Connect with us

Politika

SVJESNO POSTAVLJENA: Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila je pripadnik takozvane Armije BiH i to POMOĆNIK KOMANDIRA

Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila je pripadnik takozvane Armije BiH i to pomoćnik komandira, te je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, izjavio je Srni bivši direktor Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

-Iz biografije sudije Sene Uzunović vidi se da je bila pripadnik takozvane Armije BiH i to pomoćnik komandira, a nakon toga je obavljala pravosudnu funkciju u sudu u Konjicu što nam stvara opravdanu sumnju da ne može biti nepristrasna i da je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku – tvrdi Kojić.

Kojić je otkrio da je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, dok je on bio direktor, dostavio Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH informaciju o sudijama i tužiocima Suda i Tužilaštva BiH koji su obavljali pravosudne funkcije za vrijeme oružanih sukoba u BiH.

Pojasnio je da je to učinjeno da bi te sudije i tužioci, koji su i u vrijeme dostavljanja informacije kao i u ratnom periodu obavljali isti posao, bili sklonjeni sa tih pozicija jer ne postoji mogućnost da budu objektivni i nepristrasni.

Kojić, koji je i pravnik, konstatovao je da se Uzunovićeva kao sudija danas iznenada pojavila na suđenju predsjedniku Republike Dodiku bez bilo kakvog prethodnog obavještenja odbrani da je došlo do promjene sudije.

-Imamo puno pravo s obzirom na biografiju Uzunovićeve da sumnjamo da će kao sudija u procesu protiv predsjednika Republike Srpske nepristrasno donijeti presudu njemu, a samim tim i Srpskoj – istakao je Kojić.

U informaciji Republičkog centra, koja je u posjedu Srne, ukazano je da o pristrasnosti Uzunovićeve, koja je tada bila tužilac Tužilaštva BiH, govori činjenica da je za vrijeme rata obavljala dužnost pomoćnika komandanta za pravne poslove u 5. brdskoj brigadi Armije BiH, što je jasno vidljivo iz dokumenta iz juna 1993. godine, gdje se navodi njena funkcija prilikom uzimanja izjave od svjedoka.

Centra je kao prilog dostavio zapisnik o uzimanju izjave od Husnije Tulić iz 5. brdske brigade takozvane Armije BiH od 3. juna 1993. godine.

-Jasno je i da je današnji tužilac Uzunović u periodu ratnih sukoba bila istražni sudija, te je karakteristično da je učestvovala u vođenju procesa i protiv nekih lica koji su pravosnažno osuđena pred MKSJ za zločine nad Srbima, ali ona nije našla za shodno da te zločine tada procesuira, nego im je sudila za ubistvo jednog muslimana u Čelebiću – navedeno je u informaciji koja je dostavljena VSTS-u.

Uzunovićeva je sudija koja je zamijenila Mirsada Striku u procesu koji se vodi pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Centar je u informaciji podsjetio na podatke iz njene biografije sa zvanične internet stranice Tužilaštva BiH u kojoj je navedeno da je od 1993. godine obavljala funkciju sudije Okružnog vojnog suda u Mostaru – Odjeljenje Konjic.

Nakon rata bila je sudija Višeg suda u Mostaru, Opštinskog suda 1 u Sarajevu i tužilac Kantonalnog suda u Sarajevu. Tužilac Tužilaštva BiH bila je od 2009. godine, odnosno tžilac Odjeljenja dva.

Takođe, u toj informaciji se pominje i Mirsad Strika, te navedi da o njegovim “nečasnim radnjama tokom rata u svojstvu sudije Okružnog vojnog suda u Zenici svjedoče informacije koje je prikupio Centar republičke državne bezbednosti Jugoslavije iz 1993. godine, a gdje se navodi da je neposredno krivotvorio presude i ostali sudski materijal u montiranim sudskim procesima protiv Srba”.

-U istom dokumentu navodi se i to da je bio predsjednik vijeća u montiranom procesu protiv Srbina Bobana Krajišnika kojem je dosudio 13 mjeseci zatvora – piše u informaciji dostavljenoj VSTS-u BiH.

Dalje se dodaje da o sudskom angažmanu Strike u Okružnom vojnom sudu u Zenici tokom rata govore mnogi materijalni dokazi u kojima je vidljivo da je učestvovao u pravosudnim postupcima protiv srpskih civila, te su navedeni prilozi poput presuda protiv Vlajka Topalovićs od 30. oktobra 1992. godine, Siniše Topalovića od 28. septembra 1992. godine, Vukana Kuprešaka od 1. oktobra 1992. godine i drugi.

Kao tužilac Tužilaštva BiH, napomenuo je Republički centar za istraživanje ratnih zločina, Strika je podigao optužnicu protiv Novaka Đukića.

U Sudu BiH danas je održano ročište protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na kojem je Tužilaštvo BiH predstavilo optužnicu, a odbrana iznijela koncept odbrane konstatujući da se optužnicom ruši suverenitet BiH i zatražila izuzeće sudije Sene Uzunović koja se u sudnici pojavila umjesto Mirsada Strike.

Related Topics:

Politika

DRINIĆ SA MLADIMA U ZALUŽANIMA “Važno je da razgovaramo otvoreno i bez zadrške”

U Zalužanima je održano okupljanje mladih koje je organizovao Nenad Latinović, a događaju je prisustvovao i generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić. Cilj susreta bio je otvoren razgovor o pitanjima koja se tiču mladih u Republici Srpskoj, njihovim očekivanjima i izazovima sa kojima se suočavaju.

Drinić je istakao da je ovakva vrsta komunikacije ključna za razumijevanje potreba građana, posebno mlađe generacije.

„Imao sam priliku da se družim sa mladim i perspektivnim ljudima u Zalužanima, na okupljanju koje je organizovao Nenad Latinović. Bilo mi je važno da čujem njihove stavove, pitanja i ideje. Upravo razgovori u ovakvom okruženju najbolje otkrivaju šta mladi očekuju od života u Republici Srpskoj.
Cijenim što me prepoznaju kao sagovornika kome mogu da se obrate bez zadrške. Prisustvo sve većeg broja ljudi na ovakvim susretima pokazuje koliko je važno da se sa narodom otvoreno i neposredno komunicira. Nastavljamo dalje, još snažnije!“ – poručio je Drinić.

Okupljanje je proteklo u konstruktivnoj atmosferi, a organizatori najavljuju da će ovakvi susreti postati redovni, sa ciljem jačanja veze između mladih i donosilaca odluka.

Nastavi čitati

Politika

LAGUMDŽIJA NAPAO HRVATE “Šta će im treći entitet, TUĐMAN DOBIO POLOVINU FEDERACIJE”

Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija je u intervjuu za crnogorski list “Pobjeda” govorio i o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Prvenstveno je komentarisao mogućnost da se ustavno-pravnim izmjenama formira treći entitet.

– Kao što su sve strane u Dejton stigle s različitim ciljevima i idejama, tako danas postoje oni koji sanjaju tzv. Dejton dva. Ne vjerujem da će do toga doći, a sasvim sam siguran da o trećem entitetu nema govora. Tim više što bi treći entitet bio način da neki političari ostanu na vlasti i nastave pljačkati vlastiti narod – naglasio je.

Smatra da je prijetnja predsjednika SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata) Milorada Dodika secesijom služila istom cilju — ostanku na vlasti i pljački naroda. Dodaje da će takvi političari, članstvom Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, završiti onako kako zaslužuju — kao osuđeni kriminalci.

– Dodik je želio uzeti dio države i proglasiti sebe njenim ocem, uvjeren da jedino u toj i takvoj državi neće odgovarati za kriminal. Slično rezoniraju oni koji sanjaju treći entitet – dodao je.

Govoreći o mogućnosti formiranja trećeg entiteta, Lagumdžija je istakao da je bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, odnosno sama Hrvatska bio najveći dobitnik nakon postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Objasnio je razloge svog mišljenja.

– Zato što je Tuđman dobio ‘polovinu Federacije’, kroz polovinu vlasti u njoj, kao i trećinu vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Šta bi Hrvati dobili trećim entitetom? Isto, ali na mnogo manjem dijelu teritorije. Šta bi s tim – upitao je.

Poručio je da nije protiv trećeg entiteta zbog interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini.

– Nego zato što ne vjerujem u podijeljena društva. U našoj regiji nije moguće osigurati stabilnost, prosperitet i održiv mir bez jedinstva u svim različitostima i međusobnog poštovanja. Nema mira u podijeljenim, segregiranim društvima, posebno onima nastalim na krvi i zločinu, u onima iza kojih stoje Srebrenica i svi zločini na različitim stranama. Zato sam i protiv tzv. drugog entiteta, o kojem niko ne govori, a koji niko ne dovodi u pitanje – objasnio je.

Također je pojasnio šta podrazumijeva pod “tzv. drugim entitetom”.

– Ako je prvi entitet Miletov, a treći Draganov, šta je onda drugi entitet? Je li to Bakirov entitet? Protivnik sam i drugog entiteta i zbog toga što sam Bošnjak – izjavio je Lagumdžija.

Upitan da dodatno obrazloži stav, rekao je:

– Stvaranje ekskluzivnog ‘bošnjakistana’ u srcu Evrope, kao i pokušaj da se Bošnjaci proglase neevropskim narodom, je glogov kolac u srce bošnjačkog naroda. Bošnjaci su evropski narod – istakao je.

Nastavi čitati

Politika

ZEMLJA APSURDA! BiH i dalje ima dva predsjednika Suda BiH Debevca i Kreho

Bosna i Hercegovina jedina je zemlja koja ima dva predsjednika Suda BiH. Istina, jedan je suspendovan, ali i suština je da i dalje prima predsjedničku platu. Radi se o Ranku Debevcu, koji je suspendovan još u decembru 2023.godine s ove pozicije. Međutin, iako suspendovan, VSTV BiH nikada protiv njega nije pokrenuo disciplinski postupak s ciljem razrješenje s ove pozicije. Istina, nije ni osuđen ni presuđen.

Debevec je za sada samo optužen u aferi ‘Prisluškivanje’ zajedno s Osmanom Mehmedagićem Osmicom, bivšim direktorom OBA-e, a potvrđena mu je i optužnica i održano ročište za izašnjenje o krivici.

Čeka početak sudskog postupka

I dok se čeka početak sudskog postupka (još uvijek nepoznato na kojem sudu – Sudu BiH ili Vrhovnom FBiH) Debevec i dalje prima plaću. Tu je zakon jasan. Plata se isplaćuje na osnovu Zakona o platama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH.

Debevec nije ni prvi ni posljednji.

Platu predsjednika umanjenu za topli obrok može primati sve do okončanja krivičnog postupka. A postupak može trajati i pet godina i više.

S druge strane, za v.d predsjednicu VSTV BiH je u decembru 2023.godine imenovao sudiju Minku Kreho. Dok Kreho radi, Debevec čeka sudski postupak, narodni novac se slijeva u džepove i Debevca i Krehe. Mjesečno, ukupno to košta poreske obveznike više od 10.000 KM. Plata predsjednika Suda iznosi više od 5.500 KM.

I naravno, za ovaj gvordijev čvor nisu krivi ni Debevec ni Kreho, koja i pored poslova predsjednika Suda aktivno sudi u brojnim predmetima. To je posljedica neefikasnog pravosudnog sistema.

Ali, pitanje je šta radi VSTS i Kancelarija disciplinskog tužioca. U ranijim slučajevima svi nosioci pravosudnih funkcija, od Gorana Salihovića, do Gordane Tadić… smijenjeni su s pozicija i prebačeni za tužioce. Recimo, tadašnji glavni državni tužilac Goran Salihović odmah je disciplinski kažnjen i smijenjen.

I dalje ima mjere zabrane

U slučaju predsjednika Suda, Debevca, iako je uhapšen 2023.godine (za njega takođe važi presumpcija nevinosti) morao je biti disciplinski gonjen.

Osim toga, Debevec i dalje ima mjere zabrane. Oduzet mu je pasoš i ne smije napuštati BiH. Ranije je utvrđeno da ima i državljanstvo Španije.

Međutim, VSTS se doveo u ćorsokak. Debevca ne mogu smijeniti niti mogu raspisati konkurs.

(Raport)

Nastavi čitati

Aktuelno