Connect with us

Svijet

TEK SE OČEKUJE PRAVA OFANZIVA! Rusi okupirali NAJVIŠE UKRAJINSKIH TERITORIJA u posljednje 2 godine

Petomjesečno čekanje da američki Kongres odobri 61 milijardu dolara vojne pomoći Ukrajini vjerovatno je prouzrokovalo trajnu štetu koja će se osjećati na prvim linijama fronta još mjesecima.
Ruske snage iskoristile su “artiljerijsku sušu” koja je drastično umanjila sposobnosti ukrajinske odbrane od decembra kako bi napredovale na istočnom frontu blizu Avdijevke (Avdejevke), postigavši najveći napredak od prvih mjeseci rata. Napredak ruskih snaga podstakao je upozorenja visokih ukrajinskih vojnih zvaničnika o mogućoj pretnji linijama snabdjevanja i logističkim centrima na istoku, koji su sada opasno blizu dometa nadmoćne ruske vatrene moći.

Veliko napredovanje uoči očekivane ruske ofanzive
Mračne vijesti o napretku dolaze uoči očekivane ruske ofanzive krajem maja, koja bi mogla ugroziti ukrajinske snage u istočnom regionu Donjecka i teško izvojevane, iako skromne, uspjehe prema okupiranom lučkom gradu Marijupolju.

Rusija je bacila ogromne resurse na slabu ukrajinsku odbranu preko istočnih linija fronta, gurajući se prema tri ključne tačke: vitalnom vojnom središtu Pokrovsku zapadno od Avdijevke i lokacijama na strateškim uzvisinama, kao što su Časiv Jar blizu Bahmuta i Kurakova na jugoistoku Ukrajine.
Rusi nisu stali na Avdijevki, odmah su krenuli dalje
17. februara Ukrajina je objavila da se povukla iz Avdijevke, istočnog grada za koji borbe vode cijelu deceniju. Rusija je, prema dostupnim informacijama, žrtvovala hiljade vojnika kako bi ga zauzela. No, napredovanje ruskih snaga nije stalo na Avdijevki.

Tokom sledećih 10 nedelja, kao što pokazuje analiza ukrajinske posmatračke grupe “DeepStateMap”, ruske su snage polako zauzimale selo za selom zapadno od grada, iskoristivši neuspijeh Kijeva da izgradi utvrđenja, ali i nevoljnost da javno iznesu razmjere svojih teritorijalnih gubitaka u tom području.

Tek je u nedjelju vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik Oleksandr Sirski priznao pad niza sela za koje su njegovi podređeni danima insistirali da se za njih još uvijek vode borbe.

To je potvrdilo da su ruske snage u nešto više od dva mjeseca postigle najveći i najbrži napredak od prodora kod Severodonjecka u julu 2022.
Ukrajinsko oklijevanje da prizna te gubitke dovelo je do javnih kritika nekih proukrajinskih vojnih blogera i analitičara. “DeepStateMap”, koji svakodnevno ažurira situaciju na prvoj liniji fronta, pokazao je značajne gubitke u blizini Avdijevke. Jedan od osnivača grupe, Ruslan Mikula, rekao je za CNN da su progovorili jer su smatrali da vojni portparol ima priliku da proveri stvarnu situaciju, ali on i dalje daje neistinite informacije i to potkopava njihov kredibilitet.
Ukrajinci su sada posebno ranjivi
Mikula je rekao da je rusko napredovanje blizu Očeretina, sela koje je Rusija zauzela proteklih nedelja zapadno od Avdijevke, “zasad taktički uspijeh”, ali bi “mogao postati strateški”. “U trenutnoj situaciji biće vrlo teško zaustaviti neprijatelja jer se probija tamo gdje odbrana nije obraćala dovoljno pažnje”, rekao je.

Rekao je da postoji nedostatak odbrambenih utvrđenja duž Avdijevke na cijelom levom boku – što bi zapravo značilo da su otvorene ravnice sada ranjive gotovo do ključnog auto-puta koji vodi do strateškog ukrajinskog središta Pokrovsk.
U poslednjem saopštenju ukrajinskog glavnog štaba stoji da njihove snage brane niz sela mnogo bliže Pokrovsku nego što su priznavali ranije.

Zelenski traži hitnu dostavu zapadne pomoći
Predsjednik Volodimir Zelenski je prekjuče u obraćanju zahtjevao “značajno ubrzanje zapadnog snabdjevanja kako bi se značajno ojačale sposobnosti vojnika.”

Rekao je da je odbrani Kijeva potrebna snaga koja se mora dokazati u smjeru Pokrovska, zajedno s drugim opasnim linijama fronta na jugu kod Kurakova, ali i na sjeveroistoku u blizini Kupjanska.

Daljnje rusko napredovanje prema Kurakovu na jugoistočnom djelu te linije fronta moglo bi ugroziti uspijehe koje je Ukrajina postigla tokom ljetnje protivofanzive. Na severu, Rusija redovno bombarduje drugi po veličini grad u Ukrajini, Harkov, ali takođe snažno gura duž fronta u blizini Kupjanska, kako bi ponovno zauzela teritoriju koju je Ukrajina oslobodila u munjevitoj protivofanzivi u kasno leto 2022.

Pad Časiv Jara stvorio bi velik problem
Ukrajinski zvaničnici takođe su javno upozorili na mogućnost pada Časiv Jara, malog grada u blizini grada Bahmuta, koji su Rusi prvo brutalno razorili, a potom osvojili prošlog maja.

Časiv Jar nalazi se na uzvisini, a potpukovnik Nazar Vološin, portparol lokalnog ukrajinskog zapovjedništva, rekao je prekjuče na ukrajinskoj televiziji da ruske snage namjeravaju da probiju duž kanala blizu njega i zauzmu ga kako bi stekle stratešku prednost nad vojno važnim obližnjim ukrajinskim gradovima.

– Za njih je jako važno da zauzmu Časiv Jar prije nego što dobijemo inostranu pomoć, odnosno prije nego što se prekine aktualni manjak municije. Ako neprijatelj zauzme dominantne uzvisine i okupatori se tamo učvrste, biće to veliki problem za nas, jer će se Kostjantinivka, Kramatorsk, Slovjansk i Družkivka odmah naći na udaru – rekao je Vološin za ukrajinsku televiziju, prenosi CNN.

Ruski cilj osvajanja Donjecka je sve bliži realizaciji
Ako bi se ta četiri grada, koja se nalaze uz isti auto-put, našla pod ozbiljnom pretnjom, ruski cilj kontrole nad celom regijom Donjecka bio bi mnogo bliže ostvarenju.

Jurij Fedorenko, zapovjednik čete bespilotnih letelica “ahiles” pri 92. posebnoj jurišnoj brigadi u tom području, rekao je da su sledeća dva mjeseca označila “prozor mogućnosti” za ruske snage. Rekao je da su ruske snage shvatile da će Ukrajina uskoro “imati potrebna sredstva protivvazdušne odbrane i potreban raspon municije koncentrisane na prvoj liniji fronta, što će onemogućiti neprijatelju izvršavanje zadataka intenzitetom koji ima sada.”

Related Topics:

Svijet

MASOVNI ODLAZAK IZRAELACA! U dvije godine zemlju napustilo 137.000 ljudi

Izraelska centralna kancelarija za statistiku izvjestila je da je više od 137.000 Izraelaca napustilo zemlju u posljednje dvije godine, što je gotovo dvostruko više od broja novopridošlih.

Podaci pokazuju da je prošle godine otišlo više od 82.000 Izraelaca, dok je stiglo 31.000.

U 2023. godini otišlo je oko 55.000 Izraelaca, u poređenju s 46.000 koji su stigli.

Prema podacima kancelarije, broj stanovnika Izraela uoči jevrejske Nove godine premašio je 10 miliona.

Rast stanovništva u protekloj hebrejskoj godini zabilježen je na 1.2 odsto, u odnosu na 1.6 procenata godinu prije, navodi “MiddleEastMonitor”.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP OBJAVIO RAT ANTIFA-I „Bolesna, opasna, radikalno lijeva katastrofa!“

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je da će lijevi pokret Antifa biti proglašen za „veliku terorističku organizaciju“.

Ovu odluku Tramp je saopštio na svojoj mreži Truth Social, u ranim jutarnjim satima po britanskom vremenu, gdje se predsjednik SAD trenutno nalazi.

„Zadovoljstvo mi je da obavijestim naše mnogobrojne patriote u SAD da proglašavam Antifu, bolesnu, opasnu, radikalno lijevu katastrofu, za veliku terorističku organizaciju. Takođe ću snažno preporučiti da se svi koji finansiraju Antifu detaljno ispitaju u skladu sa najvišim pravnim standardima i praksama. Hvala na pažnji!“, napisao je Tramp.

Nejasan mehanizam i struktura pokreta

Nije odmah bilo jasno kojim pravnim mehanizmom Tramp planira da sprovede ovu odluku, s obzirom na to da Antifa nema centralizovanu strukturu ni formalno rukovodstvo. Zbog toga ostaje nejasno ko bi tačno mogao biti meta zvanične oznake.

Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je za CNN da je ovo samo jedna u nizu mjera koje će predsjednik preduzeti protiv „lijevih organizacija koje podstiču političko nasilje“.

Povezano s ubistvom konzervativnog aktiviste

Tramp, koji se trenutno nalazi u inostranstvu u okviru zvanične državne posjete, ranije ove sedmice je nagovijestio ovakav potez tokom obraćanja iz Ovalnog kabineta, nakon ubistva konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka.

Smrt Kirka izazvala je talas reakcija u američkoj politici. Zvaničnici Trampove administracije poručili su da će se sada usmjeriti na, kako tvrde, „koordinisane napore ljevice da podstiče nasilje“. Ovaj pristup naišao je na kritike demokrata, koji tvrde da Tramp time stvara izgovor za gušenje opozicionih stavova.

Pravna dilema

Tokom prvog mandata, Tramp je takođe obećavao da će Antifu označiti kao terorističku organizaciju. Tadašnji državni tužilac Vilijam Bar ocijenio je aktivnosti Antife kao „domaći terorizam“. Međutim, problem leži u tome što je Antifa pokret bez formalne organizacije – prije društveni fenomen nego klasična grupa.

Američki zakon jasno reguliše zabranu podrške stranim terorističkim organizacijama, ali ne postoji ekvivalent za domaće pokrete. Zato je neizvjesno kakve će praktične posljedice imati ova Trampova odluka.

Šta je zapravo Antifa?

Sam termin „Antifa“ odnosi se na širok spektar ljudi sa izrazito lijevim političkim uvjerenjima, često radikalnijim od Demokratske partije. Pokret nema vođstvo ni centralu, iako određene lokalne grupe u pojedinim državama SAD redovno održavaju sastanke i aktivnosti.

Najava daljih mjera protiv ljevice

Pored proglašavanja Antife terorističkom organizacijom, Tramp je ove sedmice najavio i mogućnost ukidanja poreskih olakšica liberalnim neprofitnim organizacijama. Njegova administracija razmatra i krivične prijave protiv pojedinaca i grupa za koje tvrdi da finansiraju ljevičarske agitacije.

„Antifa je užasna. Ima i drugih grupa. Imamo radikalne organizacije koje su se izvukle s ubistvima“, izjavio je Tramp u Ovalnom kabinetu, ne iznijevši pritom nikakve dokaze.

On je dodao da razgovara sa državnom tužiteljkom Pam Bondi o mogućnosti pokretanja RICO procesa (zakon o borbi protiv organizovanog kriminala) protiv ljevičarskih grupa.

„Zatražio sam od Pam da razmotri RICO optužnice. Ti ljudi bi trebalo da završe u zatvoru, jer ono što rade ovoj zemlji je zaista subverzivno“, zaključio je predsjednik Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA AUTOMOBILE: Šta će biti dozvoljeno u Njemačkoj od 1. decembra

Od 1. decembra 2025. u Njemačkoj će, u okviru petogodišnje probne faze, biti dozvoljeno daljinsko upravljanje vozilima u javnom saobraćaju.

Riječ je o vozilima koja se ne voze autonomno, već ih na daljinu upravlja osoba iz posebnog centra, a da se ne nalazi u samom vozilu.

Njemačko Ministarstvo saobraćaja usvojilo je novu Uredbu o daljinskom upravljanju vozila u drumskom saobraćaju (Straßenverkehr-Fernlenk-Verordnung – StVFernLV), čime je prvi put stvoren pravni okvir za ovakvu vrstu vožnje. Cilj je podržati inovacije u mobilnosti, a da se pri tome ne zanemari bezbjednost.

Moguće primjene:
Korištenje vozila i robotaksiji: Vozila se nakon upotrebe mogu sama premjestiti do sljedećeg korisnika.

Autonomna vozila: Ako naiđu na komplikovanu situaciju, upravljanje može preuzeti operater na daljinu.

Seoska područja i noćni saobraćaj: Robotaksiji bez vozača mogu pružiti usluge tamo gdje je prevoz slabije razvijen.

Lokalni javni prevoz: Opštine mogu uvesti daljinski upravljana vozila kao dopunu postojećim linijama.

Logistika: Daljinsko upravljanje može poboljšati efikasnost prevoza robe.

Bezbjednosne mjere i ograničenja:
Nova uredba predviđa stroge bezbjednosne uslove kako bi se spriječili rizici:
Maksimalna brzina: 80 km/h.

U slučaju pada kvaliteta veze, vozilo mora automatski smanjiti brzinu, a u slučaju prekida veze – zaustaviti se na siguran način.

Dozvoljeni su samo centri za upravljanje sa više komunikacionih veza, snažnim IT bezbjednosnim sistemima i dobro obučenim operaterima, koji su pod stalnim nadzorom.

Do sada nisu zabilježene teže nesreće sa ovakvim vozilima na javnim putevima.

Uticaj na druge učesnike u saobraćaju
Teleoperisana vozila donose nove izazove, kao što su:
kašnjenja u prenosu signala

potencijalni gubitak mrežne veze

ograničen uvid operatera u situaciju na putu

rizik od sajber napada

Međutim, uredba ove rizike tretira ozbiljno i predviđa rješenja kroz tehničke mjere i protokole. Ukupno gledano, opasnost za ostale učesnike u saobraćaju nije veća nego kod klasične vožnje, pod uslovom da se svi bezbjednosni zahtjevi poštuju.

Nova njemačka regulativa otvara vrata za novu eru mobilnosti, u kojoj se daljinsko upravljanje vozilima koristi za veću efikasnost, fleksibilnost i sigurnost, posebno u urbanim sredinama, logistici i javnom prevozu – uz jasno definisane tehničke i bezbjednosne standard, prenosi Fenix-magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno