Connect with us

Svijet

“TA ODLUKA JE NA NJIMA”: Džulijane Smit istakla da NATO nikome ne NAMEĆE ČLANSTVO

Pitanje članstva BiH u NATO je nešto o čemu će samostalno odlučiti ljudi u BiH.

Poručila je ovo Džulijane Smit, stalna predstavnica SAD u Glavnom štabu NATO u Briselu.

Rekla je da Sjevernoatlantski savjet, koji je prošle sedmice boravio u BiH, nije došao da bilo kome išta nameće, već da razgovara o partnerstvu sa BiH i reformama u sektoru odbrane.

– NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH – rekla je Smitova.

Džulijane je prokomentarisala nesvakidašnju posjetu cijelog političkog savjeta NATO Sarajevu, te kako ju je ona doživjela.

– S velikim zadovoljstvom smo sa cijelim Sjevernoatlantskim savjetom bili u Sarajevu i sa zamjenikom generalnog sekretara. U pravu ste, mnogo godina prošlo je od kada je zadnji put cijeli Savjet zajedno putovao u Sarajevo. To je bila sjajna prilika da izrazimo našu posvećenost teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. Takođe, to je bila prilika da od naših prijatelja direktno čujemo šta su njihovi prioriteti, kako bi NATO mogao pomoći s nekim od izazova s kojima se suočavaju. Razgovarali smo o nekima od reformi koje i dalje treba sprovesti. A najvažnije od svega, ovo je bila sjajna prilika za sve nas da čujemo naše prijatelje u BiH i učimo od njih. Razgovarali smo direktno i otvoreno s tročlanim Predsjedništvom, ministrom spoljnih poslova, ministrom odbrane. Zaista najiskrenije, bila je to divna posjeta, mnogo smo toga uspjeli ubaciti u ta dva dana – rekla je Smit, pa nastavila:

– Naučili smo da BiH ostaje posvećena integracijama u evroatlantske strukture. Od svih smo čuli veoma snažnu podršku na putu u EU i budućem članstvu. Možda će vas iznenaditi, ali mi kao NATO saveznici to snažno podržavamo, čak i SAD, koje iako same nisu članica EU, pružaju punu podršku. Pružamo podršku svemu što EU čini. Mi ćemo podržati BiH na njenom evropskom putu. Pričali smo i o članstvu u NATO. Čuli smo pomiješana razmišljanja. U vezi s ovim pitanjem postoje razmimoilaženja u BiH. To pitanje želimo ostaviti u rukama naših prijatelja u BiH. Mi nismo u Sarajevo došli da bismo išta bilo kome nametali, to je nešto o čemu će odlučiti samostalno ljudi u BiH. Ali u međuvremenu, bez obzira na to kakvu odluku donesete, možemo mnogo toga uraditi sa BiH kao našim partnerom. Nastavićemo raditi na reformi odbrane, izgradnji kapaciteta i mnogo toga drugog. Mnogo možemo zajedno kao partneri.

Smit se dotakla i Oružanih snaga BiH.

– Razgovarali smo s ministrom odbrane, posjetili smo trupe, bili smo u nekoliko baza i vidjeli neke od kapaciteta kojima raspolažu. S velikim zanimanjem slušali smo o reformama koje žele da sprovedu. Mnogo posla treba uraditi. Vojnici s kojima smo razgovarali s ponosom su nam govorili o onome što rade, ali rekli su i da neke stvari treba unapređivati. Rekli su nam da žele da vide da imaju adekvatne resurse. To su stvari gdje NATO može pomoći. Recimo, u vezi s pitanjem interoperabilnosti, dosezanjem standarda, uključivanjem OS BiH u naše vježbe i šire u vezi s reformom odbrane. Trenutno razmatramo paket pomoći koji može pomoći u sprovođenju ovih reformi – rekla je Smit.

Smit je otkrila i da li su zadovoljni poslom koji obavlja vojna misija EUFOR (Althea” u BiH.

– NATO saveznici pružaju punu podršku EUFOR misiji. U pravu ste, mi s njima zaista tijesno sarađujemo, zato što su i NATO i EU posvećeni tome da urade sve što je moguće kako bi obezbijedili stabilnost. Stabilnost je važna, ne samo ljudima u BiH, već i cijelom regionu. I NATO i EU u potpunosti su posvećeni potrebi da se obje misije adekvatno osposobe i da budu spremne za bilo koju eventualnost, kao i da blisko koordinišu s trupama koje su na terenu u BiH.

Smit je stava da pitanje članstva u NATO ostaje na ljudima u BiH.

– Svima u vašoj zemlji želim poručiti da je veoma važno da uvijek pažljivo analizirate činjenice. Zemlje poput Rusije objavljuju mnogo netačnosti i dezinformacija. Tako da ponekad postoji konfuzija o tome šta NATO radi ili ne radi, recimo, u Ukrajini. Želim da uvjerim vaše čitaoce da NATO nema direktnu ulogu u ratu u Ukrajini. Pojedine zemlje članice pružaju podršku, ali NATO kao organizacija ne šalje oružje i ubojita sredstva u Ukrajinu. NATO ostaje odbrambena alijansa, NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH.

Smit je ocijenila da li je u Evropi došlo do promjene razmišljanja o odbrani i bezbjednosti.

– Jeste, ovo je presudan trenutak za našu kolektivnu bezbjednost i odbranu. U svijetu danas postoji mnogo bezbjednosnih izazova. Na prvom mjestu je to što Rusija radi u Ukrajini, ali i rat u Gazi koji i dalje traje i koji može dovesti do šire destabilizacije. Vrlo pažljivo posmatramo sve što se dešava na zapadnom Balkanu. Sve više pratimo šta Sjeverna Koreja radi da bi podržala Rusiju, šta radi NR Kina u evroatlantskom području, pratimo i iransku podršku Rusiji. Svakom ko se bavi sektorom bezbjednosti bih poručila da je sada vrijeme za investicije u odbranu kako bi vaše snage imale adekvatan nivo spremnosti i opremu – rekla je Smit, pa zaključila:

– Unutar NATO stalno razgovaramo o potrebi da se više ulaže u odbranu i slične razgovore vodimo s našim partnerima, uključujući i naše veoma važne partnere poput BiH, pišu Nezavisne novine.

Related Topics:

Svijet

VELIKI PAD TESLE U EVROPI: “Zaostaje u pogledu dizajna, kvaliteta i emotivne privlačnosti”

Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Američka kompanija za proizvodnju električnih automobila Tesla zabilježila je u novembru veliki pad registracija u Evropi, što prema mišljenju analitičara predstavlja posljedicu jačanja konkurencije iz Kine i političkih kontroverzi oko vlasnika Tesle, Ilona Maska.

Registracije su u Francuskoj pale za 58% međugodišnje na 1.593 vozila, u Švedskoj za 59% na 1.466, a u Danskoj za 49% na 534 automobila, pokazuju zvanični podaci za novembar.

Nasuprot tome, Norveška je odstupila od trenda i ostvarila rekordne mjesečne rezultate, prenosi Rojters.

U industriji se registracije novih vozila koriste kao najpouzdaniji pokazatelj prodaje, tako da pad registracija u Francuskoj, Švedskoj i Danskoj praktično znači i pad realne potražnje za Teslinim modelima u tim državama.

Slabljenje prodaje u Evropi traje od kraja prošle godine kada je izvršni direktor Ilon Mask javno podržao pojedine desničarske političare, što je izazvalo proteste u više zemalja.

Dodatni pritisak nastao je i nakon velikog požara u Teslinoj prodavnici na jugu Francuske, zbog čega je otvorena krivična istraga.

Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Istraživanje konsultantske kuće Eskalent pokazuje da 38 odsto ispitanika na pet najvećih evropskih tržišta smatra da je “novitet Tesle izbledeo”, kao i da brend zaostaje u pogledu dizajna, kvaliteta i emotivne privlačnosti.

Nastavi čitati

Svijet

AVION KOJIM VITKOF PUTUJE ZA MOSKVU POLETIO IZ SAD: Poznata ključna tema sastanka sa Putinom

Avion za koji se vjeruje da prevozi specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa napustio je vazdušni prostor SAD i uputio se ka Rusiji, rekao je izvor iz kontrole letenja agenciji TASS.

“Avion je upravo napustio vazdušni prostor SAD, krenuo ka Evropi, a zatim ka Rusiji”, rekao je izvor agencije.

On je napomenuo da je avion poletio sa aerodroma na Floridi oko 1 sat ujutru po lokalnom vremenu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastaće se danas sa Vitkofom, potvrdio je ranije Kremlj.

Ključna tema, kako je tada navedeno, biće rešavanje ukrajinske krize, uključujući prijedloge SAD po tom pitanju.

Kako je ranije objavio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, sastanak će se održati popodne, a snimak početka razgovora biće dostupan medijima.

Podsjeamo, predsjednici Francuske i Ukrajine, Emanuel Makron i Volodimir Zelenski, u Parizu su finalizovali dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Ujedno, Makron je najavio najoštriji talas sankcija Rusiji, dok je Zelenski poručio da su predstojeći dani presudni za mir.

Dok traju diplomatski napori, u toku su i borbe na frontu. Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov obavijestio je predsjednika Rusije Vladimira Putina da su ruske jedinice zauzele Pokrovsk, ključni grad u Donjeckoj oblasti, kao i grad Volčansk u Harkovskoj oblasti, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Nastavi čitati

Svijet

TUSK MERCU “Poljska još nije dobila RATNU ODŠTETU od Njemačke”

Poljski premijer Donald Tusk podsjetio je njemačkog kancelara Fridriha Merca u Berlinu na neisplaćenu ratnu reparaciju.

– Mi u Poljskoj vjerujemo da Poljska nije dobila nadoknadu za gubitke i zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata – rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Mercom.

Istovremeno, on smatra da formalno odbijanje poljskih zahtjeva da joj se isplati ratna reparacije nema pravnu snagu.

– Njemačka se pridržava formalnog diplomatskog akta iz 1950-ih. Ali, kao što dobro znate, Poljska nije imala nikakvu riječ po ovom pitanju 1950-ih, i odricanje Poljaka od reparacija u to vrijeme ne može se smatrati činom koji je u skladu sa voljom poljskog naroda -+ rekao je premijer Tusk, prenose RIA Novosti.

U jesen 2022. godine, poljske vlasti su objavile da od Njemačke zahtijevaju 6,2 biliona zlota (približno 1,3 biliona dolara u to vrijeme) kao reparacije za štetu iz Drugog svjetskog rata. Početkom oktobra 2022. godine, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je odgovarajuću notu Njemačkoj.

Njemačka vlada je više puta izjavila da ne namjerava da vrši plaćanja Poljskoj: Berlin smatra da je već platio dovoljno velike reparacije i da nema razloga da se dovodi u pitanje poljsko odricanje od reparacija 1953. godine.

Prethodna poljska vlada, koju je formirala stranka Pravo i pravda, zahtijevala je reparacije. Nakon promjene kabineta, novi ministar spoljnih poslova, Radoslav Sikorski, proglasio je pitanje reparacija od Njemačke zatvorenim u februaru 2024. godine, priznajući da Poljska nema zakonsko pravo na njih.

Nastavi čitati

Aktuelno