Connect with us

Svijet

“TA ODLUKA JE NA NJIMA”: Džulijane Smit istakla da NATO nikome ne NAMEĆE ČLANSTVO

Pitanje članstva BiH u NATO je nešto o čemu će samostalno odlučiti ljudi u BiH.

Poručila je ovo Džulijane Smit, stalna predstavnica SAD u Glavnom štabu NATO u Briselu.

Rekla je da Sjevernoatlantski savjet, koji je prošle sedmice boravio u BiH, nije došao da bilo kome išta nameće, već da razgovara o partnerstvu sa BiH i reformama u sektoru odbrane.

– NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH – rekla je Smitova.

Džulijane je prokomentarisala nesvakidašnju posjetu cijelog političkog savjeta NATO Sarajevu, te kako ju je ona doživjela.

– S velikim zadovoljstvom smo sa cijelim Sjevernoatlantskim savjetom bili u Sarajevu i sa zamjenikom generalnog sekretara. U pravu ste, mnogo godina prošlo je od kada je zadnji put cijeli Savjet zajedno putovao u Sarajevo. To je bila sjajna prilika da izrazimo našu posvećenost teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. Takođe, to je bila prilika da od naših prijatelja direktno čujemo šta su njihovi prioriteti, kako bi NATO mogao pomoći s nekim od izazova s kojima se suočavaju. Razgovarali smo o nekima od reformi koje i dalje treba sprovesti. A najvažnije od svega, ovo je bila sjajna prilika za sve nas da čujemo naše prijatelje u BiH i učimo od njih. Razgovarali smo direktno i otvoreno s tročlanim Predsjedništvom, ministrom spoljnih poslova, ministrom odbrane. Zaista najiskrenije, bila je to divna posjeta, mnogo smo toga uspjeli ubaciti u ta dva dana – rekla je Smit, pa nastavila:

– Naučili smo da BiH ostaje posvećena integracijama u evroatlantske strukture. Od svih smo čuli veoma snažnu podršku na putu u EU i budućem članstvu. Možda će vas iznenaditi, ali mi kao NATO saveznici to snažno podržavamo, čak i SAD, koje iako same nisu članica EU, pružaju punu podršku. Pružamo podršku svemu što EU čini. Mi ćemo podržati BiH na njenom evropskom putu. Pričali smo i o članstvu u NATO. Čuli smo pomiješana razmišljanja. U vezi s ovim pitanjem postoje razmimoilaženja u BiH. To pitanje želimo ostaviti u rukama naših prijatelja u BiH. Mi nismo u Sarajevo došli da bismo išta bilo kome nametali, to je nešto o čemu će odlučiti samostalno ljudi u BiH. Ali u međuvremenu, bez obzira na to kakvu odluku donesete, možemo mnogo toga uraditi sa BiH kao našim partnerom. Nastavićemo raditi na reformi odbrane, izgradnji kapaciteta i mnogo toga drugog. Mnogo možemo zajedno kao partneri.

Smit se dotakla i Oružanih snaga BiH.

– Razgovarali smo s ministrom odbrane, posjetili smo trupe, bili smo u nekoliko baza i vidjeli neke od kapaciteta kojima raspolažu. S velikim zanimanjem slušali smo o reformama koje žele da sprovedu. Mnogo posla treba uraditi. Vojnici s kojima smo razgovarali s ponosom su nam govorili o onome što rade, ali rekli su i da neke stvari treba unapređivati. Rekli su nam da žele da vide da imaju adekvatne resurse. To su stvari gdje NATO može pomoći. Recimo, u vezi s pitanjem interoperabilnosti, dosezanjem standarda, uključivanjem OS BiH u naše vježbe i šire u vezi s reformom odbrane. Trenutno razmatramo paket pomoći koji može pomoći u sprovođenju ovih reformi – rekla je Smit.

Smit je otkrila i da li su zadovoljni poslom koji obavlja vojna misija EUFOR (Althea” u BiH.

– NATO saveznici pružaju punu podršku EUFOR misiji. U pravu ste, mi s njima zaista tijesno sarađujemo, zato što su i NATO i EU posvećeni tome da urade sve što je moguće kako bi obezbijedili stabilnost. Stabilnost je važna, ne samo ljudima u BiH, već i cijelom regionu. I NATO i EU u potpunosti su posvećeni potrebi da se obje misije adekvatno osposobe i da budu spremne za bilo koju eventualnost, kao i da blisko koordinišu s trupama koje su na terenu u BiH.

Smit je stava da pitanje članstva u NATO ostaje na ljudima u BiH.

– Svima u vašoj zemlji želim poručiti da je veoma važno da uvijek pažljivo analizirate činjenice. Zemlje poput Rusije objavljuju mnogo netačnosti i dezinformacija. Tako da ponekad postoji konfuzija o tome šta NATO radi ili ne radi, recimo, u Ukrajini. Želim da uvjerim vaše čitaoce da NATO nema direktnu ulogu u ratu u Ukrajini. Pojedine zemlje članice pružaju podršku, ali NATO kao organizacija ne šalje oružje i ubojita sredstva u Ukrajinu. NATO ostaje odbrambena alijansa, NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH.

Smit je ocijenila da li je u Evropi došlo do promjene razmišljanja o odbrani i bezbjednosti.

– Jeste, ovo je presudan trenutak za našu kolektivnu bezbjednost i odbranu. U svijetu danas postoji mnogo bezbjednosnih izazova. Na prvom mjestu je to što Rusija radi u Ukrajini, ali i rat u Gazi koji i dalje traje i koji može dovesti do šire destabilizacije. Vrlo pažljivo posmatramo sve što se dešava na zapadnom Balkanu. Sve više pratimo šta Sjeverna Koreja radi da bi podržala Rusiju, šta radi NR Kina u evroatlantskom području, pratimo i iransku podršku Rusiji. Svakom ko se bavi sektorom bezbjednosti bih poručila da je sada vrijeme za investicije u odbranu kako bi vaše snage imale adekvatan nivo spremnosti i opremu – rekla je Smit, pa zaključila:

– Unutar NATO stalno razgovaramo o potrebi da se više ulaže u odbranu i slične razgovore vodimo s našim partnerima, uključujući i naše veoma važne partnere poput BiH, pišu Nezavisne novine.

Related Topics:

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno