Connect with us

Svijet

“TA ODLUKA JE NA NJIMA”: Džulijane Smit istakla da NATO nikome ne NAMEĆE ČLANSTVO

Pitanje članstva BiH u NATO je nešto o čemu će samostalno odlučiti ljudi u BiH.

Poručila je ovo Džulijane Smit, stalna predstavnica SAD u Glavnom štabu NATO u Briselu.

Rekla je da Sjevernoatlantski savjet, koji je prošle sedmice boravio u BiH, nije došao da bilo kome išta nameće, već da razgovara o partnerstvu sa BiH i reformama u sektoru odbrane.

– NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH – rekla je Smitova.

Džulijane je prokomentarisala nesvakidašnju posjetu cijelog političkog savjeta NATO Sarajevu, te kako ju je ona doživjela.

– S velikim zadovoljstvom smo sa cijelim Sjevernoatlantskim savjetom bili u Sarajevu i sa zamjenikom generalnog sekretara. U pravu ste, mnogo godina prošlo je od kada je zadnji put cijeli Savjet zajedno putovao u Sarajevo. To je bila sjajna prilika da izrazimo našu posvećenost teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. Takođe, to je bila prilika da od naših prijatelja direktno čujemo šta su njihovi prioriteti, kako bi NATO mogao pomoći s nekim od izazova s kojima se suočavaju. Razgovarali smo o nekima od reformi koje i dalje treba sprovesti. A najvažnije od svega, ovo je bila sjajna prilika za sve nas da čujemo naše prijatelje u BiH i učimo od njih. Razgovarali smo direktno i otvoreno s tročlanim Predsjedništvom, ministrom spoljnih poslova, ministrom odbrane. Zaista najiskrenije, bila je to divna posjeta, mnogo smo toga uspjeli ubaciti u ta dva dana – rekla je Smit, pa nastavila:

– Naučili smo da BiH ostaje posvećena integracijama u evroatlantske strukture. Od svih smo čuli veoma snažnu podršku na putu u EU i budućem članstvu. Možda će vas iznenaditi, ali mi kao NATO saveznici to snažno podržavamo, čak i SAD, koje iako same nisu članica EU, pružaju punu podršku. Pružamo podršku svemu što EU čini. Mi ćemo podržati BiH na njenom evropskom putu. Pričali smo i o članstvu u NATO. Čuli smo pomiješana razmišljanja. U vezi s ovim pitanjem postoje razmimoilaženja u BiH. To pitanje želimo ostaviti u rukama naših prijatelja u BiH. Mi nismo u Sarajevo došli da bismo išta bilo kome nametali, to je nešto o čemu će odlučiti samostalno ljudi u BiH. Ali u međuvremenu, bez obzira na to kakvu odluku donesete, možemo mnogo toga uraditi sa BiH kao našim partnerom. Nastavićemo raditi na reformi odbrane, izgradnji kapaciteta i mnogo toga drugog. Mnogo možemo zajedno kao partneri.

Smit se dotakla i Oružanih snaga BiH.

– Razgovarali smo s ministrom odbrane, posjetili smo trupe, bili smo u nekoliko baza i vidjeli neke od kapaciteta kojima raspolažu. S velikim zanimanjem slušali smo o reformama koje žele da sprovedu. Mnogo posla treba uraditi. Vojnici s kojima smo razgovarali s ponosom su nam govorili o onome što rade, ali rekli su i da neke stvari treba unapređivati. Rekli su nam da žele da vide da imaju adekvatne resurse. To su stvari gdje NATO može pomoći. Recimo, u vezi s pitanjem interoperabilnosti, dosezanjem standarda, uključivanjem OS BiH u naše vježbe i šire u vezi s reformom odbrane. Trenutno razmatramo paket pomoći koji može pomoći u sprovođenju ovih reformi – rekla je Smit.

Smit je otkrila i da li su zadovoljni poslom koji obavlja vojna misija EUFOR (Althea” u BiH.

– NATO saveznici pružaju punu podršku EUFOR misiji. U pravu ste, mi s njima zaista tijesno sarađujemo, zato što su i NATO i EU posvećeni tome da urade sve što je moguće kako bi obezbijedili stabilnost. Stabilnost je važna, ne samo ljudima u BiH, već i cijelom regionu. I NATO i EU u potpunosti su posvećeni potrebi da se obje misije adekvatno osposobe i da budu spremne za bilo koju eventualnost, kao i da blisko koordinišu s trupama koje su na terenu u BiH.

Smit je stava da pitanje članstva u NATO ostaje na ljudima u BiH.

– Svima u vašoj zemlji želim poručiti da je veoma važno da uvijek pažljivo analizirate činjenice. Zemlje poput Rusije objavljuju mnogo netačnosti i dezinformacija. Tako da ponekad postoji konfuzija o tome šta NATO radi ili ne radi, recimo, u Ukrajini. Želim da uvjerim vaše čitaoce da NATO nema direktnu ulogu u ratu u Ukrajini. Pojedine zemlje članice pružaju podršku, ali NATO kao organizacija ne šalje oružje i ubojita sredstva u Ukrajinu. NATO ostaje odbrambena alijansa, NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH.

Smit je ocijenila da li je u Evropi došlo do promjene razmišljanja o odbrani i bezbjednosti.

– Jeste, ovo je presudan trenutak za našu kolektivnu bezbjednost i odbranu. U svijetu danas postoji mnogo bezbjednosnih izazova. Na prvom mjestu je to što Rusija radi u Ukrajini, ali i rat u Gazi koji i dalje traje i koji može dovesti do šire destabilizacije. Vrlo pažljivo posmatramo sve što se dešava na zapadnom Balkanu. Sve više pratimo šta Sjeverna Koreja radi da bi podržala Rusiju, šta radi NR Kina u evroatlantskom području, pratimo i iransku podršku Rusiji. Svakom ko se bavi sektorom bezbjednosti bih poručila da je sada vrijeme za investicije u odbranu kako bi vaše snage imale adekvatan nivo spremnosti i opremu – rekla je Smit, pa zaključila:

– Unutar NATO stalno razgovaramo o potrebi da se više ulaže u odbranu i slične razgovore vodimo s našim partnerima, uključujući i naše veoma važne partnere poput BiH, pišu Nezavisne novine.

Related Topics:

Svijet

UŽAS U TURSKOJ: Direktor škole GURNUO UČENIKA sa posebnim potrebama niz stepenice! (VIDEO)

U Turskoj se dogodio veliki skandal nakon što su sigurnosne kamere u jednoj školi snimile nezamisliv incident na kome se vidi kako direktor gura učenika niz stepenice.

Da situacija bude još alarmantnija u pitanju je dječak sa posebnim potrebama, prenio je portal Bengturk.

Osumnjičeni nasilnik je priveden u okviru istrage pokrenute nakon što se incident dogodio u okrugu Turgutlu u Manisi.

Incident se dogodio u Srednjoj školi Irlamaz Refik Pınar u okrugu Turgutlu i izazvao je veliki bes javnosti. Prema izvještajima, direktor škole, čiji su inicijali B.G., sreo je učenika (13), đaka petog razreda, dok je silazio niz stepenice. Na snimcima se vidi kako je direktor gurnuo učenika, zbog čega je on pao niz stepenice.

Nakon incidenta, Glavno javno tužilaštvo u Turgutlu pokrenulo je istragu. Snimci sa sigurnosnih kamera u školi dostavljeni su istrazi, a nasilni direktor B.G. je uhapšen i priveden, prenosi Telegraf.

Dok traje ispitivanje osumnjičenog u Okružnoj komandi žandarmerije, nastavlja se i sudska i administrativna istraga o incidentu. Sa druge strane, Okružna uprava Turgutlu saopštila je da je direktor škole primoran da podnese ostavku na svoju funkciju.

Nastavi čitati

Svijet

BRAZIL: Naoružani starosjedioci upali na klimatski samit, IMA POVRIJEĐENIH (VIDEO)

Demonstranti iz redova starosjedilačkog stanovništva probili su se na klimatski samit COP30 u brazilskom gradu Belemu, sukobivši se sa obezbjeđenjem i zahtijevajući odlučne akcije u zaštiti šuma i prava autohtonih naroda.

Prema svjedočenjima očevidaca, sukob se dogodio oko 19.20 po lokalnom vremenu, odmah nakon završetka konferencije za novinare na kojoj je predstavljen izvještaj o dosadašnjim aktivnostima. Demonstranti, naoružani zastavama, palicama i lukovima, pokušali su da upadnu u tzv. „Blue Zone“ – prostor u kojem se održavaju zvanični sastanci UN delegacija.

Zaštitari su postavili improvizovane barikade od stolova kako bi spriječili dalje upade. U metežu je povrijeđen jedan pripadnik obezbjeđenja koji je zatražio medicinsku pomoć nakon što ga je, prema riječima svjedoka, pogodio bubanj bačen iz gomile. Drugi zaštitar zadobio je posjekotinu iznad oka od drvene palice.

Nakon kraćeg sukoba, demonstranti su se razišli. Bili su dio grupe od nekoliko stotina ljudi koji su marširali do mjesta održavanja samita, noseći transparente s porukama poput „Naša zemlja nije na prodaju“ i zastave s natpisima o pravima starosjedilaca.

„Ne možemo jesti novac“
Vođa zajednice Tupinamba s donjeg toka rijeke Tapajos, Gilmar, izjavio je da su demonstranti ogorčeni zbog širenja industrijskih projekata u amazonskoj šumi.

„Ne možemo jesti novac. Želimo da naša zemlja bude slobodna od agrobiznisa, istraživanja nafte, ilegalnih rudara i sječe drva“, rekao je on.

Reuters navodi da su zaštitari nakon sukoba dodatno pojačali mjere sigurnosti, a UN je privremeno zabranio kretanje delegatima dok se situacija nije smirila.

Reakcije i istraga
Sekretar za organizaciju COP30, Valter Koreja, saopštio je da su odmah preduzete sve neophodne mjere kako bi se garantovala bezbjednost učesnika samita.

„Svi bezbjednosni protokoli su na snazi, a mi preduzimamo sve potrebne korake“, rekao je on.

Iz Ujedinjenih nacija potvrđeno je da brazilske i UN-ove vlasti istražuju incident. „Prostor je u potpunosti osiguran, a pregovori na COP30 se nastavljaju“, naveli su iz UN-a.

Starosjedilačke zajednice traže veći uticaj
Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva naglasio je da su autohtone zajednice ključni učesnici ovogodišnjeg samita. Tokom konferencije deseci starosjedilačkih vođa stigli su u Belem kako bi učestvovali u pregovorima i zahtijevali veći uticaj na odluke koje se tiču upravljanja amazonskim šumama.

Poznati poglavica Raoni Metuktire rekao je da su mnogi starosjedioci uznemireni zbog industrijskih projekata koji prijete opstanku Amazone. „Moramo osnažiti domorodačke narode kako bi sačuvali šumu, jer bez njih nema budućnosti za Amazon“, poručio je Raoni.

Nastavi čitati

Svijet

HRANA U FRANCUSKOJ SVE SKUPLJA! Postaje simbol društvene podjele

Tržište hrane u Francuskoj pod sve većim je pritiskom zbog rasta cijena, što, kako pokazuje danas objavljena studija instituta IDDRI, ugrožava stabilan i pravedan prehrambeni sistem u zemlji.

Takva struktura tržišta, zajedno sa trajnim rastom cijena, produbljuje jaz između bogatih i siromašnijih domaćinstava.

Rast cijena hrane i faktori koji ga pokreću

Prema IDDRI, cijene hrane u Francuskoj nastaviće da rastu pod uticajem faktora kao što su klimatske promjene, troškovi energije i česte zdravstvene krize u stočarstvu.

Studija pokazuje da je prosječan godišnji rast cijena hrane u periodu 2020–2024. dostigao šest odsto, dok je u ranijim periodima bio manji od dva odsto. U 2023. godini cijene hrane u Francuskoj bile su za 10 odsto veće od evropskog prosjeka.

Uticaj na domaćinstva i porodične budžete

Sve veća nesigurnost u snabdijevanju i rast siromaštva dodatno opterećuju porodične budžete i izdatke za hranu, navodi institut.

Slične promjene beleže se i u drugim zemljama Evropske unije. “Visoki troškovi života i dalje pogađaju domaćinstva, a cijene hrane nastavljaju da rastu širom Evrope”, upozorava predstavnik Evropske organizacije potrošača (BEUC) Samuele Tonelo.

Da bi se ublažio pritisak na domaćinstva, IDDRI predlaže politike koje podstiču zdraviju i održiviju ishranu, uz posebnu podršku najugroženijima.

Na nivou Evropske unije, Tonelo smatra da su potrebne sistemske promjene, uključujući i duboku reformu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Nastavi čitati

Aktuelno