Connect with us

Svijet

TEHERAN ZAPRIJETIO GAĐANJEM AMERIČKIH VOJNIH BAZA! Znači li ovo početak velikog rata?

Nakon eskalacije sukoba Izraela i Irana, Teheran je zaprijetio da će gađati američke vojne baze na Bliskom istoku, kao vid odmazde.
Ovo je naišlo na burnu reakciju američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je odgovorio da će se Iran u tom slučaju suočiti sa “silom kakva nije viđena”. Na Bliskom istoku postoji 10 ključnih baza američke vojske, a jedna je ključna.

Iran planira da napadne američke vojne baze na Bliskom istoku, objavila je iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvor upoznat sa planovima vojne komande.
– Rat koji je počeo agresijom cionističkog režima proširiće se na sve teritorije koje je okupirao ovaj režim i američke baze u regionu. Agresori će dobiti odlučan i veliki odgovor Irana – rekao je izvor agencije.

Agencija je takođe objavila, pozivajući se na izvore, da će se iranski napadi na Izrael nastaviti.

– Konfrontacija se neće završiti ograničenim akcijama od prošle noći i iranski napadi će se nastaviti, a ova akcija ce biti veoma bolna i za žaljenje za agresore – rekao je za Fars neimenovani zvaničnik, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike.

Tramp je poručio da će se Iran, u slučaju da na bilo koji način napadne Sjedinjene Američke Države, suočiti sa snagom američke vojske “na nivoima koji nikada ranije nisu viđeni”.

On je u objavi na svojoj platformi Truth Social potvrdio da SAD nisu imale nikakve veze sa izraelskim napadom na Iran i da se može lako postići dogovor između Irana i Izraela “i okončati ovaj krvavi sukob”.

Baze američke vojske na Bliskom istoku, koje mogu biti na meti Irana, su sljedeće:

Vazduhoplovna baza Al Udeid: Nalazi se jugozapadno od Dohe u Kataru, stacionirano više od 10.000 američkih vojnika, dom je sjedišta Centralne komande SAD (CENTCOM). Ovo je glavno logističko, komandno i vazdušno operativno središte za američke snage u regionu

Kamp Arifjan: Takođe bitna vojna baza, dom obaviještajne službe i mjesto za pripremu akcija, smještena u Kuvajtu

Vazduhoplovna baza Ali al Salem: Podržava vazdušne operacije, posebno za misije u Iraku i Siriji, smještena u Kuvajtu
Pomorska baza Bahrein: Štab Pete flote SAD, vitalna za pomorske operacije u Persijskom zalivu, Arapskom moru i Crvenom moru

Vazduhoplovna baza Princ Sultan: U Saudijskoj Arabiji, ponovo aktivirana posljednjih godina usred tenzija sa Iranom. Domaćin je američkim trupama i avionima, uključujući borbene avione i raketne sisteme Patriot

Vazduhoplovna baza Al Dafra: U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, domaćin je američkim ratnim avionima F-22, F-35 (povremeno) i sredstvima za nadzor

Vazduhoplovna baza Ajn el Asad: Velika baza u zapadnom Iraku, pogođena je iranskim raketama 2020. godine nakon ubistva Kasema Sulejmanija

Vazduhoplovna baza Erbil: Ključna lokacija na sjeveru Iraka, koju SAD dijele sa kurdskim snagama

Baze u blizini Al-Hasake i Deir ez-Zora u Siriji

Vazduhoplovna baza Muvafak Salti: U Jordanu, koristi se za operacije u Siriji i Iraku. Američke trupe su takođe prisutne u Centru za obuku specijalnih operacija kralja Abdulaha II

Od osvete bi se tresao Bliski istok
Potencijalni napad rizikuje da ošteti američke baze, uključujući Al Udeid, direktno ili preko posrednika, kao što su Hezbolah ili milicije povezane sa Iranom u Iraku i Siriji.

Iran posjeduje kapacitete za precizno napadanje raketama i dronovima dugog dometa. Iako je malo vjerovatno da će direktno napasti Katar bez provokacije, širi rat bi mogao da proširi bojno polje.

Ipak, vjerovatnije od direktnih napada je da će Iran da podstakne asimetrične ili posredničke napade na američku imovinu u Zalivu.

Američke baze i infrastruktura mogle bi se suočiti i sa sajber prijetnjama usmjerenim na logistiku ili komunikacije.

Posljedice rata Izraela i Irana
Direktan rat Irana i Izraela može da bude potpuno razoran za Bliski istok. Ključne posljedice bi mogle da uključuju:

Regionalnu eskalaciju: Uključenost Hezbolaha (Liban), Hamasa (Gaza) i milicija koje podržava Iran u Siriji, Iraku i Jemenu

Moguće uplitanje Saudijske Arabije ili Emirata ako iranske rakete ili posrednici ciljaju Zaliv

Uticaj na naftu i globalnu ekonomiju: Zatvaranje ili pretnja Ormuskom moreuzu – uskom tačkom za oko 20% globalnog naftnog saobraćaja, što bi moglo da poveća globalne cijene nafte

Vojno angažovanje SAD: Amerika lako može da bude vojno uvučena u sukob, bilo u odbrani Izraela ili zaštiti saveznika u Zalivu i sopstvene imovine

Masovne humanitarne posljedice: Veliki broj civilnih žrtava u Iranu, Izraelu, Libanu i moguće Siriji

Izbjegličke krize i raseljavanje velikih razmera u već nestabilnim zemljama

NATO i Rusija/Kina bi mogli biti uvučeni u diplomatske ili tajne odgovore

Paraliza UN, oštre podjele između reakcija Zapada i globalnog Juga.

(Srpska info)

Related Topics:

Svijet

TRAMP TVRDI “Kina neće napasti Tajvan”

Kineske vlasti neće preduzeti vojnu akciju protiv Tajvana, jer Peking razumije kakve bi bile posljedice, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

Na pitanje šta bi SAD uradile ako bi status kvo u vezi sa Tajvanom bio narušen, Tramp je rekao da neće otkriti svoje tajne.

– Saznaćete ako se to desi. I on /kineski predsjednik Si Đinping/ razumije kakav je odgovor na to. Ovo čak nije ni pomenuto. Nikada nije pomenuo jer on to razumije, i to veoma dobro – rekao je Tramp “Si-Bi-Es njuzu” odgovarajući na pitanje da li bi naredio američkim snagama da brane Tajvan.

Tramp je dodao da je kinesko rukovodstvo otvoreno objavilo tokom sastanaka sa američkim predstavnicima da Peking ne namjerava da napadne Tajvan.

Tajvan ima nezavisnu upravu od kontinentalne Kine od 1949. godine. Peking ostrvo smatra svojom pokrajinom, dok Tajvan, teritorija sa sopstvenom izabranom vladom, tvrdi da je autonomna zemlja, iako nije proglasio nezavisnost.

Peking se protivi svim zvaničnim kontaktima stranih država sa Tajpejem i smatra da je kineski suverenitet nad ostrvom nesporan.

Nastavi čitati

Svijet

ZAJEDNIČKIM SNAGAMA! Obama i Kamala Haris “udarili” na Trampa

Bivši predsjednik Barak Obama i bivša potpredsjednica Amerike Kamala Haris održali su u subotu odvojene skupove pozivajući birače da podrže demokrate na izborima za guvernere u Virdžiniji i Nju Džerziju, te na referendumu u Kaliforniji o novom razgraničenju izbornih jedinica.

Obama je u Virdžiniji, na skupu podrške demokratskoj kandidatkinji Abigail Spanberger, oštro kritikovao Donalda Trampa i Bijelu kuću zbog “bezakonja, neodgovornosti i ludila”. Istakao je da je Trampova ekonomska politika “obogatila milijardere i korporacije, dok su hiljade federalnih radnika, uključujući mnoge u Virginiji, izgubile posao zbog poreskih olakšica bogatima”. Spanberger je, s druge strane, pokušala povezati svog protivnika, republikanku Vinsome Erl-Sirs, s Trampom, iako ona nije direktno učestvovala u njegovoj kampanji.

Kasnije istog dana, Obama je u Nju Džerziju podržao demokratsku kandidatkinju Miki Šeril, opisujući je kao “liderku koja zna kome služi i ne traži izgovore”. Istovremeno je upozorio da njen protivnik, republikanac Džak Kitareli, ima “sto odsto MAGA” podršku od Trampa, prenosi ABC.

Trampov politički tim ulaže milione dolara u mobilizaciju birača u obje savezne države, pokušavajući pojačati republikansku podršku pred izbore. Tramp je putem tele-mitinga pozvao birače u Nju Džerziju da glasaju za Kitarelija, nazvavši ga “posebnim čovjekom koji će donijeti nevjerovatne rezultate”

Na zapadnoj obali, Kamala Haris pojavila se na skupu u Kaliforniji, podržavajući prijedlog o novom razgraničenju kongresnih okruga — jedan od njenih prvih većih političkih nastupa otkako je napustila dužnost.

Nastavi čitati

Svijet

“NEMA POTREBE” Zahladili odnosi Trampa i Putina, evo kakva poruka je stigla iz Kremlja

Rusija se u nedjelju udaljila od ideje da se uskoro održi fizički sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini. “Nema potrebe” da se na brzinu dogovori sastanak u ovom trenutku, rekao je u nedjelju portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna novinska agencija TASS.

– Sada je potreban veoma pažljiv rad na detaljima dogovora – dodao je.

Nakon telefonskog razgovora s Putinom 16. oktobra, Tramp je izjavio da se nada da će se u roku od dvije nedjelje održati samit dvojice lidera u mađarskoj prestonici Budimpešti, s ciljem okončanja rata.

Ipak, čini se da su naknadni kontakti Vašingtona i Moskve uspjeli da ubijede američke zvaničnike da Rusija nije voljna da ublaži svoje maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini. Tramp je odlučio da odloži samit na neodređeno vrijeme, rekavši da bi to bio “uzaludan sastanak”. Potom je 22. oktobra prvi put uveo oštre sankcije dvjema ruskim naftnim kompanijama, piše Jutarnji.

Peskov je ponovio stav Moskve i odbacio pozive Sjedinjenih Država, Evrope i Ukrajine na prekid vatre prije pregovora. Kremlj zahtijeva politički dogovor prije okončanja borbi.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno