Nova oaza kod Pravnog fakulteta poprima svoje nove obrise, a radove na ovoj lokaciji obišao je i gradonačelnik Draško Stanivuković.

-Kod Pravnog fakulteta nastaje jedna prelijepa oaza koja godinama nije bila uređena, a uskoro će na radost prvenstveno naših studenata, ali i svih građana ovaj prostor dobiti brojne sadržaje. Prije svega na ovom prostoru gradimo ljetnu pozornicu – amfiteatar u kojem će biti organizovani različiti koncerti, festivali, događaji edukativnog i naučnog karaktera, a uz to uređujemo i prostor površine 15.000 kvadratnih metara na kojem ćemo dobiti jedan novi park – zelenu oazu sa dodatnim sadržajima poput šetališta u dva nivoa, rekreativne zone i dječijeg igrališta – poručio je gradonačelnik.

Kako je istakao u sklopu novog parka, biće izgrađeno i spomen-obilježje posvećeno svim stradalim studentima, profesorima i radnicima Univerziteta tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Gradonačelnik je naglasio da se nastavljaju i radovi na uređenju obala Vrbasa, ali je i najavio nove projekte.

-Ovaj prostor uređujemo, a potom nastavljamo sa uređenjem poteza kod kluba „K4“, gdje ćemo izgraditi dodatne ugostiteljske sadržaje, ali i sadržaje za sport, rekreaciju i razonodu za naše najmlađe. Takođe, nastavljamo radove na izgradnji vodocrpilišta, šetališta, obaloutvrde i zaista se trudimo da na sve načine uredimo obale našeg prelijepog Vrbasa. Ukoliko nam to vremenski uslovi dozvole plan je da nastavimo izgradnju šetališta na potezu od Švedske plaže do Vrućice i da na taj način spojimo obalu Vrbasa. Uz to pripremamo i projekat izgradnje šetališta od Gradskog do Venecija mosta – najavio je Stanivuković.

Dodao je i to da je gradska adminstracija ponosna na sve projekte koje će donijeti nove sadržaje gradu, istakavši da se svi projekti rade u dosluhu sa prirodom i postojećim ambijentom i rijekom Vrbas.

-Naš plan je da izgradimo staze uz Vrbas, kojom će se od Rebrovačkog mosta moći doći sve do termi Vrućica. Zatim uređujemo i tzv. serpentine kako bismo povezali terme Vrućica sa Banj brdom, gdje ćemo svakako graditi dodatne sadržaje. Nijedan grad nema ovakvu rijeku, ali nijedan grad neće imati ni ovakve sadržaje u jednom zaista prelijepom prirodnom ambijentu – zaključio je gradonačelnik.

BLINK

Preduzetnici su kičma ekonomskog razvoja Banjaluke! Upoznao sam jednog od njih – Darka Jakovljevića iz firme LID d.o.o. Od jedne ideje i jednog zaposlenog stigao je do 15 radnika i izlaska na inostrano tržište.

Poručio je ovo Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP-a, koji ističe da je priča Jakovljevića dokaz da se i kod nas može uspjeti ako imaš viziju, upornost i ostaneš vjeran svom gradu.

– Kao neko ko se dosljedno zalaže za preduzetnike i ljude koji svojim radom grade društvo, insistiraću da dobiju podršku koju zaslužuju: besplatan plac ili povoljan prostor za prve tri godine, besplatan priključak za vodu i struju, uređen pristupni put za one koji grade iz vlastitih sredstava. To nije trošak, već ulaganje u Banjaluku koja radi i raste! – poručio je Drinić.

Ruke Banjalučana uveliko griju vrećice prepune toplog pečenog kestenja, čiji je miris nezaobilazan dio jesenjeg pejzaža grada. Iza tih štandova već tri decenije stoji porodica Tančica donoseći prolaznicima ovu ukusnu jesenju poslasticu.

Već 28 jesen zaredom Daniel Tančica, koga većina mušterija poznaje kao Tanca, sa porodicom peče i prodaje kestenje, bez čijeg mirisa Banjaluka ne bi bila ista. Tanca smo zapazili kod štanda u naselju Rosulje, na raskrsnici kod crvenih zgrada, gdje je u punom jeku prodaja mirisne delicije. Njegov vrijedni kolega Mitar rekao je za “Glas Srpske” da je cijena pečenog oguljenog kestenja 28 maraka po kilogramu.

– Mnogi uzimaju od 200 do 300 grama, tek toliko da se zaslade. Sezonu smo počeli prije tri sedmice i trajaće sve do početka decembra – naveo je prodavac Mitar A. dodajući da mu ovaj posao prija jer nije posebno težak.

Daniel Tančica je rekao da dnevno prodaju od pet do deset kilograma i dodao da imaju i stalne zadovoljne mušterije koje ih redovno posjećuju.

Ipak prisjeća se perioda pandemije kada su prodavali dvostruko više.

– Tada ljudi nisu mogli ići u kafiće pa su više šetali i tada je kesten bio najtraženiji. Kupovna moć je oslabila u posljednje dvije godine. Neko kupi sirov kesten u prodavnicama i pokušava peći kod kuće, ali samo napravi sebi posla, jer ga rerna često previše isuši. Ipak, većina ne može da zamisli jesen bez dobrog kestenja – kazao je Tančica.

Sirovo kestenje najviše nabavljaju sa Kozare, a prije pečenja potrebno ga je prebrati i očistiti.

– Treba da se zna s kog područja je kesten, jer se ne peče svaki na isti način. Proces je različit za pečenje sitnijeg ili krupnijeg kestenja. Najbolji je onaj koji odstoji od sedam do deset dana, jer je tada najslađi, a onaj direktno iz šume, ma koliko lijepo izgleda, nije ukusan – objašnjava Tančica.

Prema njegovim riječima, niko ne vidi onaj dio posla kod kuće kad treba da istovaraju i utovaraju vreće pune ovog šumskog dara.

– Pored ovih osam sati za štandom, barem tri sata izdvajamo za takve pripreme. Nemamo slobodnih dana i radimo od pola četiri do 11 naveče. Već šest mjeseci neumorno radimo, jer ljeti prodajemo kuvane i pečene kukuruze pa nam se prodaja kestenja nadovezuje na taj posao – naveo je on.

Dodao je da je nekad radio na trgu Krajine i ispred Narodnog pozorišta.

– Ovdje u Rosuljama radimo već osam godina, a 20 godina imamo drugi štand kod studentskog doma u blizini kafića “Škorpion” – rekao je on.

Banjalučanka Milica K. probala je kestenje kod Tanca i pohvalila ukus i nostalgični miris.

– Miris me podsjetio na djetinjstvo kad sam u povratku iz škole kupovala kestenje i jela ga na putu do kuće pa nisam mogla da odolim. Mislim da cijena nije toliko paprena kada se uzme u obzir da svi kupuju manje količine, a kesten bude i očišćen – navela je ona.

Oni koji žele da uštede sirovo kestenje nabavljaju u prodavnicama po nižim cijenama, a pojedini se otisnu i u obližnje šumarke pa sami prikupe plodove. Ipak, kako kažu mnogi Banjalučani, jesen nema pravi ukus bez vrećice vrućeg, pečenog kestenja sa jednog od poznatih štandova.

Suvenir grada
Stilizovani list divljeg kestena, čije aleje od davne prošlosti krase grad, 2010. godine proglašen je zvaničnim suvenirom Banjaluke, pored vrbaskog čamca dajaka.

– Ovaj suvenir nema ideoloških, nacionalnih ni bilo kojih drugih primjesa, već je to naprosto karakteristika Banjaluke, jer upravo kesten dominira banjalučkim alejama – rekao je tadašnji gradonačelnik Dragoljub Davidović.
Glas