Connect with us

Zdravlje

SZO “Toplomjeri sa živom postaju prošlost”

Toplomjeri i drugi mjerni uređaji koji koji sadrže živu, a koriste se u medicinskim ustanovama u Crnoj Gori postaju prošlost, poručeno je sa prvog sastanka Upravnog odbora projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) rekli su da je time započela realizacija globalnog projekta u Crnoj Gori koji SZO sprovodi uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Navodi se da su dosadašnja istraživanja, neosporno potvrdila da je živa jedan od najtoksičnijih elemenata i da može izazvati veoma ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i životne sredine.

Kako se dodaje, živa spada u grupu neurotoksina, a izloženost visokim koncentracijama može štetiti mozgu, srcu, bubrezima, mišićima, plućima i imunološkom sistemu kod ljudi svih uzrasta.

“Stoga je Minamata konvencija postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje i na kraju eliminisanje upotrebe žive u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, kaže se u saopštenju.

Jedan od ključnih ciljeva konvencije je, kako se dodaje, postepeno ukidanje upotrebe žive u medicinskim uređajima kao što su termometri i sfigmomanometri, a upravo je to cilj projekta.

Iz SZO su rekli da brojne aktivnosti koje će biti realizovane do kraja 2028. godine, okupiće sve kljčnu aktere iz oblasti zdravstva i zaštite životne sredne, akademsku zajednicu, medicinske ustanove, nevladine organizacije.

“Uklanjanjem mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova – Crna Gora će biti korak bliže ka ispunjavanju pretpristupnih obaveza na putu ka Evropskoj uniji (EU), poštujući i preuzete obaveze iz ratifikovane Minamata konvencije”, dodaje se u saopštenju.

Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, govorio je o značaju sprovođenja načela Minamata konvencije u Crnoj Gori kao i o značaju usvojenog novog Zakona o upravljanju otpadom i donošenju novog državnog plana upravljanja otpadom.

On je najavio donošenje novog Akcionog plana za implementaciju Minamata konvencije za period 2025-2026, za kraj godine.

Vitomirović je, kako se dodaje, naglasio da su u Ministarstvu svjesni toksičnosti žive i posljedica koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životne sredine.

On je potvrdio da predano na uspostavljanju adekvatnog pravnog osnova koji je usklađen sa EU legislativom.

Generalna direktorica direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Ivana Živković, istakla je važnost uspostavljanja sistema za bezbjedno upravljanje opasnim otpadom koji sadrži živu u medicinskim ustanovama.

“Uklanjanje žive iz medicinskih uređaja nije samo pitanje zakonodavstva, već i pitanje zaštite pacijenata i zdravstvenih radnika”, rekla je Živković.

Prema njenim riječima, upotreba uređaja koji sadrže živu predstavlja rizik ne samo zbog mogućnosti curenja žive, već i zbog neadekvatnog odlaganja tih uređaja na kraju njihovog životnog vijeka.

Ona je rekla da su digitalni termometri i aneroidni sfigmomanometri već postali standard u mnogim zdravstvenim ustanovama, smanjujući tako rizik od izloženosti živi.

Živković je navela da osim tehničkih aspekata zamjene uređaja, edukacija igra ključnu ulogu.

“Zdravstveni radnici moraju biti svjesni opasnosti koje nosi živa i pravilno obučeni za korišćenje novih, sigurnijih tehnologija”, smatra Živković.

Ona je rekla da je potrebno obezbijediti da pacijenti budu informisani o rizicima žive i prednostima novih uređaja, što se, kako je dodala, nadaju da će se kroz ovaj projekat postići.

“Na ovom putu, međutim, suočavamo se i sa izazovima. Zamjena svih uređaja koji sadrže živu zahtijeva značajna finansijska sredstva i logističku podršku. Ipak, smatram da je ulaganje u zdravlje naših građana i zaštitu životne sredine prioritet koji nema cijenu”, rekla je Živković.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, naglasio je da je realizacija projektnih aktivnosti važan korak naprijed na putu Crne Gore u EU.

“Nema dileme u vezi sa činjenicom da je živa jedna od najopasnijih supstanci koje se koriste u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, rekao je Gazdić.

On je kazao da taj metal, poznat po svojoj toksičnosti, ima dugotrajan i štetan uticaj na životnu sredinu i ljudsko zdravlje.

“Ukoliko živa dospije u životnu sredinu, može kontaminirati vodene ekosisteme, zemljište i vazduh, a ulazeći u lanac ishrane direktno i indirektno ugrožava i ljude i životinje”, naveo je Gazdić.

On je, kako se dodaje, istakao značaj adekvatnog upravljanja otpadom koji sadrži živu i koji je kao takav kategorisan kao opasni otpad.

Gazdić je rekao da izazovi i dalje postoje u pogledu nedovoljne infrastrukture, nedostatka specijalizovanih postrojenja za tretman otpada, i ograničene svijesti javnosti o pravilnom rukovanju opasnim otpadom, kao i činjenica da u Crnoj Gori ne postoji deponija za opasni otpad.

On je dodao da će Agencija pružiti potrebnu podršku ovom projektu, jer je misija Agencije da štiti i unapređuje kvalitet životne sredine u Crnoj Gori.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović, pozdravila je posvećenost Vlade implementaciji Minamata konvencije i globalnom konsenzusu o združenom i ciljanom djelovanju na smanjenju prijetnji i opasnosti od zagađenja živom.

Brajović je rekla da je Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ratifikovane Konvencije.

“Crna Gora je identifikovana kao jedna od pet zemalja na globalnom nivou koje će biti korisnice globalnog projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama – kako bi se smanjile emisije žive iz sektora zdravstva”, rekla je Brajović.

Ona je Brajović istakla da ukupna količina žive koja se realizacijom projektnih aktivnosti planira eliminisati na globalnom nivou, uz učešće Crne Gore, iznosi 29,2 tone.

To će se, kako je dodala, postići kroz regulisanje pitanja nabavki i adekvatna rešenja za upravljanje otpadom koji sadrži živu.

“Svjedoci smo da od početka industrijske revolucije raste nivo otpuštanja i koncentracije žive u životnu sredinu”, rekla je Brajović.

Ona je dodala da vremenom taj teški metal postaje teško breme i veliki izazov savremenog društva dominantno zbog ponašanja i aktivnosti čovjeka.

“Bilo da je riječ o sagorijevanju fosilnih goriva, koja se koriste u industriji ili domaćinstvima, spaljivanju otpada, rudarenju u potrazi za zlatom, živom ili drugim metalima i tako zapravo živa dospijeva u životnu sredinu i zagađuje vazduh, vodu, zemljiste i ekosisteme”, dodala je Brajović.

Ona je rekla da kada jednom na taj način dospije u prirodu, za živu više ne postoje granice.

“Ona se daleko transportuje hemisferom prije nego se deponuje. U zavisnosti od forme, živa može da ostane u vazduhu do godinu”, navela je Brajović.

Ona je podsjetila je da je do kraja marta, 148 zemalja ratifikovalo Minamata konvenciju, uključujući i 40 zemalja EURO regiona, među kojima je i Crna Gora.

Brajović je, kako se navodi, izrazila zadovoljstvo što je SZO prepoznata kao pouzdan partner na globalnom nivou zadužen za implementaciju projekta.

“Ovo je još jedna važna prilika da se kroz snažnu multisektorsku saradnju, uloži napor u stvaranju održive budućnosti i razvoja po mjeri zdravlja svakog građanina, i ubrza proces EU integracije Crne Gore i napravi novi korak na planu zelene transformacije u funkciji zaštite zdravlja životne sredine i zdravlja čovjeka”, rekla je Brajović.

Related Topics:

Zdravlje

NOVI TREND u FITNESSU! ŽENE napuštaju pravilo 10.000 KORAKA

Ako vas ne privlači pomisao na dizanje tegova ili trčanje na traci u teretani, možda će vam najnoviji trend vježbanja koji dominira društvenim mrežama pomoći: japansko intervalno hodanje.
Ideja hodanja je jednostavna: naizmjenično kombinujte 3 minuta brzog i 3 minuta sporog hoda, idealno 30 minuta odjednom.

“Brzi tempo hodanja je obično dovoljno brz da ne možete da koristite duge rečenice”, rekao je dr Kristijan Karstoft, vanredni profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu, koji je proučavao ovu metodu, “A onda su spori intervali toliko spori da se možete oporaviti”.

Dodao je da ljudima često može da bude teško da hodaju dovoljno sporo tokom ovih intervala.

Karstoft je rekao da je pristup posebno pogodan za ljude sklone povredama pri trčanju, jer hodanje manje opterećuje zglobove, ili za osobe srednje ili starije dobi koje ne treniraju redovno.

Ljudi koji su već u prilično dobroj formi, rekao je, trebalo bi da trče ili džogiraju u intervalima kako bi osjetili slične koristi.

Režim je sličan visokointenzivnom intervalnom treningu (HIIT). Dr Šon Filips, profesor sporta i fiziologije vježbanja na Univerzitetu u Edinburgu, rekao je: “Visokointenzivno vježbanje može dati slične koristi kao i vježbanje umjerenog intenziteta, ali u kraćem vremenskom okviru (ili) s manjim obimom vježbanja. Korišćenje visokog intenziteta daje tijelu veći podsticaj za prilagođavanje”.

Međutim, ne mogu svi da praktikuju ovaj tempo. Filips je rekao da bi ljudi koji su manje aktivni ili u formi trebalo da počnu s normalnim hodanjem, a zatim da postepeno prelaze na intervalno hodanje.

“Jedan od načina za uspješno izvođenje visokointenzivnog treninga jeste da to radite sa naizmjeničnim intenzitetima, što znači trening zasnovan na intervalima”, rekao je Karstoft.

Iako je intervalno hodanje visokog intenziteta nedavno postalo popularno na TikToku, gdje entuzijasti dijele video-snimke sebe kako ozbiljno koračaju gradskim parkovima, ideja datira više od 20 godina unazad kada su naučnici u Japanu počeli da je proučavaju kod osoba srednje i starije životne dobi.

Prema jednoj japanskoj studiji, koja je obuhvatila analizu podataka 139 zdravih učesnika prosječne starosti od 63 godine, ljudi koji su vježbali intervalno hodanje visokog intenziteta četiri ili više dana u nedjelji tokom perioda od pet mjeseci povećali su svoj aerobni kapacitet, što ukazuje na poboljšanje fizičke spremnosti.

Štaviše, ova poboljšanja su bila veća nego kod učesnika koji su vježbali hodanje kontinuiranog, umjerenog intenziteta ili koji nisu vježbali hodanje.

Studija je takođe sugerisala da intervalno hodanje visokog intenziteta može smanjiti krvni pritisak i povećati snagu zglobova.

Nastavi čitati

Zdravlje

PANKREAS U OPASNOSTI: Česta NAVIKA Srba koja ŠTETI

Stručnjaci su u novom istraživanju otkrili naviku koja može uticati na razvoj raka pankreasa.

Često ispijanje alkohola moglo bi dramatično da poveća rizik od razvoja jednog od najsmrtonosnijih vrsta raka na svijetu, upozorili su istraživači koji vjeruju da su možda otkrili i zašto.

Nova studija naučnika iz Majamija pokazala je da visoka konzumacija alkohola oštećuje ćelije u pankreasu odgovorne za proizvodnju digestivnih enzima.

Srbi su poznati kao narod koji voli da uživa, između ostalog i u konzumaciji alkoholnih pića, pa je važno obratiti pažnju na količinu.

Oštećenje izaziva upalu, koja šteti organu koji igra vitalnu ulogu u razgradnji hrane i regulisanju nivoa šećera u krvi.

Vremenom, ova upala može dovesti do prekanceroznih lezija. One mogu napredovati u rak pankreasa, bolest koja ima jednu od najgorih stopa preživljavanja od svih vrsta raka.

Prekomjerno konzumiranje alkohola obično se definiše kao osam ili više pića sedmično za žene i 15 ili više za muškarce. Tim je objasnio da, da bi stanje napredovalo u rak, mora postojati i mutacija u genu zvanom Ras, koji kontroliše rast ćelija.

U eksperimentima, otkrili su da alkohol u kombinaciji sa proinflamatornim molekulom izaziva simptome slične pankreatitisu.

Ovaj proces je pokrenuo lezije i na kraju sam rak, rekli su istraživači.

Istraživači su takođe otkrili da mogu da zaustave formiranje prekanceroznih i kanceroznih lezija u pankreasu deaktiviranjem specifičnog gena zvanog CREB, koji ima proinflamatornu ulogu.

Tim je utvrdio da se CREB ponaša kao „glavni kontrolor“, sposoban da trajno reprogramira zdrave ćelije pankreasa u abnormalne, prekancerozne ćelije, čime otvara put za razvoj raka pankreasa.

Koautor studije, doktor Nipun Merčant, hirurg iz Majamija, rekao je da vjeruju da njihovi nalazi „postavljaju temelje“ za buduću prevenciju raka pankreasa. Ovo otkriće dolazi usred zabrinjavajućeg porasta slučajeva raka pankreasa kod mlađih ljudi, iako još uvijek nije zabilježen porast broja smrtnih slučajeva.

Bolest ima mračnu prognozu – oko 10 odsto pacijenata preživi prvu godinu nakon dijagnoze, dok stopa preživljavanja nakon tri godine pada na oko jedan odsto.

Zbog toga je ključno uhvatiti bolest u ranim fazama, prepoznavanjem simptoma koje je lako zanemariti:

gubitak težine

umor

bol u stomaku

promjene u radu crijeva

žutica – žutilo kože ili očiju

Rak pankreasa ili gušterače je zbirni naziv za različite tumore na organu koji pomaže u varenju i regulaciji hormona. Najčešći tip, adenokarcinom, čini oko 90 odsto slučajeva i često nema simptome sve dok pacijenti ne počnu iznenada gubiti težinu i požute – kada je već prekasno za većinu oboljelih.
Zbog toga je ova bolest prozvana tihim ubicom.

Porast broja oboljelih uglavnom je vezan za drugu vrstu raka pankreasa – endokrine karcinome. To su sporo rastući tumori kojima su potrebne decenije da se razviju. Iako mogu postati kancerozni, često ostaju benigni.

Prema podacima Nacionalne zdravstvene službe Velike Britanije, veća je vjerovatnoća da će rak pankreasa razviti osobe starije od 65 godina, oni sa hroničnim pankreatitisom ili porodičnom istorijom raka.

Ostali faktori rizika uključuju pušenje, prekomjernu težinu ili gojaznost, dijabetes, konzumiranje crvenog i prerađenog mesa, kao i krvnu grupu, piše „Dejli mejl“, a prenosi Stil.

Nastavi čitati

Zdravlje

ZAŠTO JE DOBRO JESTI DORUČAK svaki dan u isto vrijeme? Ova navika može vam PROMIJENITI ŽIVOT

Konzumiranje doručka svakog dana u isto vrijeme, odlično može uticati na vaše cjelokupno zdravlje, od poboljšanog metabolizma do odlične kognitivne funkcije.

Kada jedete, jednako je važno i ono šta jedete, tvrde stručnjaci. Istraživanja pokazuju da je za vaše cjelokupno zdravlje bolje unijeti većinu kalorija ujutru pa smanjivati kako se približava večera.

Stručnjaci firme Plumbnation istakli su važnost toga da doručak postane redovni dio vaše svakodnevne rutine.
1. Poboljšava metabolizam

Doručak u isto vrijeme svaki dan pomaže u regulisanju unutrašnjeg sata i metabolizma vašeg tijela. Kada vaše tijelo zna kada treba očekivati hranu, postaje djelotvornije u njenoj obradi. To pomaže u boljem iskorišćavanju energije, hormonskoj ravnoteži, a i smanjuje vjerovatnoću gojenja. Redovan raspored ishrane neće dovesti do kasnijeg prejedanja.

2. Poboljšana kognitivna funkcija
Dosljedne navike doručka pridonose stabilnom nivou šećera u krvi, što je ključno za kognitivnu funkciju. Stabilan nivo glukoze obezbjeđuje stalno pothranjivanje mozga energijom, poboljšavajući zadržavanje pamćenja i prisjećanje. To pomaže i kod koncentracije što znači bolja radna učinkovitost.

3. Bolja probava

Doručak svaki dan u isto vrijeme pomaže u regulaciji probavnog sistema. Podstiče crijeva na redovno pražnjenje i sprečava probavne tegobe, kao što je nadutost. Dosljedan obrazac ishrane omogućuje vašem tijelu da bolje apsorbuje hranljive materije iz hrane koju jedete, pridonoseći cjelokupnom zdravlju.

4. Balans energije tokom dana

Sprečava pad energije već tokom jutra, koja je najčešće uzrokovana nepravilnim navikama u ishrani ili potpunim preskakanjem doručka. Takav balans pomaže i u rutini vježbanja, pridonoseći boljoj kondiciji. Pomaže da ostanete koncentrisani svakog dana.

5. Bolje raspoloženje i mentalno stanje

Konzumiranje doručka u isto vrijeme može smanjiti stres i tjeskobu koji su povezani sa nepravilnim obrascima ishrane i nepredvidivom glađu. Održava stabilan nivo šećera u krvi što doprinosi emocionalnoj stabilnosti, prenosi Najžena.alo.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno