Connect with us

Politika

SVJESNO POSTAVLJENA: Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila je pripadnik takozvane Armije BiH i to POMOĆNIK KOMANDIRA

Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila je pripadnik takozvane Armije BiH i to pomoćnik komandira, te je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, izjavio je Srni bivši direktor Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

-Iz biografije sudije Sene Uzunović vidi se da je bila pripadnik takozvane Armije BiH i to pomoćnik komandira, a nakon toga je obavljala pravosudnu funkciju u sudu u Konjicu što nam stvara opravdanu sumnju da ne može biti nepristrasna i da je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku – tvrdi Kojić.

Kojić je otkrio da je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, dok je on bio direktor, dostavio Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH informaciju o sudijama i tužiocima Suda i Tužilaštva BiH koji su obavljali pravosudne funkcije za vrijeme oružanih sukoba u BiH.

Pojasnio je da je to učinjeno da bi te sudije i tužioci, koji su i u vrijeme dostavljanja informacije kao i u ratnom periodu obavljali isti posao, bili sklonjeni sa tih pozicija jer ne postoji mogućnost da budu objektivni i nepristrasni.

Kojić, koji je i pravnik, konstatovao je da se Uzunovićeva kao sudija danas iznenada pojavila na suđenju predsjedniku Republike Dodiku bez bilo kakvog prethodnog obavještenja odbrani da je došlo do promjene sudije.

-Imamo puno pravo s obzirom na biografiju Uzunovićeve da sumnjamo da će kao sudija u procesu protiv predsjednika Republike Srpske nepristrasno donijeti presudu njemu, a samim tim i Srpskoj – istakao je Kojić.

U informaciji Republičkog centra, koja je u posjedu Srne, ukazano je da o pristrasnosti Uzunovićeve, koja je tada bila tužilac Tužilaštva BiH, govori činjenica da je za vrijeme rata obavljala dužnost pomoćnika komandanta za pravne poslove u 5. brdskoj brigadi Armije BiH, što je jasno vidljivo iz dokumenta iz juna 1993. godine, gdje se navodi njena funkcija prilikom uzimanja izjave od svjedoka.

Centra je kao prilog dostavio zapisnik o uzimanju izjave od Husnije Tulić iz 5. brdske brigade takozvane Armije BiH od 3. juna 1993. godine.

-Jasno je i da je današnji tužilac Uzunović u periodu ratnih sukoba bila istražni sudija, te je karakteristično da je učestvovala u vođenju procesa i protiv nekih lica koji su pravosnažno osuđena pred MKSJ za zločine nad Srbima, ali ona nije našla za shodno da te zločine tada procesuira, nego im je sudila za ubistvo jednog muslimana u Čelebiću – navedeno je u informaciji koja je dostavljena VSTS-u.

Uzunovićeva je sudija koja je zamijenila Mirsada Striku u procesu koji se vodi pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Centar je u informaciji podsjetio na podatke iz njene biografije sa zvanične internet stranice Tužilaštva BiH u kojoj je navedeno da je od 1993. godine obavljala funkciju sudije Okružnog vojnog suda u Mostaru – Odjeljenje Konjic.

Nakon rata bila je sudija Višeg suda u Mostaru, Opštinskog suda 1 u Sarajevu i tužilac Kantonalnog suda u Sarajevu. Tužilac Tužilaštva BiH bila je od 2009. godine, odnosno tžilac Odjeljenja dva.

Takođe, u toj informaciji se pominje i Mirsad Strika, te navedi da o njegovim “nečasnim radnjama tokom rata u svojstvu sudije Okružnog vojnog suda u Zenici svjedoče informacije koje je prikupio Centar republičke državne bezbednosti Jugoslavije iz 1993. godine, a gdje se navodi da je neposredno krivotvorio presude i ostali sudski materijal u montiranim sudskim procesima protiv Srba”.

-U istom dokumentu navodi se i to da je bio predsjednik vijeća u montiranom procesu protiv Srbina Bobana Krajišnika kojem je dosudio 13 mjeseci zatvora – piše u informaciji dostavljenoj VSTS-u BiH.

Dalje se dodaje da o sudskom angažmanu Strike u Okružnom vojnom sudu u Zenici tokom rata govore mnogi materijalni dokazi u kojima je vidljivo da je učestvovao u pravosudnim postupcima protiv srpskih civila, te su navedeni prilozi poput presuda protiv Vlajka Topalovićs od 30. oktobra 1992. godine, Siniše Topalovića od 28. septembra 1992. godine, Vukana Kuprešaka od 1. oktobra 1992. godine i drugi.

Kao tužilac Tužilaštva BiH, napomenuo je Republički centar za istraživanje ratnih zločina, Strika je podigao optužnicu protiv Novaka Đukića.

U Sudu BiH danas je održano ročište protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na kojem je Tužilaštvo BiH predstavilo optužnicu, a odbrana iznijela koncept odbrane konstatujući da se optužnicom ruši suverenitet BiH i zatražila izuzeće sudije Sene Uzunović koja se u sudnici pojavila umjesto Mirsada Strike.

Related Topics:

Politika

RADNICI SPREMAJU TUŽBE: BiH i u 2026. ulazi sa finansijama iz prošle godine

Iako je Predsjedništvo BiH, preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, zadužilo Savjet ministara BiH da pripremi i Predsjedništvu BiH dostavi budžet za 2025. godinu, od njegovog usvajanja, kako stvari sada stoje, neće biti ništa i BiH bi u 2026. godinu mogla ući sa privremenim finansiranjem na osnovu budžeta iz 2024. godine.

“Većina u Klubu Srba u Domu naroda neće podržati predloženi vanzakonski i neustavni budžet i ukoliko budžet bude predložen u redovnoj proceduri, pokušaćemo da se koriguje amandmanima, kako bi bio u skladu sa Ustavom i zakonima, kao i sa fiskalnim okvirom. Ako to ne budu željeli, stajaćemo u mjestu”, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

On je rekao da su Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, predložili neustavan budžet sa namjerom da ne bude usvojen, a sve sa ciljem da se optuži Republika Srpska i njeni predstavnici u institucijama BiH.

“Zato zaključci Predsjedništva na ponovno vraćanje iste strukture budžeta za koju oni vjeruju da može proći Predstavnički dom jesu da optuže Srbe u Domu naroda da tobože ne žele da usvoje budžet”, rekao je Špirić dodajući da se preko budžeta prelamaju politike koje žele da uruše institucije Republike Srpske.

Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH još ranije predložio je budžet Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, međutim on nije ni razmatran, jer je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao da je on nesprovodiv. Zanimljivo, danima prije toga Hasanović je hvalio taj budžet nazvavši ga najboljim u istoriji BiH, a na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao je da ga praktično nije ni pročitao. I taj budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM Predsjedništvo BiH usvojilo je preglasavanjem Cvijanovićeve.

Na sjednici Predstavničkog doma na kojoj se našao budžet, poslanici su zadužili Predsjedništvo BiH da ponovo dostavi budžet koji je sprovodiv, međutim Predsjedništvo BiH to nije uradilo i zadužilo je Savjet ministara BiH da im ponovo dostavi taj dokument, a u slučaju da to ne urade, da se razmatra budžet koji su ranije predložili. I taj zaključak da Savjet ministara BiH dostavi novi dokument budžeta donesen je preglasavanjem Cvijanovićeve.

U slučaju da BiH ne dobije budžet za ovu godinu, a što je malo vjerovatno, zakon kaže da se ide na privremeno finansiranje koje podrazumijeva da se može potrošiti samo onoliko novca i po stavkama koje su usvojene u posljednjem budžetu. S obzirom na to da je BiH posljednji budžet usvojila za 2024. godinu, izvjesno je da će u 2026. godini institucije BiH raditi po budžetu iz 2024. godine. I trenutno, u tekućoj 2025. godini, BiH je na privremenom finansiranju.

Međutim, dodatna komplikacija je u tome što su na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje predviđaju povećanje plata od 1. januara 2026. godine i u slučaju da te izmjene podrži i Dom naroda, pitanje je kako će to izgledati i da li će se plate radnicima povećati s obzirom na to da će institucije biti na privremenom finansiranju.

Plate radnicima trebalo je da budu povećane i u ovoj godini s obzirom na to da je povećana osnovica za obračun plata, ali zbog neusvajanja budžeta do toga nije došlo i Sindikat radnika institucija BiH najavljuje krivične prijave i tužbe.

“Krivične prijave idu protiv svih članova Savjeta ministara BiH i Predsjedništva BiH zbog kršenja Zakona o budžetskom sistemu. Nakon toga, a do 1. oktobra, odlučićemo o tužbama protiv poslodavca, u ovom slučaju Savjeta ministara BiH, jer nam je povećana osnovica za obračun plata, a nisu isplaćene te povećane plate”, rekao je za “Nezavisne” Radenko Mirković, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama BiH.

On, kaže da će plate od 1. januara naredne godine, a u slučaju da izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH podrži i Dom naroda, biti povećane i da će Savjet ministara BiH, ako zakon stupi na snagu, morati naći način da ih poveća, jer će u suprotnom kršiti taj isti zakon.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: SNSD neće da govori o otimačini zemljišta Poljoprivredne škole – 150 TAČAKA STOJI NERAZMATRANO

Na nastavku vanredne sjednice Skupštine grada Banjaluka, šef Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kritikovao je način na koji odbornici koriste termin “istorijski” u raspravama.

– Ne mogu da vjerujem kako lako pojedini odbornici koriste termin istorijski, kao što je istorijska pljačka i lopovluk. Niko neće reći da je istorijska pljačka zemljišta Poljoprivredne škole, niko neće pomenuti staru autobusku stanicu, Picin park, pa čak ni rekonstrukciju prostorija “Vodovoda” dok je SNSD imao gradonačlenika. Ono što je dobro i za šta nema argumenata, to će se predstaviti kao štetno – rekao je Drinić.

On je naglasio da se u raspravama zanemaruje stvarni problem, kao i poskupljenje električne energije.

– Za dvije godine struja je poskupila tri puta, a sada slušamo priče da se moraju regulisati cijene. Ovo što se predlaže naziva se najboljim mogućim projektom, a građani osjećaju samo nova poskupljenja. Vidjećete, neće proći mnogo mjeseci, a cijena struje će ponovo rasti – poručio je Drinić.

Govoreći o kritikama saradnje sa hrvatskim kompanijama, dodao je da je u proteklom periodu bilo mnogo primjera koji nisu izazvali reakciju.

– Kada je predsjednik Hrvatske došao u Derventu i odlikovao vojnike, to nikome nije smetalo. Sada se postavlja pitanje zašto se nisu prijavile druge firme za ovaj projekat, a niko ne razmišlja da im se jednostavno nije isplatilo – istakao je on.

Drinić je podsjetio da je vlast u Banjaluci imala 15 godina da ulaže u grad, ali da su mnogi projekti ostajali zapostavljeni.

– Da ste svake godine ulagali po malo, sada ne bi bilo potrebe da se odjednom ulaže u sve. Umjesto toga, danas sjednice razvlačimo i po tri puta, dok u ladicama stoji preko 150 tačaka koje čekaju na razmatranje – rekao je Drinić,

Kako kaže među tim inicijativama nalaze i pitanja o besplatnim parkinzima, neradna nedjelja kao i funkcionisanju gradskog bazena.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: “Una 95” bila posljednji čin AGRESIJE NA SRPSKU, više od 100 boraca poginulo za slobodu

Prije tačno tri decenije odbranjene su tri zapadnokrajiške opštine – Kostajnica, Kozarska Dubica i Novi Grad.

Prije tačno tri decenije spriječen je posljednji čin hrvatske agresije na Republiku Srpsku pod nazivom “Una 95”.

Rekao je ovo predsjednik PDP i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković povodom 30 godina od odbrane tri zapadnokrajiške opštine. Una je bila ipak prevelik zalogaj za regularne hrvatske snage koje su tih par jesenjih dana septembra potučene do nogu od strane Prvog krajiškog korpusa na čelu sa generalom Talićem.

Una je odbranjena jer su iza Une bili srpski domovi i srpska nejač. Potomci onih koji su tokom Drugog svjetskog rata skončali u Jasenovcu, Donjoj Gradini i Staroj Gradiški znali su šta će se desiti ako Una padne i to je bio odlučujući impuls za veličanstvenu pobjedu nad značajno brojnijom hrvatskom vojskom – kaže Stanivuković. Živote za slobodu tada je položilo više od 100 pripadnika Vojske Republike Srpske.

Naša zahvalnost tim ljudima mora biti vječna. Zato je naša obaveza da čuvamo slobodu i Republiku Srpsku, za koju su oni dali ono najvrednije – svoje živote – naveo je on

Nastavi čitati

Aktuelno