Connect with us

Zdravlje

SZO “Toplomjeri sa živom postaju prošlost”

Toplomjeri i drugi mjerni uređaji koji koji sadrže živu, a koriste se u medicinskim ustanovama u Crnoj Gori postaju prošlost, poručeno je sa prvog sastanka Upravnog odbora projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) rekli su da je time započela realizacija globalnog projekta u Crnoj Gori koji SZO sprovodi uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Navodi se da su dosadašnja istraživanja, neosporno potvrdila da je živa jedan od najtoksičnijih elemenata i da može izazvati veoma ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i životne sredine.

Kako se dodaje, živa spada u grupu neurotoksina, a izloženost visokim koncentracijama može štetiti mozgu, srcu, bubrezima, mišićima, plućima i imunološkom sistemu kod ljudi svih uzrasta.

“Stoga je Minamata konvencija postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje i na kraju eliminisanje upotrebe žive u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, kaže se u saopštenju.

Jedan od ključnih ciljeva konvencije je, kako se dodaje, postepeno ukidanje upotrebe žive u medicinskim uređajima kao što su termometri i sfigmomanometri, a upravo je to cilj projekta.

Iz SZO su rekli da brojne aktivnosti koje će biti realizovane do kraja 2028. godine, okupiće sve kljčnu aktere iz oblasti zdravstva i zaštite životne sredne, akademsku zajednicu, medicinske ustanove, nevladine organizacije.

“Uklanjanjem mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova – Crna Gora će biti korak bliže ka ispunjavanju pretpristupnih obaveza na putu ka Evropskoj uniji (EU), poštujući i preuzete obaveze iz ratifikovane Minamata konvencije”, dodaje se u saopštenju.

Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, govorio je o značaju sprovođenja načela Minamata konvencije u Crnoj Gori kao i o značaju usvojenog novog Zakona o upravljanju otpadom i donošenju novog državnog plana upravljanja otpadom.

On je najavio donošenje novog Akcionog plana za implementaciju Minamata konvencije za period 2025-2026, za kraj godine.

Vitomirović je, kako se dodaje, naglasio da su u Ministarstvu svjesni toksičnosti žive i posljedica koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životne sredine.

On je potvrdio da predano na uspostavljanju adekvatnog pravnog osnova koji je usklađen sa EU legislativom.

Generalna direktorica direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Ivana Živković, istakla je važnost uspostavljanja sistema za bezbjedno upravljanje opasnim otpadom koji sadrži živu u medicinskim ustanovama.

“Uklanjanje žive iz medicinskih uređaja nije samo pitanje zakonodavstva, već i pitanje zaštite pacijenata i zdravstvenih radnika”, rekla je Živković.

Prema njenim riječima, upotreba uređaja koji sadrže živu predstavlja rizik ne samo zbog mogućnosti curenja žive, već i zbog neadekvatnog odlaganja tih uređaja na kraju njihovog životnog vijeka.

Ona je rekla da su digitalni termometri i aneroidni sfigmomanometri već postali standard u mnogim zdravstvenim ustanovama, smanjujući tako rizik od izloženosti živi.

Živković je navela da osim tehničkih aspekata zamjene uređaja, edukacija igra ključnu ulogu.

“Zdravstveni radnici moraju biti svjesni opasnosti koje nosi živa i pravilno obučeni za korišćenje novih, sigurnijih tehnologija”, smatra Živković.

Ona je rekla da je potrebno obezbijediti da pacijenti budu informisani o rizicima žive i prednostima novih uređaja, što se, kako je dodala, nadaju da će se kroz ovaj projekat postići.

“Na ovom putu, međutim, suočavamo se i sa izazovima. Zamjena svih uređaja koji sadrže živu zahtijeva značajna finansijska sredstva i logističku podršku. Ipak, smatram da je ulaganje u zdravlje naših građana i zaštitu životne sredine prioritet koji nema cijenu”, rekla je Živković.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, naglasio je da je realizacija projektnih aktivnosti važan korak naprijed na putu Crne Gore u EU.

“Nema dileme u vezi sa činjenicom da je živa jedna od najopasnijih supstanci koje se koriste u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, rekao je Gazdić.

On je kazao da taj metal, poznat po svojoj toksičnosti, ima dugotrajan i štetan uticaj na životnu sredinu i ljudsko zdravlje.

“Ukoliko živa dospije u životnu sredinu, može kontaminirati vodene ekosisteme, zemljište i vazduh, a ulazeći u lanac ishrane direktno i indirektno ugrožava i ljude i životinje”, naveo je Gazdić.

On je, kako se dodaje, istakao značaj adekvatnog upravljanja otpadom koji sadrži živu i koji je kao takav kategorisan kao opasni otpad.

Gazdić je rekao da izazovi i dalje postoje u pogledu nedovoljne infrastrukture, nedostatka specijalizovanih postrojenja za tretman otpada, i ograničene svijesti javnosti o pravilnom rukovanju opasnim otpadom, kao i činjenica da u Crnoj Gori ne postoji deponija za opasni otpad.

On je dodao da će Agencija pružiti potrebnu podršku ovom projektu, jer je misija Agencije da štiti i unapređuje kvalitet životne sredine u Crnoj Gori.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović, pozdravila je posvećenost Vlade implementaciji Minamata konvencije i globalnom konsenzusu o združenom i ciljanom djelovanju na smanjenju prijetnji i opasnosti od zagađenja živom.

Brajović je rekla da je Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ratifikovane Konvencije.

“Crna Gora je identifikovana kao jedna od pet zemalja na globalnom nivou koje će biti korisnice globalnog projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama – kako bi se smanjile emisije žive iz sektora zdravstva”, rekla je Brajović.

Ona je Brajović istakla da ukupna količina žive koja se realizacijom projektnih aktivnosti planira eliminisati na globalnom nivou, uz učešće Crne Gore, iznosi 29,2 tone.

To će se, kako je dodala, postići kroz regulisanje pitanja nabavki i adekvatna rešenja za upravljanje otpadom koji sadrži živu.

“Svjedoci smo da od početka industrijske revolucije raste nivo otpuštanja i koncentracije žive u životnu sredinu”, rekla je Brajović.

Ona je dodala da vremenom taj teški metal postaje teško breme i veliki izazov savremenog društva dominantno zbog ponašanja i aktivnosti čovjeka.

“Bilo da je riječ o sagorijevanju fosilnih goriva, koja se koriste u industriji ili domaćinstvima, spaljivanju otpada, rudarenju u potrazi za zlatom, živom ili drugim metalima i tako zapravo živa dospijeva u životnu sredinu i zagađuje vazduh, vodu, zemljiste i ekosisteme”, dodala je Brajović.

Ona je rekla da kada jednom na taj način dospije u prirodu, za živu više ne postoje granice.

“Ona se daleko transportuje hemisferom prije nego se deponuje. U zavisnosti od forme, živa može da ostane u vazduhu do godinu”, navela je Brajović.

Ona je podsjetila je da je do kraja marta, 148 zemalja ratifikovalo Minamata konvenciju, uključujući i 40 zemalja EURO regiona, među kojima je i Crna Gora.

Brajović je, kako se navodi, izrazila zadovoljstvo što je SZO prepoznata kao pouzdan partner na globalnom nivou zadužen za implementaciju projekta.

“Ovo je još jedna važna prilika da se kroz snažnu multisektorsku saradnju, uloži napor u stvaranju održive budućnosti i razvoja po mjeri zdravlja svakog građanina, i ubrza proces EU integracije Crne Gore i napravi novi korak na planu zelene transformacije u funkciji zaštite zdravlja životne sredine i zdravlja čovjeka”, rekla je Brajović.

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno