Connect with us

Zdravlje

SZO “Toplomjeri sa živom postaju prošlost”

Toplomjeri i drugi mjerni uređaji koji koji sadrže živu, a koriste se u medicinskim ustanovama u Crnoj Gori postaju prošlost, poručeno je sa prvog sastanka Upravnog odbora projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) rekli su da je time započela realizacija globalnog projekta u Crnoj Gori koji SZO sprovodi uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Navodi se da su dosadašnja istraživanja, neosporno potvrdila da je živa jedan od najtoksičnijih elemenata i da može izazvati veoma ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i životne sredine.

Kako se dodaje, živa spada u grupu neurotoksina, a izloženost visokim koncentracijama može štetiti mozgu, srcu, bubrezima, mišićima, plućima i imunološkom sistemu kod ljudi svih uzrasta.

“Stoga je Minamata konvencija postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje i na kraju eliminisanje upotrebe žive u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, kaže se u saopštenju.

Jedan od ključnih ciljeva konvencije je, kako se dodaje, postepeno ukidanje upotrebe žive u medicinskim uređajima kao što su termometri i sfigmomanometri, a upravo je to cilj projekta.

Iz SZO su rekli da brojne aktivnosti koje će biti realizovane do kraja 2028. godine, okupiće sve kljčnu aktere iz oblasti zdravstva i zaštite životne sredne, akademsku zajednicu, medicinske ustanove, nevladine organizacije.

“Uklanjanjem mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova – Crna Gora će biti korak bliže ka ispunjavanju pretpristupnih obaveza na putu ka Evropskoj uniji (EU), poštujući i preuzete obaveze iz ratifikovane Minamata konvencije”, dodaje se u saopštenju.

Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, govorio je o značaju sprovođenja načela Minamata konvencije u Crnoj Gori kao i o značaju usvojenog novog Zakona o upravljanju otpadom i donošenju novog državnog plana upravljanja otpadom.

On je najavio donošenje novog Akcionog plana za implementaciju Minamata konvencije za period 2025-2026, za kraj godine.

Vitomirović je, kako se dodaje, naglasio da su u Ministarstvu svjesni toksičnosti žive i posljedica koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životne sredine.

On je potvrdio da predano na uspostavljanju adekvatnog pravnog osnova koji je usklađen sa EU legislativom.

Generalna direktorica direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Ivana Živković, istakla je važnost uspostavljanja sistema za bezbjedno upravljanje opasnim otpadom koji sadrži živu u medicinskim ustanovama.

“Uklanjanje žive iz medicinskih uređaja nije samo pitanje zakonodavstva, već i pitanje zaštite pacijenata i zdravstvenih radnika”, rekla je Živković.

Prema njenim riječima, upotreba uređaja koji sadrže živu predstavlja rizik ne samo zbog mogućnosti curenja žive, već i zbog neadekvatnog odlaganja tih uređaja na kraju njihovog životnog vijeka.

Ona je rekla da su digitalni termometri i aneroidni sfigmomanometri već postali standard u mnogim zdravstvenim ustanovama, smanjujući tako rizik od izloženosti živi.

Živković je navela da osim tehničkih aspekata zamjene uređaja, edukacija igra ključnu ulogu.

“Zdravstveni radnici moraju biti svjesni opasnosti koje nosi živa i pravilno obučeni za korišćenje novih, sigurnijih tehnologija”, smatra Živković.

Ona je rekla da je potrebno obezbijediti da pacijenti budu informisani o rizicima žive i prednostima novih uređaja, što se, kako je dodala, nadaju da će se kroz ovaj projekat postići.

“Na ovom putu, međutim, suočavamo se i sa izazovima. Zamjena svih uređaja koji sadrže živu zahtijeva značajna finansijska sredstva i logističku podršku. Ipak, smatram da je ulaganje u zdravlje naših građana i zaštitu životne sredine prioritet koji nema cijenu”, rekla je Živković.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, naglasio je da je realizacija projektnih aktivnosti važan korak naprijed na putu Crne Gore u EU.

“Nema dileme u vezi sa činjenicom da je živa jedna od najopasnijih supstanci koje se koriste u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, rekao je Gazdić.

On je kazao da taj metal, poznat po svojoj toksičnosti, ima dugotrajan i štetan uticaj na životnu sredinu i ljudsko zdravlje.

“Ukoliko živa dospije u životnu sredinu, može kontaminirati vodene ekosisteme, zemljište i vazduh, a ulazeći u lanac ishrane direktno i indirektno ugrožava i ljude i životinje”, naveo je Gazdić.

On je, kako se dodaje, istakao značaj adekvatnog upravljanja otpadom koji sadrži živu i koji je kao takav kategorisan kao opasni otpad.

Gazdić je rekao da izazovi i dalje postoje u pogledu nedovoljne infrastrukture, nedostatka specijalizovanih postrojenja za tretman otpada, i ograničene svijesti javnosti o pravilnom rukovanju opasnim otpadom, kao i činjenica da u Crnoj Gori ne postoji deponija za opasni otpad.

On je dodao da će Agencija pružiti potrebnu podršku ovom projektu, jer je misija Agencije da štiti i unapređuje kvalitet životne sredine u Crnoj Gori.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović, pozdravila je posvećenost Vlade implementaciji Minamata konvencije i globalnom konsenzusu o združenom i ciljanom djelovanju na smanjenju prijetnji i opasnosti od zagađenja živom.

Brajović je rekla da je Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ratifikovane Konvencije.

“Crna Gora je identifikovana kao jedna od pet zemalja na globalnom nivou koje će biti korisnice globalnog projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama – kako bi se smanjile emisije žive iz sektora zdravstva”, rekla je Brajović.

Ona je Brajović istakla da ukupna količina žive koja se realizacijom projektnih aktivnosti planira eliminisati na globalnom nivou, uz učešće Crne Gore, iznosi 29,2 tone.

To će se, kako je dodala, postići kroz regulisanje pitanja nabavki i adekvatna rešenja za upravljanje otpadom koji sadrži živu.

“Svjedoci smo da od početka industrijske revolucije raste nivo otpuštanja i koncentracije žive u životnu sredinu”, rekla je Brajović.

Ona je dodala da vremenom taj teški metal postaje teško breme i veliki izazov savremenog društva dominantno zbog ponašanja i aktivnosti čovjeka.

“Bilo da je riječ o sagorijevanju fosilnih goriva, koja se koriste u industriji ili domaćinstvima, spaljivanju otpada, rudarenju u potrazi za zlatom, živom ili drugim metalima i tako zapravo živa dospijeva u životnu sredinu i zagađuje vazduh, vodu, zemljiste i ekosisteme”, dodala je Brajović.

Ona je rekla da kada jednom na taj način dospije u prirodu, za živu više ne postoje granice.

“Ona se daleko transportuje hemisferom prije nego se deponuje. U zavisnosti od forme, živa može da ostane u vazduhu do godinu”, navela je Brajović.

Ona je podsjetila je da je do kraja marta, 148 zemalja ratifikovalo Minamata konvenciju, uključujući i 40 zemalja EURO regiona, među kojima je i Crna Gora.

Brajović je, kako se navodi, izrazila zadovoljstvo što je SZO prepoznata kao pouzdan partner na globalnom nivou zadužen za implementaciju projekta.

“Ovo je još jedna važna prilika da se kroz snažnu multisektorsku saradnju, uloži napor u stvaranju održive budućnosti i razvoja po mjeri zdravlja svakog građanina, i ubrza proces EU integracije Crne Gore i napravi novi korak na planu zelene transformacije u funkciji zaštite zdravlja životne sredine i zdravlja čovjeka”, rekla je Brajović.

Related Topics:

Zdravlje

HRONIČNI STRES UNIŠTAVA MOZAK! Evo kako prekinuti začarani krug!

Svi se u svakodnevnom životu suočavamo sa različitim nivoima stresa, ali u kom trenutku taj stres prelazi u sagorijevanje (burnout)?

Šta je burnout?
Dr Elizabeta Burki, psihijatar i šef istraživanja u Parasimu, kaže da je burnout “sindrom, dakle skup simptoma, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ga definiše kao fenomen povezan sa radnim okruženjem.”

„Ako razmišljate o burnoutu na radnom mjestu, pomislite na osobu koja se osjeća emocionalno iscrpljeno, distancirano od svojih obaveza i ima osjećaj smanjene efikasnosti na poslu.“

Ona objašnjava da, kada je riječ o simptomima, liči na ono što se opisuje kao “hronično stanje stresa”, prenosi Independent.

„Kada dobijemo zahtjev od šefa, možemo doživjeti fiziološki odgovor ‘bori se ili bježi’, što je akutni stresni odgovor koji nam pomaže da se bolje prilagodimo okruženju“, kaže Burki.

„Međutim, kada se to ponavlja iznova i iznova, dolazi do toga da od efikasnog i korisnog odgovora prelazi u nešto što šteti našem zdravlju i drugim aspektima života.“

Dr Met Rouet, neuropsihijatar i regionalni medicinski direktor za neuropsihijatriju u sjevernom regionu kompanije Cygnet, slaže se i dodaje:

„Hronično visok nivo kortizola može oslabiti imuni sistem i učiniti ljude podložnijim infekcijama, gripu i prehladama. U najgorem slučaju, hronični stres može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara.“

Ovo je pet ključnih načina na koje burnout može uticati na mozak:
Utiče na kognitivne funkcije

„Kada smo preplavljeni stresom, naše misli mogu d‌jelovati usporeno i možda smo ranije mogli da radimo više stvari od‌jednom, ali sada ne možemo. Na primjer, rokovi i kvalitet rada mogu početi da opadaju“, kaže Rouet.

Burki se slaže i dodaje:

„Burnout može uticati na naše kognitivne funkcije tako što nas čini manje sposobnim za koncentraciju ili donošenje odluka. Pojam ‘magla u mozgu’ (brain fog) može ukratko opisati ono što možete očekivati.

„Pored toga, postoji i aspekt distanciranosti, gd‌je se osjećate manje prisutno.“

Utiče na pamćenje

„Hronični stres može uticati na našu autobiografsku epizodnu memoriju, odnosno sposobnost da pamtimo događaje iz sopstvenog života“, ističe Rouet.

„Na primjer, možda ćete i dalje moći da zapamtite činjenice i brojke, ali nećete moći da se sjetite šta ste radili za rođendan prošle godine, jer burnout utiče na medijalni hipokampus, koji ima važnu ulogu u pamćenju.“

Utiče na regulaciju emocija

„Hronični stres i povišen kortizol utiču na frontalne režnjeve, koji su d‌jelimično odgovorni za regulaciju emocija, motivaciju i pokretačku snagu“, objašnjava Rouet.

„Na primjer, osoba koja je ranije bila smirena može postati neuobičajeno razdražljiva, emotivnija i može planuti na kolegu ili partnera.“

Utiče na mentalno zdravlje

„Burnout može imati katastrofalne posljedice po mentalno zdravlje jer, ako ga osoba i ljudi oko nje ne prepoznaju, može upasti u začarani krug u kojem ima osjećaj da ne uspijeva u stvarima koje su joj važne i može početi da razvija depresiju“, kaže Rouet.

„Osoba može početi da ima veoma negativne misli o sebi i ući u ciklus traženja dokaza koji potvrđuju ono čega se plaši.“

On ističe da se mnogi simptomi depresije preklapaju sa burnoutom.

„Gubite zadovoljstvo, ne spavate dobro, gubite apetit, postajete razdražljiviji i to može negativno uticati na vaše odnose“, kaže Rouet.

„Ako se to ne prepozna i ne započne liječenje, u nekim slučajevima ljudi mogu početi da imaju suicidalne misli.“

Utiče na san

Mozgu je potreban kvalitetan san kako bi se oporavio od emocionalne i kognitivne iscrpljenosti, ali burnout stvara negativan ciklus u kojem iscrpljenost remeti san, što dodatno produbljuje burnout.

„San je ključan za obradu naših sjećanja i iskustava, to je vrijeme kada se tijelo oporavlja, ali stres može uticati na sposobnost ljudi da zaspe“, kaže Rouet.

„Ako se ne odmorimo i ne naspavamo, loše smo pripremljeni da se nosimo sa stresom. Tako možete upasti u začarani krug – teško zaspite, umorni ste, koncentracija opada, radite lošije nego ranije, što vas dodatno stresira i vodi do još lošijeg sna.“

Evo nekoliko strategija stručnjaka za prevazilaženje burnouta:

Budite svjesni

„Svijest o burnoutu je dobar prvi korak, jer ljudi često imaju simptome, ali ne prepoznaju da imaju ovaj sindrom i da im je potrebna pomoć“, kaže Burki.

„Što ranije reagujete, oporavak će biti bolji.“

Uvedite brigu o sebi u rutinu

„Briga o sebi nije luksuz, već nužnost“, kaže Rouet.

„Morate se izboriti za to, jer poslodavci žele da radite posao i neće nužno misliti o vašem blagostanju.

„Briga o sebi izgleda drugačije za svakoga i ne mora biti nešto veliko poput spa vikenda. To mogu biti male svakodnevne stvari – čitanje knjige ili trčanje.“

Dajte prioritet snu

„Dio brige o sebi treba da bude i dobra rutina spavanja“, preporučuje Rouet.

„Radite nešto opuštajuće, poput kupke, kako biste pripremili tijelo za san.“

Praktikujte mindful aktivnosti

„Aktivnosti koje vas mentalno angažuju i pomažu vam da nakratko pobjegnete od realnosti mogu biti korisne“, kaže Rouet.

„To mogu biti meditacija, joga, gledanje filma, slušanje muzike ili kreativne aktivnosti.“

Razmotrite savjetovanje
„Savjetovanje pruža prostor da razmislite o stvarima sa sigurnom osobom“, kaže Rouet.

„Možda ne možete da kažete poslodavcu ili partneru da se mučite, ali možete reći sve svom savjetniku, prenosi RTCG s Independenta.

„Ako imate negativne i iskrivljene misli, umjesto da ih zadržite u sebi, možete ih podijeliti sa terapeutom koji vam može pomoći da sagledate stvari realnije.“

Nastavi čitati

Zdravlje

TIHA BOLEST DUŠE! Štitna žlijezda povezana sa neizgovorenim emocijama!

Fraza „bolest štitne žlijezde je bolest neizgovorenih riječi“ je uobičajeni koncept u holističkim, emocionalnim i metafizičkim zdravstvenim krugovima. Ona ukazuje na metaforičku vezu između poremećaja štitne žlijezde – često lokalizovanih u predjelu grla – i konstantnog potiskivanja emocija, neizrečenih istina ili „gutanja” svega što nas tišti, nedostatka hrabrosti da se suprotstavimo i borimo…

Dok se konvencionalna medicina fokusira na autoimune odgovore (Hašimotova/Grejvsova bolest), nedostatak joda ili genetske faktore, ova holistička perspektiva tvrdi da emocionalni i psihološki stresori doprinose ili pogoršavaju fizičku disfunkciju.

Bolest štitne žlijezde može da izazove emocionalne probleme?
Ljudi sa poremećajima štitne žlijezde često imaju i fizičke i emocionalne ili mentalne zdravstvene simptome. To je posebno slučaj kod ljudi sa hipertireozom (preaktivna štitna žlijezda), hipotireozom (neaktivna štitna žlijezda), bolestima oka povezanim sa štitnom žlijezdom ili rakom štitne žlijezde.

Bez obzira na vrstu poremećaja štitne žlijezde, to stanje može da nas učini emotivnijim nego što smo se osjećali ranije. Otkrivamo kako nam se raspoloženje mijenja, ponekad brzo i nepredvidivo. Endokrinolozi naglašavaju da su uobičajeni emocionalni problemi:

Anksioznost – osjećaj nervoze, ubrzan rad srca i drhtavica ili zbog brige o obavljanju normalnih svakodnevnih aktivnosti uz istovremeno suočavanje sa umorom i gubitkom energije

Depresija – loše raspoloženje i teškoće u uživanju u stvarima, razdražljivost, osjećaj da možemo da se rasplačemo svake sekunde, gubitak apetita i letargija

Promjene raspoloženja – razdražljivost, oštroumnost ili kratkotrajnost.

Koji su najčešći problemi u vezi sa mentalnim zdravljem?

Kognitivni problemi koji mogu da se jave usljed smanjene aktivnosti štitne žlijezde su:
-Teškoće sa koncentracijom (moždana magla)
-Kratkoročni gubici pamćenja
-Nedostatak interesovanja i mentalne budnosti.

Ovi simptomi mogu da navedu neke ljude da se zabrinu zbog trajnog poremećaja pamćenja, koje se često dovodi u vezu sa demencijom, ali u stvari su rijetko tako ozbiljni kao kod demencije.

Šta uzrokuje psihološke simptome?

Abnormalni nivoi hormona štitne žlijezde ponekad mogu da izazovu psihološke simptome. Konkretno, brze promjene nivoa hormona štitne žlijezde mogu da poremete naše emocije. Posebno kod hipertireoze, brza i efikasna kontrola nivoa štitne žlijezde je neophodna za stabilizaciju raspoloženja i važno je osigurati da nivoi štitne žlijezde ostanu stabilni.

Ponekad su psihološki simptomi sporedni efekat liječenja. Na primjer, beta blokatori, koji se ponekad propisuju ako imamo hipertireozu, radi usporavanja srčanog ritma i smanjenja anksioznosti, mogu da učine da se neki ljudi osjećaju umorno, depresivno i mentalno manje budno. Ako se propisuju steroidi, oni mogu da pogoršaju depresiju.

Poremećaj štitne žlijezde takođe može da izazove promjene u izgledu, na primjer, promjene lica zbog bolesti štitne žlijezde i oka, gubitak ili dobijanje na težini i gubitak kose. Ove promjene mogu da budu uznemirujuće i doprinesu osjećaju niskog samopoštovanja ili lošeg raspoloženja, piše “eKlinika“.

Kako stres utiče na štitnu žlijezdu?

Stres ima značajan uticaj na cjelokupnu funkciju tijela, uključujući i štitnu žlijezdu. Kada doživite stres, vaše tijelo oslobađa kortizol, snažan hormon koji aktivira nekoliko tjelesnih funkcija kako bi vas pripremio za reakciju „bori se ili bježi“. Iako je ova reakcija vitalna za preživljavanje u kratkom roku, produženi ili hronični stres može da ima štetne efekte na zdravlje štitne žlijezde i poveća rizik od razvoja ili pogoršanja bolesti štitne žlijezde.

Najčešće bolesti štitne žlijezde često se dovode u vezu sa autoimunim poremećajima, gdje imuni sistem tijela pogrešno napada sopstvenu štitnu žlijezdu. Dvije rasprostranjene autoimune bolesti štitne žlijezde su Grejvsova bolest i Hašimotov tireoiditis. Grejvsova bolest uzrokuje da štitna žlijezda postane preaktivna, što dovodi do hipertireoze, dok Hašimotov tireoiditis rezultira smanjenom aktivnošću štitne žlijezde ili hipotireozom. Važno je napomenuti da stres ne izaziva direktno bolest štitne žlijezde, ali može da pogorša simptome i ometa efikasnost liječenja.

Nastavi čitati

Zdravlje

NEVJEROVATNO, ALI ISTINITO! Ljudi bi izbjegli srčani udar kad bi ovo znali!

Ruski akademik Leo Bokerija, čovjek koji već pola vijeka spasava živote na operacionom stolu, iznio je tvrdnju koja je zaustavila medicinsku javnost: većina operacija mogla se izbjeći da su pacijenti samo malo više hodali!

„Hodanje je zlatni recept. Dostupno je svima, a djeluje bolje od mnogih pilula“, izričit je Bokerija.Signal koji ne smijete ignorisati
Kada se penjete uz stepenice i osjetite kako vam srce „skače“ u grlu, to nije samo znak starenja.Šta se dešava u vašem tijelu nakon samo 100 metara?
Čim zakoračite, u vašim arterijama počinje magija. Ćelije oslobađaju azot-oksid, prirodni „lijek“ koji opušta mišiće krvnih sudova. Krvni sud se širi, pritisak prirodno pada, a krv teče bez prepreka. Bez ikakve hemije!

Noge su vaše „drugo srce“
Srce ima gotovo nemoguć zadatak: da podigne krv iz nogu nagore, direktno protiv gravitacije. Tu mu pomažu mišići potkoljenice. Sa svakim korakom, oni djeluju kao pumpa koja gura vensku krv ka srcu. Ako sjedite cijeli dan, ta pumpa stoji. Rezultat? Oticanje, težina, umor i na kraju – bolest.

Tijelo samo gradi „bajpas“
Klinički su dokazani slučajevi gdje su pacijenti sa teškom aterosklerozom, koji su mogli preći jedva 70 metara od bola, redovnim hodanjem natjerali svoje tijelo na nevjerovatnu reakciju. Kada mišići vape za kiseonikom, oni šalju „molekularni SOS“. Tijelo tada počinje da gradi nove kapilare koji zaobilaze blokirana mjesta. Nakon godinu dana, takvi ljudi su šetali i po 6 kilometara bez ikakvih bolova!

Savjet akademika: Kada je najbolje vrijeme?
Idealno vrijeme za šetnju je između 6 i 7 časova ujutru. Ako tada ne možete, idite poslije 17 časova.

Trik za pritisak: Tri šetnje od po 10 minuta imaju jači efekat na pritisak nego jedna od pola sata!

„Najskuplji medicinski tretman je onaj koji izbjegavate. A najjeftinija preventiva je izlazak napolje“, zaključuje Bokerija. Počnite danas, jer vaše srce ne čeka ponedjeljak, piše Stil.

Nastavi čitati

Aktuelno