Svijet
TAJNI PLAN ZA PUTINOVU POBJEDU: Procurili dokumenti otkrivaju BIZARNE PROJEKTE od milijardu evra

Procurili dokumenti iz Kremlja su otkrili kako Moskva radi na tome da obezbjedi da Vladimir Putin izađe kao pobjednik na predstojećim predsjedničkim izborima u Rusiji, pomoću komplikovane serije propagandnih i informacionih programa.
Kremlj radi na obezbjeđivanju pobjede Vladimira Putina na predsjedničkim izborima u Rusiji
Dokumenti otkrivaju ulaganje Kremlja od preko milijardu evra u “informacioni rat”
Sektor zabave- televizija, bioskop i onlajn sadržaji – uzimaju najveći dio budžeta
Institut za razvoj interneta je dobio više od 400 miliona evra za proizvodnju sadržaja u skladu sa ciljevima ruskih vlasti
Posebna pažnja se posvećuje anektiranim teritorijama kako bi seosigurala lojalnost lokalnog stanovništva
Estonski medij Delfi je podijelio dokumente koji su procurili sa nekoliko međunarodnih istraživačkih medija, uključujući “VSquare”, neprofitnu englesku novinsku organizaciju fokusiranu na pitanja u centralnoj Evropi. “VSquare” je istražio dokumente koji se odnose na izborne planove Kremlja.
U svom izvještaju o dokumentima, istražitelji VSquare-a su primjetili da dosijei pružaju uvid u to kako Kremlj planira da obezbjedi pobjedu na izborima za Putina, stvori panrusku propagandnu mrežu za cenzuru i integriše svoje novoanektirane ukrajinske teritorije.
VSquare je objavio da dokumenti o kojima je izvještavao potiču iz domaćeg političkog bloka predsjedničke administracije na čelu sa 61-godišnjim Sergejem Kirijenkom. Njihovu autentičnost istražitelji su provjerili i kod nekoliko analitičara.
Istražni tim VSquare-a otkrio je da je Kremlj trošio nešto više od milijardu evra na ono što se u dokumentima naziva „informacionim ratom“ i da je većina tog novca uložena u napore Kremlja da Putin ponovo bude izabran.
Više od 600 miliona evra izdvojeno je za cilj Putinovog reizbora, ali dokumenti pokazuju da je posebna pažnja posvećena i aneksiranim teritorijama kako bi se „osigurala lojalnost lokalnog stanovništva“.
Sektor zabave – televizija, bioskop i onlajn sadržaji – uzimaju lavovski dio ovog budžeta, primjećuje “Meduza”, nezavisni ruski istraživački sajt koji je bio partner u projektu.
Dosijei koje je “Meduza” videla otkrivaju fokus Putinove administracije na kreativne radove koji ističu „tradicionalne vrijednosti“ i pokazuju da su „pozitivne promjene u načinu na koji Rusi žive fundamentalni trendovi“.
“Uzdizanje savremenih ruskih heroja”
Sadržaj treba da teži da uzdigne „savremene (ruske) heroje na koje svako može da se ponosi“ i takođe treba da ima za cilj da promoviše jedinstvo zemlje nudeći osjećaj nacionalne pripadnosti „stanovnicima novih teritorija“, kako se dokumenti odnose na stanovnike istočne Ukrajine koju su okupirali Rusi.
Ova vrsta mape puta „nije ništa novo po duhu i podsjeća na smjernice date za filmske studije 1930-ih“, kaže Džef Houn, specijalista za Rusiju na Londonskoj školi ekonomije, pozivajući se na Hejsov kodeks standarda koji se decenijama koristio u američkoj filmskoj industriji.
– Kremaljski dokumenti, prije svega, otkrivaju finansijske detalje ekosistema koji je postavljen da progura narativ koji želi ruska moć – kaže Vlad Strukov, profesor na Univerzitetu u Lidsu i specijalista za rusku kinematografiju.
Oko 15 organizacija i udruženja dobilo je oko 600 miliona evra za proizvodnju sadržaja u skladu sa ciljevima koje su postavile ruske vlasti. Veliki dobitnik ovog finansiranja, prema dosijeima koji su procurili, jeste Institut za razvoj interneta (IID), koji je od početka 2023. dobio više od 400 miliona evra.
IID je osnovan 2015. da bi „uspostavio dijalog između zainteresovanih strana u internet ekosistemu i vlade“, navodi se u članku “Meduze” iz 2023. posvećenom rastućem uticaju instituta. Ali 2017. godine njegova namena se promijenila i IID je postao fond za finansiranje sadržaja namijenjenih mladima, navodi “Meduza”.
Međutim, IID više ne proizvodi samo mimove ili serije za tinejdžere, sada predstavlja jedan od glavnih izvora finansiranja filmova i TV emisija u Rusiji, navodi Meduza.
– To je arhetip ovih „alternativnih organizacija“ koje zamjenjuju nekadašnje izvore finansiranja umjetnosti koje „režim koristi da progura sopstveni narativ” – objašnjava Strukov.
Igrana serija kao aluzija na Putina
Za predsjedničke izbore, IID je pripremio dokument „sadržaja kreativne kampanje“ u kojem se detaljno opisuje desetak filmskih projekata, emitovanja, pa čak i muzičkih festivala.
Jedna takva serija, nazvana „DDR“ (skraćenica za Njemačku Demokratsku Republiku, kako je Istočna Nemačka bila poznata tokom Hladnog rata), govori o svakodnevnom životu obavještajnog oficira tog perioda. Strukov je rekao da to „daje pozitivnu sliku agenta službi bezbjednosti“, odgovornog za borbu protiv zapadnog uticaja. Tema serije je jedva prikrivena aluzija na Putina, koji je bio na sličnom obavještajnom položaju u svojim mlađim godinama.
Tu je i „20/22“, serija koja evocira ljubavnu priču između mladog Rusa koji odlazi u „humanitarnu misiju u Donbas“ sa mladom ženom koja se protivi „specijalnoj vojnoj operaciji“ (zvanični eufemizam koji koristi Moskva kad govori o ruskoj invaziji na Ukrajinu u februaru 2022.).
Prema Hounovim riječima, ovo je prvi put da je Putinov tim otišao toliko daleko da garantuje pobjedu na izborima za ruskog predsjednika.
– To pokazuje kako su, od rata, Putin i njegov uži krug morali da budu proaktivniji i praktičniji da uobliče narativ prije izbora, jer ne mogu da vjeruju da će sistem raditi za njih onoliko koliko je to činio ranije – rekao je Houn.
Pošto je Putinov reizbor zagarantovan, cilj je da se „namjeste izbori unaprijed” – da se uradi što je više moguće unaprijed kako bi stvarna „manipulacija rezultatima glasanja bila što manja”.
Ako poplava pro-putinovske propagande može da poveća predsjednikovu marginu pobjede, to će poslati poruku „ruskoj političkoj klasi i ostaviti utisak da Putin i dalje ima veliku podršku u masama, pa stoga nema razloga tražiti alternativu“, rekao je Houn.
Rekao je da ovi dokumenti pokazuju i sve više ideološku orijentaciju ruskog režima. Kult ličnosti je dugo bio obilježje Putinove vladavine, ali „jedna od prednosti Vladimira Putina, prije rata u Ukrajini, bila je to što je znao kada treba da bude pragmatičan”.
Sada Kremlj naglašava ideološku bitku sa „dekadentnim Zapadom“ i koristi sva sredstva propagande koja su mu na raspolaganju da zagovara ruske „vrijednosti“.
“Režim misli da je u nevolji”
Uprkos pokušajima Kremlja da kontroliše narativ, „Rusija nije Kina u smislu kontrole pristupa kulturi – javnost može da vidi zapadne produkcije ili one iz Južne Amerike i Azije“, primjetio je Strukov.
– Ovi dokumenti su važni iz dva razloga. Prvo, oni tačno potvrđuju kako Kremlj pokušava da preoblikuje cjelokupnu ideologiju ruske države. Ali drugo, oni pokazuju kako se to sprovodi na mikro nivou – objasnio je Mark Galeoti, analitičar koji je pregledao dokumente.
Kako je rekao, dokumenti su pokazali i od čega strahuje Putin.
– Ispod sve ove pompe, to je režim koji misli da je u nevolji – rekao je Galeoti.
Kako će napori Kremlja uticati na predsjedničke izbore u Rusiji i na mišljenja onih na okupiranim teritorijama tek treba da se vidi, ali je malo vjerovatno da će Putin izgubiti izbore s obzirom na prirodu njegove pozicije u ruskoj politici.
Svijet
UBISTVO ČARLIJA KIRKA PRODUBILO SUKOBE: Umjesto jedinstva – još dublje podjele

Amerika se suočava sa dubokim podjelama i političkim nasiljem koje društvene mreže dodatno produbljuju. Nakon šokantnog atentata, zabrinutost raste, ali pomirenje djeluje daleko dok lideri ne uspijevaju da smire tenzije i ujedine naciju.
“Ovo je bila jedna od najtežih nedjelja u Americi, a rijetki su oni koji se ne pitaju da li zemlja može da se izvuče iz ove spirale mržnje i nasilja. Nakon jednog od najšokantnijih atentata u istoriji SAD-a, guverner Jute apelovao je na Amerikance da smire političke tenzije, ali izgleda da ga gotovo niko ne sluša”, piše američka dopisnica BBC-ja Keti Kej u svojoj analizi.
Gotovo niko sa kim je razgovarala nakon smrti Čarlija Kirka ne vjeruje da će zemlja uskoro izabrati put pomirenja. Novija istorija puna je primjera kada se Amerika odlučila da ne stane zajedno nakon tragedije.
To se nije desilo ni 2011. godine, kada je demokratska kongresmenka upucana u glavu u Arizoni, niti 2017. godine, kada je republikanski kongresmen ranjen tokom bejzbol treninga. Amerikanci se nisu ujedinili ni pred izazovima globalne pandemije – COVID je zapravo samo produbio postojeće podjele.
Sistem koji nagrađuje ekstremizam
Razlog je jednostavan, ali to ne znači da je lako promijeniti situaciju. Mehanizmi koji pokreću američku politiku nagrađuju one koji podižu tenzije, dok oni koji pokušavaju da ih smire ostaju bez podrške.
“Širom zemlje, veća je vjerovatnoća da ćete biti izabrani na političku funkciju ako se kandidujete sa politikom i retorikom koja odgovara vašoj političkoj bazi, a ne centru. To je mračna posljedica prekrajanja izbornih jedinica, osnovni grijeh disfunkcionalne američke politike”, navodi BBC-jeva dopisnica.
Isto važi i za medije. Oni koji iznose ekstremnija mišljenja i podstiču bijes bivaju nagrađeni većom pažnjom, a time i većim prihodima od oglašavanja.
Ova struktura podsticaja čini guvernera Jute, Spensera Koksa, svojevrsnim američkim izuzetkom. Nakon što je Čarli Kirk ubijen, pozvao je Amerikance da se “isključe, dotaknu travu, zagrle člana porodice, izađu i učine nešto dobro u zajednici”. Njegove riječi su zvučale razumno i zdravo – pokušaj pomirenja u moru podjela.
REMINDER: While people try to paint a picture of Charlie Kirk being some "civil rights leader" and a really great guy, he was not.
He argued AGAINST free school lunch for kids. He didn't deserve to be killed, but he was an asshole. pic.twitter.com/2nvKpdUxwl
— BrooklynDad_Defiant!☮️ (@mmpadellan) September 13, 2025
Političko nasilje nije ništa novo u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka ubijen je američki predsjednik, a kasnije i njegov brat dok je vodio kampanju. U istom periodu likvidirana su i dvojica najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava.
Sedamdesetih godina predsjednik Džerald Ford bio je meta dva pokušaja atentata, dok je osamdesetih Ronald Regan ranjen hicem. Nedavno, 2024. godine, Donald Tramp bio je žrtva neuspjelog pokušaja atentata u Pensilvaniji.
Međutim, ono što današnje vrijeme čini drugačijim jeste prisustvo društvenih mreža. Upravo zbog toga guverner Koks izražava zabrinutost. Iako je izbjegavao izjave koje bi dodatno produbile podjele, nije štedio kritike prema kompanijama koje stoje iza društvenih mreža.
“Vjerujem da su društveni mediji direktno učestvovali u svakom atentatu i pokušaju atentata u posljednjih pet-šest godina”, rekao je Koks, dodajući da je riječ “rak” preslaba da opiše štetu koju su nanijeli američkom društvu.
Većina tehnoloških kompanija nije reagovala, ali se oglasio Ilon Mask, vlasnik platforme X, tvrdeći da je “radikalna ljevica hladnokrvno slavila ubistvo Čarlija Kirka” i dodao: “Jedinstvo je nemoguće sa zlim fanaticima koji slave ubistvo.”
“Ovo je kao loš brak”
Zamke sistema koji povezuje društvene mreže i politiku zabrinjavaju čak i najstrastvenije učesnike. Kejtlin Grifits (19), predsjednica ogranka Kirkove organizacije Turning Point USA, jasno kaže: “Društveni mediji su definitivno veoma težak problem za naše društvo. Ne možete ni razgovarati sa nekim ko se ne slaže sa vašim političkim uvjerenjima, i iskreno mislim da je to tragično.”
Samo nekoliko dana nakon Kirkove smrti, politički tabori su se već povukli u suprotstavljene narative. Mnogi sa lijeve strane žele istražiti kako je ubica radikalizovan na internetu, dok mnogi sa desnice sumnjaju da je dio ljevičarske zavjere.
Jedan profesor politike sa Univerziteta u Juti rekao je da se čitava zemlja osjeća “kao u lošem braku”.
“Znate, kada oba partnera znaju da nije dobro, ali niko ne želi da popusti, jer misli da će ga onaj drugi iskoristiti”.
Dok se političari, mediji i birači povlače u svoje rovove, pitanje je da li će Amerika moći da pronađe put ka smirivanju, ili će društvene mreže i dalje sipati ulje na vatru sve dubljih podjela.
Svijet
HUMANITARNA KATASTROFA U GAZI: Amerika ponovo uložila veto, spriječila usvajanje rezolucije UN

Sjedinjene Američke Države su uložile veto na nacrt rezolucije Savjeta bezbednosti UN, koja je zahtijevala momentalni i bezuslovni prekid vatre u Pojasu Gaze i ukidanje ograničenja za humanitarnu pomoć.
Sjedinjene Američke Države uložile su veto na nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kojim se zahtijeva momentalni, bezuslovni i trajni prekid vatre u Pojasu Gaze i zahtijeva da Izrael ukine sva ograničenja na isporuku humanitarne pomoći u palestinsku enklavu.
U tekstu rezolucije koju je sastavilo 10 članica SB UN takođe se zahtijeva trenutno, bezuslovno i dostojanstveno oslobađanje svih izraelskih talaca koje drži Hamas, prenijeli su strani mediji
Za usvajanje je glasalo 14 od 15 zemalja članica SB UN, a ovo je bio šesti put da SAD ulože veto na sličan prijedlog o zaustavljanju rata u Gazi.
Od početka sukoba Izraela sa palestinskom militantnom grupom Hamas, koji je počeo nakon napada Hamasa na jug Izraela u oktobru 2023. godine, u sukobu u Pojasu Gaze stradalo 65.062 osoba.
Svijet
NIŠTA OD DOGOVORA O SMANJENJU ZAGAĐENJA: Evropski ministri raspravljali, jedan potez usporio pregovore

Ministri za zaštitu životne sredine EU nisu uspjeli da postignu dogovor o obavezujućem cilju za smanjenje emisija štetnog gasa do 2035. godine, pa je usvojena samo neobavezujuća izjava o namjeri, uz najavu daljih razgovora na oktobarskom samitu.
Ministri za zaštitu životne sredine zemalja članica Evropske unije nisu uspjeli da se dogovore o obavezujućem cilju za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2035. godine. Umjesto toga, usvojena je neobavezujuća izjava o namjeri kojom se predviđa smanjenje emisija između 66,25 i 72,5 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.
Dogovor izostao zbog podjela među članicama
EU je planirala da ovog mjeseca definiše nove klimatske ciljeve za 2035. i 2040. godinu, ali su pojedine članice, uključujući Njemačku, Francusku i Poljsku, zatražile da se o ciljevima prvo izjasne šefovi država ili vlada na samitu u oktobru. Taj potez usporio je pregovore i o cilju za 2035.
Ministri su se danas sastali u Briselu kako bi raspravljali o izmjenama evropskog zakona o klimi i utvrđivanju ciljeva za naredne decenije, ali zbog prethodnih nesuglasica nije postignut konačan dogovor.
Dansko predsjedništvo je, kako bi izbjeglo potpuni zastoj, predložilo kompromis, neobavezujuću izjavu o namjeri, kako bi EU mogla s nekim dokumentom da nastupi na predstojećim međunarodnim skupovima, uključujući Generalnu skupštinu UN i klimatsku konferenciju COP30, koja se u novembru održava u Brazilu.
-
Svijet3 dana ago
SUZE NJEMAČKOG KANCELARA: “Želim da kažem koliko me je stid svega”
-
Hronika2 dana ago
U Banjaluci UHAPŠEN DIREKTOR poznate zdravstvene ustanove
-
Politika2 dana ago
ŠULIĆ ZADOVOLJAN STANJEM?! Ministar tvrdi da se više kupuje
-
Politika2 dana ago
BORCI ISMIJANI: Povećanje boračkog dodatka – svega 0,5 KM!
-
Politika3 dana ago
STANIVUKOVIĆ “PDP jača u svim opštinama Republike Srpske”
-
Politika18 sati ago
HAOS U SARAJEVU “Potpisao sam odluku, Amidžić KRIJE PEČAT”
-
Politika3 dana ago
CRNADAK PORUČUJE: Vrijeme je da Dodik ode, Srpsku moramo povesti DRUGIM PUTEM
-
Svijet3 dana ago
UN SE HITNO OGLASIO: “Izrael u Gazi sprovodi genocid nad Palestincima”