Connect with us

Biznis

EKONOMIJA BIH ĆE RASTI, ali nema napretka bez dubokih reformi

Ekonomija Bosne i Hercegovine će i ove godine rasti, ali ozbiljno napredovanje nije moguće bez dubokih reformi.

Ovo se navodi u najnovijem izvještaju Svjetske banke u kojem piše da Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, bilježi rast ekonomije, ali dugoročno jačanje nije moguće bez dubokih reformi.

“Uključuje to povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju”, navodi se u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.

U izvještaju analitičara ove institucije piše da će realni rast BDP-a u BiH u ovoj godini biti 2,6 odsto, a 3,3 odsto u narednoj godini.

“Ovaj rast je podržan većim izvozom koji je olakšan ojačanom inostranom tražnjom i porastom privatne potrošnje podržanim jačim realnim prihodima kako inflacija dalje usporava na niske jednocifrene brojeve”, piše u izvještaju.

Kako su naveli, predviđa se da će se do 2026. godine rast ubrzati na četiri odsto, te će biti podstaknut izvozom i privatnom potrošnjom koji proizlaze iz poboljšanih ekonomskih uslova u EU i zaoštravanja

tržišta rada u BiH.

“Uprkos uzletu u izvozu robe i usluga, od 2024. do 2026. očekuje se da će se CAB pogoršati na preko pet odsto BDP-a zbog većeg uvoza robe široke potrošnje u skladu sa snažnim rastom privatne potrošnje”, stoji u izvještaju.

Ekonomista Igor Gavran, kazao je za “Nezavisne novine” da su ove vijesti jedino pozitivne u smislu da ne predviđaju pad i recesiju.

“Prognozirano je da je rast zaista minimalan i apsolutno nedovoljan za BiH. Iako pozitivan, on znači jedva malo više od stagnacije. Reforme su definitivno potrebne, ali jako upitne u okolnostima izborne godine i stalnih problema u funkcionisanju vlasti. Eventualno u onim oblastima gdje je EU obećala novac u okviru programa rasta za zapadni Balkan”, objašnjava Gavran.

Dodaje da se rast izvoza očekuje zbog očekivanog rasta na našim izvoznim tržištima, ali nažalost, ne zbog otvaranja novih tržišta.

“Ovako i dalje ostajemo izloženi rizicima kretanja ekonomije EU”, naglasio je Gavran.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić istakao je da je ovaj izvještaj optimističan, posebno u vezi s rastom ekonomije.

“Dosta realnije je da se krećemo u tom domenu od dva do tri odsto, što je uobičajeno za Bosnu i Hercegovinu. Kada je riječ o nekim strukturnim, dubinskim reformama, činjenica je da nemamo niti jedan reformski program, ne samo u implementaciji, nego ga nemamo ni u najavi. Zbog toga sam pesimističan u pogledu navedenog”, kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, on se slaže sa autorima da bi reforme omogućile veći ekonomski rast.

“Ipak, za sada nemamo takve naznake da se bilo šta radi u tom pravcu, izuzev dobrih privatnih inicijativa i strateških dokumenata, ali nemamo ništa konkretno. Pesimista sam, ali ne toliki da očekujem ekonomski pad ili nešto slično. Treba uzeti u obzir i dešavanja u Evropskoj uniji, i to će biti interesantno pratiti iz naše perspektive”, rekao je Čavalić.

Ekonomista Bojan Lučić naveo je da je realno očekivati rast ekonomije.

“Njihove prognoze su čak i bojažljive, što će reći da očekujem i veći rast ekonomije od navedenog. Javni prihodi konstantno rastu. S obzirom da se javni prihodi prikupljaju oporezivanjem ekonomske aktivnosti, potrošnje, profita, rada i da poreske stope nisu mijenjane, zaključak je da je rast na osnovu višeg nivoa ekonomske aktivnosti. Mislim da će ekonomija da bude u porastu i da na nama ostaje kako ćemo da iskoristimo potencijale i izazove koji će se naći ispred nas”, zaključio je Lučić.

Related Topics:

Biznis

EU “OTKLJUČAVA” 750 miliona evra za mala preduzeća

Evropski investicioni fond (EIF), koji je dio grupacije Evropske investicione banke (EIB), potpisao je garantne ugovore sa 11 banaka i finansijskih posrednika na Zapadnom Balkanu, koji će omogućiti lokalnim bankama i finansijskim institucijama da izgrade portfolio kredita za mala i srednja preduzeća (MSP), u ukupnom iznosu većem od 750 miliona evra, zajedno sa dodatnim ugovorima za koje se očekuje da će biti potpisani u prvoj polovini 2024. godine.

Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, cilj ovih finansijskih sredstava je da se poveća pristup finansijama među malim preduzećima i poboljša njihova otpornost na stalne ekonomske izazove, uz stvaranje uslova za širenje poslovanja, zapošljavanja i inovacija.

Dodaje se da su ovi ugovori finansirani u okviru Fonda Evropske unije za razvoj preduzeća i inovacija za Zapadni Balkan, pod nazivom ”Garancija otpornosti MSP”.

Očekuje se da na Zapadnom Balkanu ovaj fond omogućiti davanje koncesionih kredita u vrijednosti od preko 750 miliona evra za oko 13.000 malih preduzeća, uz zadržavanje oko 180.000 radnih mjesta.

Dodaje se da početak primjene ”Garancije otpornosti MSP” Fonda EU za razvoj preduzeća i inovacija za Zapadni Balkan otvara put za potpisivanje preostalih 20 garancija kao dijela Garancijskog fonda za Zapadni Balkan i pokazuje ”kako ovi inovativni instrumenti privlače privatne investicije kako bi podržali primjenu Ekonomskog i investicionog plana i njegovanje konkurentnog i otpornog privatnog sektora”.

”Drago nam je da smo partneri sa EIF-om (Evropskim investicionim fondom), kako bismo poboljšali pristup pristupačnim finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu kao dio našeg Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan od 30 milijardi evra”, rekao je evropski komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji.

On je dodao da će, zahvaljujući garanciji od 60 miliona evra, lokalna preduzeća imati koristi od kredita po povoljnim uslovima, kao što su niže kamatne stope, smanjeni kolateralni zahtjevi i duži rok dospijeća, u vremenima kada je potreba za kreditima velika.

“Međutim, finansijski uslovi su teški. Stoga očekujemo da će ova sredstva doprinijeti potencijalnom korišćenju kredita u vrijednosti od preko 750 miliona evra. Zapadnom Balkanu je potrebna stvarna ekonomska konvergencija sa EU, koja bi pružila dalje mogućnosti za zapošljavanje i podstakla preduzetništvo u korist građana i lokalnih ekonomija”, dodao je Varhelji, prenosi Glas Srpske.

Izvršna direktorka Evropskog investicionog fonda Marjut Falkstedt rekla je da će podržavanjem malih preduzeća na Zapadnom Balkanu ova obimna finansijska sredstva poboljšati kapacitet preduzeća za inovacije i rast, dok će u isto vrijeme doprinijeti daljoj integraciji u okviru ekonomije EU.

“Na taj način, ova značajna sredstva će pružiti dodatni podsticaj za razvoj čvrstih i konkurentnih regionalnih ekonomija, kao i njihov napredak u okviru globalnih lanaca vrijednosti”, navela je ona.

Evropski investicioni fond (EIF) je dio grupacije Evropske investicione banke, a njegova glavna misija je da podrži evropska mikro, mala i srednja preduzeća (MSP) tako što im pomaže da pristupe finansijama.

Investicioni okvir za zapadni Balkan predstavlja platformu za saradnju koja ima za cilj unapređenje harmonizacije i saradnje u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.

Investicioni okvir za zapadni Balkan ima osnovnu ulogu u sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana EU od 30 milijardi evra za zapadni Balkan.

Nastavi čitati

Biznis

DRASTIČNO PAO UVOZ ZLATA U BIH: Građani sve rjeđe kupuju nakit

Iako je uvoz plemenitih metala u Bosnu i Hercegovinu i prošle godine bio veliki te dosegao cifru od 47,5 miliona KM, uvoz zlata je drastično smanjen, pa ga je tako u odnosu na 2022. godinu, kada je u zemlju uvezeno zlato vrijedno tri miliona maraka, lani stiglo tri puta manje, odnosno samo 941.915 KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske, kao i Njemačke i Austrije.

“Iz Slovačke je uvezeno zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluprovodnika ili u obliku praha vrijednosti 808.610 KM, dok su dažbine iznosile 138.723 KM, dok je iz Turske uvezeno u vrijednosti 121.186 KM, za šta su dažbine iznosile 20.709 KM”, istakli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Ni kada je riječ o izvozu zlata, dragulja i generalno plemenitih metala situacija nije “sijala”, jer je, prema podacima, iz zemlje u inostranstvo izvezeno oko 15,3 miliona maraka manje plemenitih metala, te je tako prošle godine zabilježen najmanji izvoz plemenitih metala iz BiH u inostranstvo u posljednje četiri godine.

“Za razliku od 2022. godine, kada je iz BiH izvezeno 49.200.899 KM plemenitih metala, prošle godine izvezeno je 33.848.499 KM”, naveli su iz UIO BiH.

Ipak, kako prikazuju podaci, izvoz zlata lani je malo povećan u odnosu na 2022. godinu.

“Iz Bosne i Hercegovine je u 2023. godini izvezeno 1.378.779 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluprovodnika ili u obliku praha, dok je u 2022. godini izvezeno 1.215.556 KM”, istakli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Najviše zlata iz BiH zasjalo je u Italiji, gdje je izvezeno 709.486 KM ovog plemenitog metala, dok je u Tursku izvezeno zlata vrijednog 669.292 KM.

Iz jedne prnjavorske zlatare ističu da je prodaja nakita od zlata lani bila znatno smanjena.

“Smanjena je kupovina zlata. Građani zlato kupuju samo kad su posebne prilike”, istakli su oni kratko za “Nezavisne novine”, dodajući da je i otkup zlata smanjen shodno smanjenoj kupovini nakita od ovog plemenitog metala.

Smanjenu prodaju nakita od zlata bilježe i u jednoj bijeljinskoj zlatari.

Bolja situacija nije ni u Sarajevu, gdje prodaja zlata nije bila kao prethodnih godina.

“Prodaja je otanjila. Zlato se kupuje kad se mora kupiti. I otkup je otanjio. Sve manje građana donosi zlato kako bi ga prodali”, rekli su iz sarajevske radnje.

Povećanje izvoza zlata iz Bosne i Hercegovine se, prema riječima Igora Gavrana, ekonomskog analitičara, vjerovatno može, prije svega, objasniti rastom cijene ovog plemenitog metala.

“Ne vjerujem da je došlo do većeg količinskog izvoza, već vjerojatnije vrijednosnog zbog više cijene. S druge strane, ova viša cijena čini pad uvoza još drastičnijim jer je izvjesno došlo do količinskog pada”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, pad tražnje na domaćem tržištu mogao bi se objasniti krizom i nižom kupovnom moći, ali i mogućim odlukama onih koji posjeduju višak kapitala da investiraju u nekretnine ili druge oblike ulaganja radije nego u zlato.

Inače, početkom ovog mjeseca cijene zlata dostigle su novi rekord u svijetu, a prema mišljenju Gavrana, rast cijena i generalno ekonomska kriza dugoročno bi trebalo da vode rastu obima trgovine zlatom, međutim, kako ističe, bh. tržište je malo i siromašno i nije najbolji pokazatelj svjetskih tokova.

Nastavi čitati

Biznis

Firme u RS kojima su ugašeni računi spemaju TUŽBE PROTIV BANAKA

Fizička i pravna lica kojima su banke u RS ugasile račune jer se nalaze pod sankcijama američkih institucija imaju mogućnost da podnesu tužbu protiv banaka jer su im prekršena prava, otkrivaju u Ministarstvu finansija. Neki od njih se već spremaju da to urade.

Podsjećamo, banke u Bosni i Hercegovini (i Republici Srpskoj) našle su se pod prijetnjom službenika američkog ministarstva finansija da bi prema njima mogao biti primijenjen neki vid sankcija (od strane institucija SAD) ukoliko nastave da opslužuju račune fizičkih i pravnih lica koja su već na listi sankcija američkih institucija.

Ovo je uzrokovalo mahom dobrovoljno gašenje računa od strane sankcionisanih fizičkih licа (funkcioneri Republike Srpske) kako banke ne bi bile dovedene u situaciju da im se onemogući korištenje platnih sistema koji su pod kontrolom finansijskog aparata u SAD: korespodenciju sa inostranim bankama u SWIFT sistemu.

Međutim, računi su ugašeni i osobama koje su na američkim “crnim listama” već 20 godina, a to je stvorilo probleme sa isplatom plata, otkrio je direktor Elektrokrajine u Banjaluci, Dragan Čavić.

U Ministarstvu finansija Republike Srpske Mondu je potvrđeno da i fizička i pravna lica imaju pravo da tuže banke. Jedna velika kompanija već sprema tužbe protiv banaka u Republici Srpskoj, saznaje Mondo.

“Lakše će se snaći fizička lica, ali je problem što se računi zatvaraju pravnim licima”, potvrdila ministarka finansija Zora Vidović gostujući u Jutarnjem programu RTRS-u a posebno je istakla probleme koje ima velika građevinska kompanija “Integral inženjering”.

Vidović je pojasnila da prema Zakonu o bankama svako u Srpskoj ima pravo na račun kako bi mu bila isplaćena primanja, a to pravo je uvođenjem sankcija pojedinim fizičkim i pravnim licima u Srpskoj sada uskraćeno.

Vidović kaže da OFAK-ova (OFAC – Office of Foreign Assets Control – Kancelarija za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD) lista sanksconisanih u normalnim državama nije obavezujuća.

“U zakonu o bankama stoji da se računi ne mogu zatvoriti, samo se ne mogu otvoriti novi računi. Tako da svi oni koji su morali zatvoriti račune mogu da tuže banku i dobiće na sudu. Ovim potezom ugroženo je osnovno ljudsko pravo, jer ti ljudi ne mogu da podignu platu, isključeni iz iz bilo kakvih transakcija i moraju raditi samo sa gotovim novcem”, navela je Vidovićeva.

“U pitanju je sila, a ne primjena zakona”, dodala je.

Evo šta je premijer Višković rekao o sankcijama:

(MONDO)

Nastavi čitati

Aktuelno