko NE politici SNSD, što je 27% manje u apsolutnom broju. Taj podatak je indikativan, a vjerujem da će se takav trend nastaviti kada je u pitanju gubitak podrške ovoj vlasti. Toga su i te kako svjesni u SNSD-u pa smo zbog toga na njihovoj pres konferenciji vidjeli blijeda lica i lažne osmijehe”, naveo je Vuković.

Istakao je da nisu pomogli ni zajednički bilbordi n.a kojima su prikazani Dodik, Cvijanović i Karan

“Pokušaj opravdanja vlasti za svoj loš rezultat malom izlaznošću je besmislica, jer su upravo ostali kod kuće oni koji nikada ne bi glasali za njih. Svima je jasno da bi u slučaju veće izlaznosti veći broj birača bio protiv vlasti. Nakon ovih rezultata, SNSD nema nikakvo pravo da se poziva na narod ni na legitimitet. Nije im ni do sada narod davao povjerenje za politike koje su pogazili i koje su bile lažne”, zaključuje Vuković.

Nastavi čitati

Politika

FBiH SLAVI “DAN DRŽAVNOSTI”, u Srpskoj običan radni dan

Kao i svih prethodnih godina “dan državnosti BiH” obijležen je samo u Federaciji BiH dok je u Republici Srpskoj to bio običan radni dan.

U Federaciji BiH brojne delegacije uglavnom bošnjačkih zvaničnika položile su cvijeće ispred Vječne vatre u Sarajevu te odali počast na Šehidskom mezarju Kovači.

Prethodno, obilježavanje “dana državnosti BiH” počelo je intoniranjem himne i podizanjem zastave BiH na brdu Hum iznad Sarajeva.

Ovaj datum u BIH se obilježava jer je prije 82 godine održano Prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić gradu.

Zvaničnici koji dolaze iz Federacije BiH čestitali su stanovnicima BiH “praznik” navodeći da BiH nije obnovila i dobila državnost u Dejtonu 1995. godine, već da je to urađeno 1943. godine na prvom zasijedanju ZAVNOBiH-a.

S druge strane u Republici Srpskoj taj praznik ne priznaju i naglašavaju da se radi o još jednom provokaciji.

Siniša Karan, profesor ustavnog prava i novoizabrani predsjednik Republike Srpske rekao je da političko Sarajevo proslavom ovog dana direktno negira Dejtonski mirovni sporazum, ignorišući dejtonsku unutrašnju strukturu BiH, ravnopravnost naroda i Republiku Srpsku.

“Zbog ovakvog postupanja bošnjačke političke elite BiH je u tridesetogodišnjem ustavnopravnom i političkom haosu, jer uporno pokušavaju stvoriti vještački kontinuitet BiH, kojem nema je rse SR BiH raspala i stvorena je nova dejtonska BiH od Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda”, naveo je Karan.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da će smatrati provokacijom bilo šta da urade u Republici Srpskoj povodom 25. novembra.

“Oni koji Srbima pokušavaju da zabrane da slave Dan Republike, nemaju pravo da nam nameću postojeće praznike. I misle da je to u redu. Naravno da nije, u redu”, naveo je Dodik, na društvenoj mreži X.

Nastavi čitati

Aktuelno