Connect with us

Svijet

TEHERAN ZAPRIJETIO GAĐANJEM AMERIČKIH VOJNIH BAZA! Znači li ovo početak velikog rata?

Nakon eskalacije sukoba Izraela i Irana, Teheran je zaprijetio da će gađati američke vojne baze na Bliskom istoku, kao vid odmazde.
Ovo je naišlo na burnu reakciju američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je odgovorio da će se Iran u tom slučaju suočiti sa “silom kakva nije viđena”. Na Bliskom istoku postoji 10 ključnih baza američke vojske, a jedna je ključna.

Iran planira da napadne američke vojne baze na Bliskom istoku, objavila je iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvor upoznat sa planovima vojne komande.
– Rat koji je počeo agresijom cionističkog režima proširiće se na sve teritorije koje je okupirao ovaj režim i američke baze u regionu. Agresori će dobiti odlučan i veliki odgovor Irana – rekao je izvor agencije.

Agencija je takođe objavila, pozivajući se na izvore, da će se iranski napadi na Izrael nastaviti.

– Konfrontacija se neće završiti ograničenim akcijama od prošle noći i iranski napadi će se nastaviti, a ova akcija ce biti veoma bolna i za žaljenje za agresore – rekao je za Fars neimenovani zvaničnik, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike.

Tramp je poručio da će se Iran, u slučaju da na bilo koji način napadne Sjedinjene Američke Države, suočiti sa snagom američke vojske “na nivoima koji nikada ranije nisu viđeni”.

On je u objavi na svojoj platformi Truth Social potvrdio da SAD nisu imale nikakve veze sa izraelskim napadom na Iran i da se može lako postići dogovor između Irana i Izraela “i okončati ovaj krvavi sukob”.

Baze američke vojske na Bliskom istoku, koje mogu biti na meti Irana, su sljedeće:

Vazduhoplovna baza Al Udeid: Nalazi se jugozapadno od Dohe u Kataru, stacionirano više od 10.000 američkih vojnika, dom je sjedišta Centralne komande SAD (CENTCOM). Ovo je glavno logističko, komandno i vazdušno operativno središte za američke snage u regionu

Kamp Arifjan: Takođe bitna vojna baza, dom obaviještajne službe i mjesto za pripremu akcija, smještena u Kuvajtu

Vazduhoplovna baza Ali al Salem: Podržava vazdušne operacije, posebno za misije u Iraku i Siriji, smještena u Kuvajtu
Pomorska baza Bahrein: Štab Pete flote SAD, vitalna za pomorske operacije u Persijskom zalivu, Arapskom moru i Crvenom moru

Vazduhoplovna baza Princ Sultan: U Saudijskoj Arabiji, ponovo aktivirana posljednjih godina usred tenzija sa Iranom. Domaćin je američkim trupama i avionima, uključujući borbene avione i raketne sisteme Patriot

Vazduhoplovna baza Al Dafra: U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, domaćin je američkim ratnim avionima F-22, F-35 (povremeno) i sredstvima za nadzor

Vazduhoplovna baza Ajn el Asad: Velika baza u zapadnom Iraku, pogođena je iranskim raketama 2020. godine nakon ubistva Kasema Sulejmanija

Vazduhoplovna baza Erbil: Ključna lokacija na sjeveru Iraka, koju SAD dijele sa kurdskim snagama

Baze u blizini Al-Hasake i Deir ez-Zora u Siriji

Vazduhoplovna baza Muvafak Salti: U Jordanu, koristi se za operacije u Siriji i Iraku. Američke trupe su takođe prisutne u Centru za obuku specijalnih operacija kralja Abdulaha II

Od osvete bi se tresao Bliski istok
Potencijalni napad rizikuje da ošteti američke baze, uključujući Al Udeid, direktno ili preko posrednika, kao što su Hezbolah ili milicije povezane sa Iranom u Iraku i Siriji.

Iran posjeduje kapacitete za precizno napadanje raketama i dronovima dugog dometa. Iako je malo vjerovatno da će direktno napasti Katar bez provokacije, širi rat bi mogao da proširi bojno polje.

Ipak, vjerovatnije od direktnih napada je da će Iran da podstakne asimetrične ili posredničke napade na američku imovinu u Zalivu.

Američke baze i infrastruktura mogle bi se suočiti i sa sajber prijetnjama usmjerenim na logistiku ili komunikacije.

Posljedice rata Izraela i Irana
Direktan rat Irana i Izraela može da bude potpuno razoran za Bliski istok. Ključne posljedice bi mogle da uključuju:

Regionalnu eskalaciju: Uključenost Hezbolaha (Liban), Hamasa (Gaza) i milicija koje podržava Iran u Siriji, Iraku i Jemenu

Moguće uplitanje Saudijske Arabije ili Emirata ako iranske rakete ili posrednici ciljaju Zaliv

Uticaj na naftu i globalnu ekonomiju: Zatvaranje ili pretnja Ormuskom moreuzu – uskom tačkom za oko 20% globalnog naftnog saobraćaja, što bi moglo da poveća globalne cijene nafte

Vojno angažovanje SAD: Amerika lako može da bude vojno uvučena u sukob, bilo u odbrani Izraela ili zaštiti saveznika u Zalivu i sopstvene imovine

Masovne humanitarne posljedice: Veliki broj civilnih žrtava u Iranu, Izraelu, Libanu i moguće Siriji

Izbjegličke krize i raseljavanje velikih razmera u već nestabilnim zemljama

NATO i Rusija/Kina bi mogli biti uvučeni u diplomatske ili tajne odgovore

Paraliza UN, oštre podjele između reakcija Zapada i globalnog Juga.

(Srpska info)

Related Topics:

Svijet

NIKAD DOSTA ZABRANA! Talibanima smetai bežični internet

Vođa talibana zabranio je optički internet u avganistanskoj pokrajini Balk da bi spriječio nemoral, rekao je portparol državne administracije.

Ovo je prvi put da je ovakva zabrana uvedena od kada su talibani preuzeli vlast u avgustu 2021. godine.

Vladine kancelarije, privatni sektor, javne institucije i domovi u sjevernoj provinciji Balk ostali su bez bežičnog interneta. Mobilni internet, međutim, ostaje funkcionalan.

Hadži Atalah Zaid, portparol pokrajinske vlade, rekao je da u Balku više nema kablovskog interneta prema nalogu o “potpunoj zabrani” koju je objavio vođa Hibatulah Ahundzada.

– Ova mjera preduzeta je da bi se spriječio nemoral, a u zemlji će biti izgrađena alternativa za neophodne stvari – rekao je Zaid agenciji AP.

On nije saopštio dodatne informacije, uključujući objašnjenje zašto je Balk izabran za zabranu ili da li će mjera biti proširena na druge pokrajine.

Nastavi čitati

Svijet

SUZE NJEMAČKOG KANCELARA: “Želim da kažem koliko me je stid svega”

Njemački kancelar Fridrih Merc rasplakao se tokom govora u obnovljenoj sinagogi u Minhenu, izražavajući sram zbog porasta antisemitizma u zemlji.

Njemački kancelar Fridrih Merc bio je vidno dirnut do suza dok je na svečanom ponovnom otvaranju obnovljene istorijske sinagoge u Minhenu govorio o odgovornosti Njemačke za Holokaust i obećao beskompromisnu borbu protiv antisemitizma.

Duboka emocija i lična odgovornost
Merc je rekao da je zgrožen zbog toga što se antisemitizam ponovo rasplamsao u Njemačkoj. “Želim da vam kažem koliko me je stid zbog svega ovoga: kao kancelar Savezne Republike Njemačke, ali i kao Nijemac, kao dete poslijeratne generacije, kao dijete koje je odraslo sa ‘nikad više’ kao misijom, kao dužnošću, kao obećanjem”, istakao je Merc pred okupljenima.

Novi talas antisemitizma
On je upozorio da od 7. oktobra 2023. godine svjedočimo novom talasu antisemitizma, kako u starim, tako i u novim oblicima. Merc je posebnu pažnju skrenuo na to da dolazak migranata iz zemalja u kojima je antisemitizam bio državna doktrina utiče na ovaj fenomen. “U politici i društvu su predugo bile zatvorene oči pred činjenicom da je značajan broj ljudi koji su došli u Njemačku poslednjih decenija odrastao u sredinama gde se djeca uče mržnji prema Izraelu”, rekao je kancelar.

Nada za budućnost
Merc je istakao da je njegova želja da jednoga dana jevrejski život u Njemačkoj bude moguć bez policijske zaštite. On je poručio: “Stoga u ime cijele saveznih vlade Savezne Republike Njemačke objavljujem rat svim oblicima starog i novog antisemitizma u Njemačkoj.”

Zabrinjavajući statistički podaci
Podaci iz 2024. godine pokazuju da je u Njemačkoj zabeležen rekordni broj od 6.236 antisemitskih incidenata, gotovo tri puta više nego 2022. Godine. Od tog broja, gotovo polovina, 48%, pripisana je krajnje desnici.

Mercov emotivni govor, zajedno sa statistikom i sve većom zabrinutošću javnosti, predstavlja jasnu poruku da Njemačka ne želi da zanemari rastuće prijetnje antisemitizma, već da preduzme konkretne mere i pokaže da su lekcije iz prošlosti i dalje temelj društvene i moralne svijesti.

Nastavi čitati

Svijet

NOĆ BOMBARDOVANJA U GAZI: Poginuli civili, izraelski ministar poručuje da nema odustajanja “Možemo da ih čujemo kako vrište”

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac, izjavio je da se izraelske snage “hrabro bore” kako bi stvorile uslove za oslobađanje talaca i poraz Hamasa, nakon što su palestinski mediji izvijestili o noćnom bombardovanju u Gazi.

Gaza (grad) gori. IDF udara gvozdenom pesnicom po terorističkoj infrastrukturi. Nećemo popustiti i nećemo odustati dok se misija ne završi – naveo je Kac u saopštenju, prenio je Tajms ov Izrael.

Izraelske oružane snage pokrenule su kopnenu ofanzivu s ciljem zauzimanja grada Gaze, prenio je “Aksios”, pozivajući se na izjave zvaničnika. Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je operacija usmjerena na uništavanje vojne infrastrukture palestinske militantne grupe Hamas.

Al Džazira prenosi da su izraelske snage bombardovale kuću sjeverno od grada Gaze i da je poginulo najmanje osam ljudi, među kojima i dijete, dok je ranjenih preko 50. Takođe se navodi da je u napadu na naselje Sabra ubijeno četvoro a ranjeno nekoliko ljudi.

Jedan svjedok rekao je AFP-u da je u toku “teško, neumorno bombardovanje grada Gaze, koje je sravnilo domove i ostavilo ljude zarobljene pod ruševinama”.

– Možemo da ih čujemo kako vrište – rekao je 25-godišnji stanovnik Ahmed Gazal, prenosi “Al Džazira”.

List dodaje da je do ofanzive došlo nakon što se američki državni sekretar Marko Rubio sreo sa Netanjahuom u Jerusalimu i podržao operaciju.

Prethodnih dana intenzivirani su vazdušni udari na stambene i visoke zgrade u Gazi, za koje Izrael tvrdi da ih je Hamas koristio za vojne svrhe.

Izraelske vlasti pozvale su stanovnike Gaze da se presele na jug oslobođenih zona kako bi izbjegli dejstva ofanzive.

Više od 350.000 evakuisanih
Više od 350.000 Palestinaca do sada je evakuisano iz grada Gaze u druge delove Pojasa, objavila je Izraelska vojska (IDF). Procijenjuje se da su hiljade ljudi napustile grad preko noći usred jakog talasa vazdušnih napada, rekao je izvor iz odbrane, preneo je Tajms of Izrael.

Izvor je takođe rekao da će se broj palestinskih civila koji napuštaju grad Gazu verovatno povećavati kako kopnena ofanziva IDF-a protiv Hamasa bude napredovala.

Procenjeno je da je oko milion Palestinaca živelo u gradu Gazi prije nego što je IDF počeo da se priprema za ofanzivu.

Prošle nedjelje, IDF je naredio Palestincima u svim delovima grada Gaze da se evakuišu prije ofanzive. Civilima je naloženo da se upute ka humanitarnoj zoni koju je Izrael odredio na jugu Pojasa.

Palestinski mediji prenijeli su da je vojska tokom noći izvela intenzivne vazdušne napade u gradu Gazi.

Nastavi čitati

Aktuelno