Krajem februara ove godine navršile su se četiri godine otkako je u Republici Srpskoj stupio na snagu Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, usvojen u Narodnoj skupštini. Zakon propisuje da se utvrđuje porijeklo imovine i oporezuje imovina u vrijednosti većoj od 300.000 maraka. I takav, krojen po mjeri vlasti, gotovo da se ne primjenjuje, kažu poznavaoci prava. Ovim Zakonom propisano je da se u Poreskoj upravi Republike Srpske organizuje Sektor za utvrđivanje porijekla imovine i posebnog poreza, ali rezultati su izostali.

Doktor pravnih nauka Milan Blagojević objašnjava kako je uređen ovaj zakon.

„Ključna odredba tog zakona, prema kojoj se ne utvrđuje imovina, ako razlika imovine, njeno uvećanje, ne iznosi više od 300.000, je prava sigurna luka za one koji su stekli na sumnjiv način imovinu“, kaže Blagojević.

Još tada, kada je usvajan Zakon, Transparensi internešnel BiH upozoravao je da zakon neće spriječiti nelegalno sticanje imovine, jer Poreskoj upravi daje mogućnost njegove selektivne primjene. Pored toga, primjena zakona postaje još selektivnija pod političkim uticajem.

„U ovakvoj političkoj klimi, u ovako zarobljenom društvu, gdje su sve institucije pod kontrolom političkih partija, ne možemo očekivati da će to funkcionisati na efikasan način, kad postoji mogućost selektivne primjene tog Zakona i ne očekujemo da će neki visoki zvaničnici, koji, evo i po nekim medijskim izvještajima nisu mogli da opravdaju porijeklo imovine, da će oni biti u fokusu Poreske uprave i da će oni platiti onih 75 odsto poreza na nelegalno stečenu imovinu“, kažu u toj organizaciji.

Ovaj zakon legalizuje korupciju i kriminal, tvrdi narodni poslanik Nebojša Vukanović. Sama njegova primjena, kako kaže, suprotna je Ustavu Republike Srpske, jer plaćanjem 75 odsto poreza, koliko propisuje zakon, legalizuje se nelegalno stečena imovina.

„Suprotno je i Ustavu, a sa druge strane legalizuje svu korupciju i kriminalne radnje. Naravno od početka smo govorili da taj Zakon o imovini nema za cilj da Republika Srpska povrati imovinu, koja je oštećena zato što su korumpirani političari i njima blsiki ljudi, sklapali štetne ugovore i zbog čega nam je sav javni sektor u minusu, a ljudi koji rukovode javnim sektorom svi su milioneti. U Trebinju imate sto milionera i mislim da bi samo Trebinje, kad bi se ispitalo, moglo dobrim dijelom da vrati spoljni dug Republike Srpske, a da ne govorimo o Banjaluci, Bijeljini i drugim većim centrima“, kaže Vukanović.

Zbog svega toga, ovaj zakon, iako formalno postoji, ostao je više simboličan nego djelotvoran instrument u borbi protiv korupcije i nelegalnog bogaćenja.

(BN)

Još jedan primjer kako SNSD pokušava da prisvoji tuđi rad i obmane javnost. Nije im prvi put. Kada nemaju sopstvene rezultate, ostaje im samo prisvajanje tuđih i širenje neistina.

Ali istina uvijek nađe put, a ovoga puta su je potvrdili i sami ljudi sa terena.
Rasvjeta u Gornjoj Piskavici nije rezultat njihovih priča, već mog konkretnog angažmana za mještane.

Dug je spisak njihovih loših poteza. Vještačko izazivanje saobraćajnih gužvi, havarije na vodovodnoj mreži, oduzimanje prihoda Banjaluci po osnovu PDV-a, opstrukcije u izgradnji mosta u Česmi, kao i zastoj u realizaciji kružne raskrsnice kod Audi centra. Sve su to primjeri koji pokazuju slabost SNSD-a u Banjaluci, a ne snagu.

Građani jasno vide ko radi, a ko samo priča. Zato nastavljamo još jače, sa rezultatima o kojima drugi mogu samo da sanjaju.

Dok Milorad Dodik putem društvenih mreža najavljuje niz ekonomskih mjera, od uvođenja 13 neoporezive plate do osnivanja novih institucija za podršku privredi, u opoziciji smatraju da je imao i više nego dovoljno vremena za djelovanje dok je obavljao najvažnije funkcije i da se odluke moraju donositi u zvaničnim institucijama Republike Srpske. Lider SNSD-a Milorad Dodik na društvenoj mreži X najavio je uvođenje 13 neoporezive plate, izgradnju solarnih elektrana za potrebe privrede, formiranje ministartsva ekonomije i fonda za podsticaje u privredi.

Dodik kao da je prespavao 20 godina i kao da nije bio niti na jednoj izvršnoj funkciji, kaže načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović. „Odluke treba vratiti u institucije, da ih donose zvanični predstavnici ministarstava, izvršne i zakonodavne vlasti Republike Srpske. Nikako neko ko nema funkciju, u smislu izvršnog ili zakonodavnog tijela Republike Srpske, a na bazi neke svoje moći koju crpi iz toga što je predsjednik jedne političke partije postaje gospodar života i smrti u cijeloj Republici Srpskoj“, objašnjava Božović.

Uvođenje 13 plate neće promijeniti lošu ekonomsku situaciju u zemlji i ispraviti decenijske greške SNSD-ove vlasti, koje su dovele do toga da građani Republike Srpske primaju plate koje su među najnižima u Evropi, kaže predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić.

„Živimo u Republici Srpskoj gdje je prosječna plata 1659 maraka, gdje je medijalna plata dosta niža, što znači da veliki broj ljudi radi za iznos manji od prosječne plate, a da manji broj ljudi koji prima veće plate popravlja taj prosjek koji se računa kao prosta aritmetrička sredina“, kaže Trivić.

A šta o uvođenju 13 neoporezive plate misle privrednici?

Saša Trivić smatra da bi bolje rješenje bilo smanjenje doprinosa.

„Siguran sam da u ovoj godini dobar dio poslodavaca neće moći to da usvoji zato što nema planirana sredstva, ali će jedan dio sigurno i isplatiti 13 platu. Masovna primjena vjerovatno se može očekivati iduće godine. Naravno da bi nam bilo draže da smo išli na neko smanjenje doprinosa generalno, ali je bolje i ovakvo rješenje nego nikakvo“, kaže Trivić.

Trivić objašnjava da je osnovni cilj uvođenja 13 plate rasterećenje troškova po osnovu rasta plata, koje se na kraju uvijek odraze na rast cijena roba i usluga.

(BN)