Connect with us

Politika

Ova promjena bi smanjila haos na političkoj sceni – da li će biti prihvaćena?

I rezultati proteklih izbora pokazali su da su neophodne korekcije Izbornog zakona BiH, a jedno od rješenja je i povećanje izbornog cenzusa, o kojem se godinama priča, ali nikako da zaživi.

Smatraju to analitičari, koji ističu da bi, ako bi izborni cenzus sa sadašnjih tri bio povećan na pet procenata, to primoralo manje stranke ili da nestanu ili da koaliraju s drugima.

 

 

U svakom slučaju, aktuelnu političku situaciju u BiH najbolje pokazuju i listići na kojima su građani 2. oktobra birali vlast, a na kojima je bilo toliko kandidata da se i oni najvještiji trebaju dobro pomučiti kako bi glasali kako su namjeravali.

Politikolog Darko Kuzmanović ističe da je, prema sadašnjim rezultatima, čak 11 stranaka u Srpskoj prešlo cenzus na nedavno završenim izborima, što je šokantan podatak za entitet od svega 900.000 stanovnika.

“Takva konfiguracija političke scene umnogome će uticati na formiranje vlasti i funkcionisanje samog sistema jer će male partije vjerovatno obilato koristiti svoj ucjenjivački potencijal prema velikim kako bi opstruisale njihov rad i tražile za sebe mnogo veći dio kolača vlasti. Ono što još više zabrinjava je činjenica da veliki broj malih političkih subjekata koji će ući u parlament predstavlja čisto interesne grupe čijim je članovima isključivi cilj lično bogaćenje i sticanje ličnog kapitala, što se u nekoliko navrata već i pokazalo”, kaže Kuzmanović.

On smatra da je potrebno podići cenzus na pet odsto da bi se na taj način eliminisale male interesne grupe. Ovako smo, kako ističe, dovedeni u situaciju da izborni prag od tri odsto praktički ne prelazi samo onaj ko se ne kandiduje “pa tako u skupštini imamo pojedince kojima je jedini cilj ministarska ili fotelja u javnom preduzeću, dok o nekom opštem interesu uopšte i ne razmišljaju”.

“Politička scena Srpske je potpuno deintelektualizovana, ozbiljno kontaminirana preletačima i pojedincima čija je isključiva želja sticanje enormnih količina ličnog kapitala. Sve to se ostvaruje preko političkih subjekata koje gura mali izborni prag koji bi, ako bismo željeli da imamo kvalitetnije poslanike, što prije morao biti podignut na pet odsto. Jedino to je način da se stane ukraj ‘blic partijama’ koje se formiraju isključivo zarad zadovoljavanja ličnih poriva njihovog vođstva i malobrojnog članstva”, kaže Kuzmanović za “Nezavisne novine”.

Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podsjeća da se dugo razmišlja o povećanju cenzusa, kojeg nekad nije ni bilo, pa je uveden u procentu od tri odsto, jer se smatralo da će to uozbiljiti i ukrupniti političku scenu.

“Međutim, mi imamo suprotan rezultat, a to je sve više političkih subjekata. Ja sam pristalica toga da se cenzus poveća na pet odsto, kao što je i u našem susjedstvu. Možda će to uticati na to da se veliki broj političkih stranaka mora udružiti ili postati jedna stranka, kako bi se stvorile pretpostavke da mogu proći cenzus”, naveo je Šehić za “Nezavisne novine”.

Jako mu je teško, ističe, predvidjeti da li će doći do povećanja cenzusa, ali, kako kaže, o tome treba razmišljati.

“Sve ovo što se dešavalo prije izbora, na dan izbora, te danas mora uozbiljiti sve, da se temeljito krene u izmjene Izbornog zakona pa i da se uvede izborni cenzus od pet odsto. Stvarno je neprihvatljiv ovako veliki broj političkih subjekata”, rekao je Šehić.

I Tanja Topić, politička analitičarka, smatra da je neophodno povećati cenzus, ali i uvesti još neke promjene.

“Ovi izbori su pokazali potrebu za velikim pospremanjem, od povećanja cenzusa, preko ukidanja kompenzacionih mandata, velikog pospremanja biračkih odbora, jer nam se integritet nije poboljšao, a niti cenzus od tri odsto nije donio istinski pluralizam, već je samo otvorio prostor za trgovačke poduhvate”, navela je Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Politika

DRINIĆ “BANJALUKA PONOVO SVJEDOK INSTITUCIONALNOG CIRKUSA! Odbornici traže rad, SNSD blokira”

Banjaluka ponovo je svjedok institucionalnog cirkusa, poručuje šef kluba odbornika PDP Nebojša Drinić. Prema njegovim riječima, 11 odbornika zvanično je tražilo zakazivanje sjednice Skupštine grada, što prema Poslovniku obavezuje predsjednika Skupštine da sjednicu zakaže. Ipak, kako ističe Drinić, Ljubo Ninković pravila priznaje samo kada to odgovara većini predvođenoj SNSD-om.

„Ne zaboravite da taj čovjek svakog mjeseca prima platu koja, sa naknadama, ide i do 10.000 KM. Za šta? Za blokadu, nerad i ugrožavanje funkcionisanja života u gradu“, rekao je Drinić.

On podsjeća na alarmantne činjenice koje pokazuju nefunkcionisanje Skupštine u prethodnom periodu:

Tokom cijelog mandata održane su samo četiri redovne sjednice.

Budžet za ovu godinu još uvijek nije stigao pred odbornike, iako je trebao biti dostavljen u novembru.

Na republičkom nivou, gdje SNSD kontrolira vlast, u ovoj godini provedena su dva rebalansa budžeta, dok je u Banjaluci – najvećem gradu Srpske – sproveden samo jedan rebalans u posljednjih pet godina.

Nedavno je smijenjen predsjednik GrO SNSD, nakon što su se u javnosti pojavile ozbiljne optužbe koje ga dovode u vezu sa licima iz kriminalnog miljea i narkoticima.

„Nakon smjene iz SNSD-a je rečeno da će stvari promijeniti, ali su odmah pogazili riječ. Ništa novo. I dalje ignorišu 11 potpisa odbornika, ignorišu Poslovnik, ignorišu zakone i građane. Takvi ljudi ne zaslužuju ništa, osim da postanu politička prošlost i to temom slobodnog pada“, zaključio je Drinić.

Situacija dodatno pokazuje napetosti između vlasti i opozicije u Skupštini grada, dok građani Banjaluke čekaju funkcionalnu lokalnu vlast i odgovorno upravljanje gradskim budžetom.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO “Mi smo pokazali RAD, ENERGIJU I REZULTATE, a od skupštinske većine tražimo da PRESTANE sa blokadama”

Danas smo uradili ono što je naš posao, a to znači da u ovom trenutku imamo 11 vrijednih odbornika koji hoće da rade. Moja želja kao gradonačelnika jeste da napravimo razliku između odbornika koji hoće da rade i onih koji su neradnici – iz SNSD-a i koalicionih partnera.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je na inicijativu 11 odbornika iz Pokreta Sigurna Srpska, Narodnog fronta i Liste za pravdu i red za danas zakazao sjednicu Skupštine Grada, a na koju nisu došli odbornici iz skupštinske većine.

-Ne znam kako to može da bude normalno da imamo odbornike i rukovodstvo Skupštine Grada koji neće da rade. Republika Srpska i srpski narod mogu da napreduju jedino kada se otarasimo neradnika u svim institucijama. Je li moguće da nemamo redovne sjednice? Pitam predsjedništvo SNSD-a zar je moguće da nema sjednica Skupštine Grada. Kakav je to zaključak sa jučerašnjeg predsjedništva Gradskog odbora SNSD-a da sjednica bude jednom mjesečno. Jeste li onda time priznali da pet godina ne radite i da blokirate grad, pa da sad kao šestu godinu počinjete da radite. Dozlogrdio nam je taj nerad i ovo danas nije performans, nego naše radno mjesto. Pokazali smo odgovornost i 11 odbornika je došlo i trebali su i drugi da dođu da radimo, ali nisu htjeli – kazao je gradonačelnik.

Napoiminje da je Nacrt budžeta Grada već 30 dana u fioci kod predsjednika Skupštine Grada.

-Ako je po njihovom principu potrebno 30 dana da Nacrt budžeta bude u raspravi, znači nećemo imati prijedlog do početka januara. Je li nam time opet najavljujete privremeno finansiranje – upitao je gradonačelnik.

Ističe da se pisalo i reosrnom ministarstvu da se sjednice održavaju.

-Nisu nam odgovorili, iako je njihova nadležnost da ove neradnike natjeraju da rade. Mi se nalazimo u jednom zatočeništvu onih koji neće da rade. A bez budžeta kako da grad funkcioniše – kaže gradonačelnik.

Pozvao je Skupštinu da zakaže redovnu sjednicu i ponovio da je neshvatljivo da se zaključci u vezi sa funkcionisanjem grada donose u salama političkih stranaka.

-Uslovi za rad rukovodstvu Skupštine su obezbijeđeni i pitanje je kada će da zakaže sjednicu – zaključio je gardonačelnik.

U ime Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kazao je da se nažalost, od 2020. godine odvija i dalje politika opstrukcija prema Banjaluci i njenim građanima.

-Ovo je klasična politička sabotaža i odluke za grad donose u prostorijama crvenog komiteta. I jule su rekli da će se sjednice Skupštine održavati jednom mjesečno i u tom pravcu ako su imali namjeru da to ispoštuju vjerovali smo da će normalizovati rad i doći danas da rade. Ali i ovo obećanje od juče su pogazli su kao i ona ranije. Iskreno se nadam i da ako postoji namjera da se radi, da predsjednik već danas može da zakaže redovno zasjedanje – kazao je Drinić.

Ističe da su svojim blokadama i neodržavanjem sjednica oštetili budžet Grada za oko 20 miliona KM.

-Takođe, neka objasne građanima zašto neće da donesu odluku za gradnju vodovodne mreže za potkozarska sela, zašto ne kreće izgradnja vrtića koji su obećani iz budžeta predsjednika Republike i dr. – naveo je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

GRUBOR “VLAST MORA PRESTATI DA OBESMIŠLJAVA REFERENDUM i odredi datum izjašnjavanja o Šmitovim odlukama”

Vrijeme je da vladajuća koalicija prestane da obesmišljava i zloupotrebljava instituciju referenduma kao suvereno, ustavno i zakonsko pravo građana Republike Srpske i da, umjesto što o toj temi trguje sa pojedinim političkim krugovima iz Sarajeva i dijelom stranih moćnika, konačno odredi datum za održavanje zakazanog, pa više puta odlaganog referenduma o tzv. „Šmitovim odlukama“ – poručio je potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska dr Milan Grubor.

On zahtijeva od predsjednika Republike Srpske, ma ko to bio, da iskoristi svoj ustavni kapacitet i politički legitimitet i spriječi dalju praksu opstrukcije referenduma.

Grubor podsjeća da su, među prvima iz opozicije, tražili da se od ideje referenduma — koji je NSRS prvobitno zakazala za 25. oktobar, pa pomjerila na 23. novembar, a zatim najavila 9. januar — ne odustaje, jer bi to, kako kaže, značilo ne samo delegitimizaciju referenduma kao najvišeg oblika neposrednog izjašnjavanja građana, već i poništavanje same Narodne skupštine kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u Srpskoj.

„Zašto je vlast, nakon prihvatanja američkog dogovora, iznenada zaćutala o referendumu koji je do tada nazivala ‘kapitalnim političkim događajem za Srpsku’? Da li se vlast uplašila onoga što bi, prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi, bila obavezna da uradi ako bi na referendum izašla natpolovična većina upisanih birača i većinski izglasala nepriznavanje Šmitovih odluka?“ – upitao je Grubor.

On je naglasio da bi, u tom slučaju, „nadležni organ imao obavezu da, u skladu sa Ustavom i zakonima Srpske, donese odgovarajući akt koji bi odražavao na referendumu izraženu volju naroda“.

Nastavi čitati

Aktuelno