Connect with us

Zanimljivosti

TAJNE TESLINOG UMA I TIJELA – Kako je genije sačuvao vitalnost i energiju do duboke starosti?

Širom svijeta danas se ljudi slažu da je Nikola Tesla jedan od najplodnijih i najkreativnijih umova koje je čovječanstvo ikada imalo.

Na svojim velikim projektima radio je do samog kraja života, jednako energičan i fokusiran.

Iako znamo da je dio svoje energije sačuvao asketskim, aseksualnim i povučenim načinom života, i dalje se divimo oštrini duha genijalnog naučnika čak i u njegovoj starosti.

Dio odgovora na pitanja o stanju duha i tijela koja su dostigla nadljudski nivo sposobnosti i svježine nalazi se u intervjuu 77-godišnjeg Nikole Tesle koji je dao 1933. godine.

Najvažnije navike stiču se u mladosti

Tesla je vjerovao da je u životu najvažniji početak, u smislu da je najvažnije navike steći u ranom detinjstvu.

„Stanje našeg tela i duha u starosti u potpunosti je svedočanstvo o tome kako smo proveli mladost. Tajna moje trenutne snage i vitalnosti je u tome što sam u mladosti, da tako kažem, živeo život bez poroka“, rekao je tada Nikola Tesla.

Ovaj život pun vrlina bio je neophodan za nekoga ko je od malih nogu sebi postavljao velike ciljeve i ko je znao da samo obuzdavanjem drugih strasti i apetita može ostvariti svoje snove i rad u starosti.

To je značilo strogu disciplinu:

„Ne želim odmor, nikakav prekid teškog rada. „Kada bi ljudi birali posao u skladu sa svojim temperamentom, ukupna količina sreće na zemlji bila bi nemerljivo veća“, smatrao je genije.

Kako je Tesla planirao dugovječnost?

„Mnogi su tužni i depresivni zbog kratkoće života. Koja je svrha pokušavati bilo šta da postigne, pitaju se. Život je prekratak, ne možemo da živimo dovoljno dugo da završimo svoje poduhvate. Ljudi bi mogli značajno da produže svoj život ako bi se potrudili. Ljudi čine toliko toga da im utire put prerane smrti“, rekao je Tesla.

Zaista, činimo se neproduktivnim na mnogo načina. Između ostalog, loša ishrana. Evo kako je Nikola Tesla razmišljao o navikama u ishrani.

„Pre svega, jedemo previše, ali to smo već toliko puta čuli. A mi jedemo pogrešnu hranu i pijemo pogrešnu vrstu tečnosti. Najviše štete nanose prejedanje i nedostatak vežbanja, što stvara toksično stanje u telu i onemogućava oslobađanje od nagomilanih toksina“, smatra poznati naučnik.

Tesla je pio mnogo vode i mlijeka i brinuo se o stomaku. Koji su bili glavni sastojci njegove dijete?

„Zašto preopteretiti telo koje nas služi? Jedem dva puta dnevno i izbegavam sve namirnice koje proizvode kiselinu. Većina ljudi jede previše mahunarki koje sadrže mokraćnu kiselinu. Iako je riblje meso dobro za mozak, ono zbog velike količine fosfora stvara veoma jaku kiselu reakciju. Kiselost tela je naš najveći neprijatelj u starosti“.

Da izbjegava meso, Tesla je potvrdio u drugom intervjuu iz 1935. godine:

„Izbegavam sve stimulanse. Gotovo potpuno izbegavam meso. Uveren sam da će za manje od jednog veka kafa, čaj i cigarete izaći iz mode. Alkohol će se, međutim, i dalje koristiti“, predvideo je Tesla (poznato je da je Tesla skoro svaki dan popio po malo viskija).

Takođe, Tesla je bio veliki pristalica krompira.

„Krompir je odličan i treba ga jesti svakodnevno. Sadrži dragocene mineralne soli i ima neutrališuća svojstva”.

Tesla i vježbanje

Takođe, Tesla je poznat kao veliki pobornik vježbanja.

„Verujem da treba mnogo da vežbate. Svaki dan hodam osam do 10 milja i nikada ne uzimam taksi ili drugo prevozno sredstvo kada imam vremena da iskoristim snagu svojih nogu. Vežbam i kupajući se svaki dan, jer mislim da je to veoma važno. Koristim toplu kupku, nakon čega se dugo tuširam hladnom vodom“.

Tesla je poznavao i tajne drevne nauke joge, kao i da je neke od jogijskih vežbi praktikovao dobar dio svog života.

Da je Nikola Tesla praktikovao pranajamu ili jogijsko duboko disanje svjedoči njegov prijatelj i biograf Džon O’Nil u knjizi „Nenadmašni genije – život Nikole Tesle“, objavljenoj 1944. godine:

„Utvrdio je da je celog života osećao neko neobično iskustvo kad god bi duboko udahnuo. Kad god bi duboko udahnuo, obuzeo ga je osećaj lakoće, kao da mu je telo smršalo i da je mogao da leti kroz vazduh samo snagom svoje volje. U detinjstvu nije shvatao da je neobičan u tom pogledu.“

Spavanje Nikole Tesle

Teslin strogi dnevni režim kulminira navikom spavanja koja se kosi sa upozorenjima ljekara i zdravstvenih organizacija o neophodnosti osam sati sna svakog dana.

„Spavanje? Retko spavam. Potičem iz porodice dugovečnih ljudi, koji su poznati po tome što ne spavaju mnogo. Nadam se da ću dostići rekord svojih predaka i da ću živeti bar 100 godina. Nedostatak sna me ne brine. Ponekad odspavam sat vremena. Međutim, povremeno, svakih par meseci, spavam 4 do 5 sati. Tada se budim potpuno napunjen energijom, kao baterija. Posle takve noći ništa me ne može zaustaviti. Tada osećam ogromnu snagu. Nema sumnje da je san obnavljajući, životvorni, da povećava energiju. S druge strane, ne verujem da je to neophodno za nečije zdravlje, pogotovo ako je u pitanju neko ko po navici malo spava“, objasnio je poznati naučnik.

Tesla je u svojoj 77. godini ovako govorio:

„Imam pravo svedočanstvo o svom zdravlju. Nikada se u životu nisam osećao bolje. Energična sam, snažna, potpuno kontrolišem svoje mentalno stanje. Čak ni u najboljim godinama nisam imao energiju koju imam danas. I što je još važnije, za rešavanje problema koristim samo deo energije koja mi je na raspolaganju, jer sam naučila kako da je sačuvam. Suprotno popularnom verovanju, posao postaje lakši u starosti, samo ako su ljudi dobrog zdravlja. Oni su godinama naučili kako doći do cilja najkraćim putem“, zaključio je Tesla davne 1933. godine, prenosi Glas Srpske.

(Iz knjige Nikola Tesla: Unutrašnji svet zdravlja, Dr. Irena Sjekloća Miler)

Related Topics:

Zanimljivosti

BIO DUG I DO 8 METARA: U Australiji pronađeni ostaci praistorijskog morskog psa

Ostaci praistorijskog morskog psa pronađeni su na jednoj plaži u Australiji, a naučnici procjenjuju da je bio dug do osam metara i znatno teži od današnjih velikih bijelih pasa.

Otkriće sugeriše na to da su moderni morski psi dostigli divovske proporcije mnogo ranije nego što se dosad mislilo, piše portal “Diskaver vajld lajf”.

Pronađeno je pet pršljenova starih 115 miliona godina koji su pripadali drevnom lamniformnom morskom psu, redu koji obuhvata i današnje vrste poput velike bijele ajkule.

Iako su pronađeni pršljenovi na obali u blizini grada Darvin na sjeveru Australije bili skoro identični kao kod velike bijele ajkule, postojala je razlika u njihovoj veličini.

Pršljenovi današnjih velikih bijelih ajkula su oko osam centimetara, a pronađeni kod Darvina bili su veći od 12 centimetara, analize su studije objavljene u naučnom časopisu “Komunikejšn biolodži”.

Na osnovu veličine pršljenova, stručnjaci procjenjuju da je životinja bila duga između šest i osam metara i da je bila težila više od tri tone.

Vjeruje se da fosili pripadaju izumrloj vrsti divovskih grabljivih morskih pasa, koji su vladali svjetskim okeanima prije otprilike 100 miliona godina.

Primjerak iz Darvina je 15 miliona godina stariji od svih dosad poznatih pripadnika ove vrste.

(Srna)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KAKO SE NAJBOLJE UČI SRPSKI? Korejac dao praktičan savjet, a kad vidite šta predlaže smijaćete se cijeli dan!

Mladić iz Koreje, koji se doselio u Srbiju, suočio se sa problemom svakog stranca – učenjem srpskog jezika. Iako je počeo sa standardnim udžbenikom, ubrzo je shvatio da se između književnog i kolokvijalnog jezika krije ponor, a njegov urnebesni zaključak o najboljoj metodi učenja nasmijao je celu regiju.

Korejac je na društvenim mrežama podijelio svoje muke, dajući dva klasična primjera koja najbolje ilustruju razliku između teorije i prakse srpskog jezika.

U udžbeniku piše: “Dobar dan gospodine, kako ste?”

“To Srbi nikada tako neće reći,” konstatovao je kroz smijeh, a potom otkrio kako stvarnost zvuči: “De si tebra moj, ajmo na fuka!”

Drugi primjer ticao se opisivanja lijepih djevojaka, gdje se razlika između formalnog i kolokvijalnog govora još više produbljuje.

U udžbeniku piše: “Vau, ovo je lijepa djevojka”.

“Ali stvarno Srbi, da li vi stvarno pričate tako? Ja sam čuo ovako: ‘Jaoooooj eeee vidi vidi vidi, kakva je ribaaa!’”, objasnio je on, savršeno oponašajući tipičan uzvik oduševljenja.

Ovakvi primjeri, osim čuvenih padeža, objašnjavaju zašto je srpski često noćna mora za strance – prevelika je razlika između standardnog i nestandardnog govora. Ipak, Korejac je ponudio rješenje, i to vrlo… praktično.

Umjesto da se fokusira na udžbenike, Korejac je ponudio revolucionarnu metodu za savladavanje srpskog jezika.

“Najbolji način da naučite srpski nije da se fokusiramo na knjigu ovako, nego da se fokusiramo na rakiju. Onda pijemo svakog dana rakiju sa Srbima i onda je to to. To ti je život, to je udžbenik srpskog jezika,” zaključio je on, izazivajući lavinu oduševljenih komentara.

Njegova teza o neformalnom pristupu i “rakijskoj metodi” naišla je na potpunu podršku Srba.

“Ne zovemo džabe kafanu biblioteka,” poručio je jedan korisnik.

“Bravo, ništa bez rakije, aj živjeli,” dodao je drugi, uz opasku: “Rakija spaja ljude!”

Komentari o njegovom izgovoru su se samo nizali: “Pa ti bolje pričaš nego ja”, “Fenomenalno pričaš Srpski… prosto nevjerovatno…”, a najviše pohvala dobio je upravo za svoj duhoviti, ali precizni, zaključak, prenosi “Telegraf”.

Korejac je, sudeći po reakcijama, pronašao ne samo najbolji udžbenik srpskog jezika, već i ključ za srpski mentalitet. A taj ključ je, naravno, u čašici!

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJŠKOLOVANIJI PASTIR! Život među ovčijim stadom u Studenici

Osamdesetjednogodišnji Radivoje Jojlija, magistar bioloških nauka i profesor u penziji, već 15 godina čuva stado ovaca Manastira Studenice.

Na manastirskoj ekonomiji dočekao je novinarsku ekipu u odijelu kakvo je nosio i u učionici, jedino je šešir zamijenio šajkačom. Ovce ga vole, a on svojom biografijom mijenja stereotipe o pastirima. Godinama je bio naučni radnik u Zavodu za zaštitu prirode u Sarajevu, magistar, doktorand…

– Bio sam na dobrom putu da završim doktorat, ali sam izgubio smisao za to, nisam vidio smisao više u tome – objašnjava 81-godišnjak za RTS.

Radivoje Jojlija je danas jedini pastir na studeničkim pašnjacima.

– Nisam bio jedini, bilo nas je četvorica tada, bilo je puno ovaca, jedno tri puta više nego sada – priča nesvakidašnji pastir koji po vrletima gazi sigurnim korakom dok pridržava leđa.

Rođeni Nevesinjac u Studenicu je stigao 1995. godine. Sa suprugom i tri kćerke izbjegao je iz Sarajeva. U pomoć mu je prvo priteklo manastirsko bratstvo.

– Ja se zaista nadam da je on našao mir ovdje među nama. Nadam se da je i njemu dobro kao što je i nama što je on ovdje, što nam je ovako za ponos i ugled. Mnogi gosti se zaprepaste kad im kažemo da imamo jednog od najškolovanijih pastira u Srbiji – kaže jeromonah Vitalije iz Manastira Studenica.

Možda većinu vremena provodi među ovcama, ali je za mještane i komšije pastir među ljudima. Kažu da je duša od čovjeka i da se ne stidi nijednog posla da radi ali da neće da traži pomoć.

Bio je, kažu, i poseban nastavnik jer nije samo predavao biologiju, već je djecu učio pravim vrijednostima.

– On je predivan čovjek, imao je dosta učenika tu, nažalost, svi su otišli iz ovog mesta, nisu više tu – priča jedna mještanka.

Otišle su i Radivojeve kćerke, ali ga redovno obilaze, a on vrijeme između posjeta najradije prekrati čitajući knjige među ovcama o kojima će, kaže, brinuti dok ga noge nose, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno