Connect with us

Svijet

SVOTE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Koliko dnevno Ukrajina troši na rat?

Ukrajina trenutno troši 172 miliona dolara dnevno na rat, što predstavlja dramatičan porast od 22,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštila je Roksolana Pidlasa, predsjednica Odbora za budžet ukrajinskog parlamenta, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Generalštaba.

„Prije tačno godinu dana, jedan dan rata koštao nas je 140 miliona dolara. Danas ta cifra iznosi 172 miliona. Ovo uključuje ne samo nabavku oružja i municije, već i plate vojnika, podršku ranjenima, porodicama nestalih i poginulih boraca“, istakla je Pidlasa.

Prema podacima Nacionalne banke Ukrajine, zemlja trenutno usmjerava čak 31 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udio u svijetu. I pored ekonomske krize izazvane ratom, Ukrajina ove troškove pokriva sopstvenim prihodima i domaćim zaduživanjem, ali, kako naglašavaju zvaničnici, bez hitne međunarodne pomoći opstanak odbrambenog sistema je u pitanju.

Bez podrške sa strane rat nije moguć
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Andrej Hnatov, upozorio je da zemlja ne može sama da podnese ovaj finansijski teret. „Dnevni troškovi rata iznose 7,1 milijardi grivnji. Bez podrške partnera, održavanje linija fronta i razvoj odbrambene industrije postaju nemogući“, rekao je Hnatov tokom konferencije JES 2025.

Ministar odbrane Denis Šmigalj najavio je da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno najmanje 120 milijardi dolara za odbrambene potrebe — čak i ako dođe do prekida vatre. Ovaj iznos uključuje 60 milijardi dolara iz domaćeg budžeta i 60 milijardi kroz vojnu pomoć saveznika, uključujući platforme Ramštajn i PURL.

Velika Britanija da bude uzor
Pidlasa je pozvala zapadne partnere da omoguće direktnu upotrebu budžetske pomoći za vojne nabavke, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo. Takođe je predložila korišćenje zamrznute ruske imovine kao izvor finansiranja. „Kredit za reparacije“ ili slično rješenje bilo bi politički prihvatljivije od opterećivanja poreskih obveznika EU“, dodala je.

Ova objava dolazi u trenutku kada se rat zavlači u četvrtu godinu, a ruski pritisak na frontu raste. Američki kongresmeni, uključujući Mardžori Tejlor Grin, već su ukazali na mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini 2026. godine, što Kijev dočekuje sa ozbiljnom zabrinutošću.

Ključne cifre:
Dnevni troškovi rata: 172 miliona dolara (7,1 mlrd grivnji)
Udio odbrane u BDP-u: 31% (najviši na svijetu)
Potrebna sredstva za 2026: 120 milijardi dolara

Svijet

UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.

“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.

On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.

Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.

“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.

Nastavi čitati

Svijet

KAKO DALJE? Ukrajina ostala bez ključne komunikacije na ratištu

Starlink, satelitska internet usluga u vlasništvu Ilona Maska, pretrpjela je u ponedjeljak globalni pad, potvrdila je kompanija na svojoj zvaničnoj stranici.

Poremećaj je pogodio korisnike širom svijeta, a posebno je odjeknuo u Ukrajini, gdje je sistem postao ključan za rad bolnica, škola i vojnih jedinica na prvoj liniji fronta.

„Starlink je ponovo u kvaru duž cijelog ratišta“, napisao je na Telegramu komandant ukrajinskog dronskog ratovanja Robert „Madiar“ Brovdi. Gotovo sat vremena kasnije objavio je da se veza „postepeno vraća“, iako iz Starlinka još nije stigla zvanična potvrda potpune obnove.

Platforma Downdetector, koja prati prekide u internet uslugama, zabilježila je desetine hiljada prijava problema korisnika širom svijeta. Kompanija je saopštila da istražuje uzrok kvara. Ovo je drugi veliki pad u posljednjih nekoliko mjeseci.

Starlink je u Ukrajini zamijenio veći dio uništene komunikacione infrastrukture i danas održava vezu i za civile i za vojsku. Od početka rata 2022. godine, Kijev je dobio više od 50.000 Starlink terminala, od čega je gotovo 30.000 obezbijedila Poljska.

Reuters je u julu 2023. objavio da je milijarder naredio privremenu deaktivaciju pokrivenosti iznad Hersonske oblasti tokom ukrajinske kontraofanzive 2022. godine, što je otvorilo pitanje ranjivosti kritične infrastrukture od odluka privatne kompanije, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Svijet

PROVJERITI STAKLA! Kazna i do 100.000 evra čeka Srbe u Njemačkoj zbog ovoga

Njemački Savezni zakon o zaštiti prirode (BNatSchG) zabranjuje širom zemlje radikalno sječenje ili potpuno uklanjanje živica i žbunja u periodu od 1. marta do 30. septembra.

Razlog je zaštita životinjskih vrsta jer mnoge ptice koriste živice za gniježđenje i razmnožavanje.

U Njemačkoj je posljednjih decenija zabilježen pad broja ptica i insekata. Zato je još važnije štititi prirodna staništa.

Šta tačno ne smije da se radi do 1. oktobra?

Prema NABU-u do kraja septembra je zabranjeno:

potpuno sječenje živica do tla

uklanjanje (čupanje) cijelih živica i žbunja

jaki rezovi do stare, višegodišnje grane

uklanjanje živih ograda, žbunja i slično

uklanjanje poljskih živica u prirodnim područjima

sječenje trske i šaša

Koje biljke se smiju sjeći u jesen?

Od oktobra može se sjeći:

čempresi, zimzelene biljke i živice – tada rane od sječenja stignu da zacijele prije zime

ukrasno žbunje, da ne smeta rastu drugih biljaka

ruže i travnjak takođe se mogu orezivati

Trajnice i ukrasne trave mogu se ostaviti kao prirodan zimski štit i ne moraju se nužno sjeći.

Šta je dozvoljeno tokom cijele godine?

Lagani rezovi i oblikovanje su dozvoljeni tokom cijele godine, i to:

uklanjanje vrhova koji su narasli nakon posljednjeg rezanja

lagani oblikovni rezovi

uklanjanje ovogodišnjih izdanaka

rezovi zbog bezbjednosti u saobraćaju (ako su naloženi)

uklanjanje samoniklih mladica žbunja

ljetnje sječenje voćaka

Prije svakog sječenja obavezno provjerite ima li ptica i gnijezda u živici jer se ne smiju uznemiravati.

Od 1. oktobra do kraja februara opet su dozvoljene veće mjere sječenja.

Stručnjaci preporučuju dva rezanja godišnje:

jače sječenje u februaru

blaži rez početkom ljeta

Kod zimskog sječenja smije se ukloniti do jedne trećine veličine živice. Ako ošišate više, postoji rizik da se živica neće oporaviti.

Kršenje zabrane? Kazna do 100.000 evra!

Ko krši pravila, može platiti ogromnu kaznu. U saveznoj zemlji Meklenburg-Zapadno Pomorje, kazna za živicu od 100 metara može biti i do 100.000 evra.

Kazne se razlikuju po saveznim zemljama – u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW), za živicu do 10 metara kazna može biti od 40 do 750 evra, a za veće površine i do 12.500 evra.

Za sječu drveća važe lokalni propisi

Drveće u kućnim ili malim vrtovima ne podleže ovoj državnoj zabrani, ali mnogi gradovi i opštine imaju vlastite propise.

Prije većih zahvata ili sječe, informišite se u svojoj gradskoj/opštinskoj upravi!

Iako zabrana sječenja može biti naporna, ona ima važnu svrhu – štiti prirodu i ptice.

Sa malo planiranja i pažnje, vrt se može održavati i tokom zabrane – a od oktobra sve kreće ponovo, prenosi Fenix magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno