Connect with us

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Svijet

OLUJA POHARALA EVROPU: Čovjek poginuo dok je spasavao komšinicu (VIDEO)

Najmanje tri osobe su poginule, a nekoliko je nestalo nakon što je oluja Klaudija poharala dio Evrope. U Francuskoj desetine vatrogasaca tragaju za muškarcem kog je odnijela bujica. U Italiji, ekstremno vrijeme pogodilo je centar i sjever zemlje, gdje su vlasti proglasile vanredno stanje i zatvorile škole.

Zastrašujuće scene snimljene su u departmanu Ardeš u Francuskoj. Uznemiren porastom nivoa rijeke, penzioner je sišao da pomjeri svoj automobil. Međutim, bujice su odnijele vozilo, a vlasnik je takođe upao u vodu. Odmah je pokrenuta velika operacija, u kojoj je učestvovalo 60 vatrogasaca, dron i deset ronilaca. Međutim, tijelo žrtve nije pronađeno, a spasioci vjeruju da su šanse da je još živ izuzetno male.

Problemi su se javili i u departmanu Drom, gdje je ogroman talas blata zahvatio grad od 2.000 stanovnika. U tom mjestu je za dva dana pala dvomjesečna količina kiše.

U regionu Furlanija u Italiji, brdo se srušilo i uništilo tri zgrade. Tone zemlje progutale su 83-godišnju ženu i 32-godišnjeg muškarca. Svjedoci su rekli da je muškarac umro dok je pokušavao da je spase.

Širom područja, nekoliko gradova je poplavljeno nabujalim rijekama. Više od 300 ljudi je evakuisano čamcima ili spaseno helikopterima sa krovova kuća gdje su se sklonili, prenose agencije.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE ZBOG PRODUBLJIVANJA SPORA: Japan uputio upozorenje svojim građanima u Kini

Japan je upozorio svoje građane u Kini da pojačaju mjere bezbjednosti i izbjegavaju mjesta sa mnogo ljudi zbog produbljivanja spora između Pekinga i Tokija oko kineskog regiona Tajvana, prenio je jutros Rojters.

Glavni sekretar kabineta Japana Minoru Kihara rekao je da je upozorenje obnovljeni apel na oprez, jer se raspoloženje prema Japanu pogoršalo u kineskim medijima nakon nedavnih diplomatskih dešavanja.

Kihara je naglasio da je upozorenje građanima zasnovano na procjeni bezbjednosnih, političkih i društvenih okolnosti.

Japanska ambasada u Kini podsetila je građane da budu oprezni u interakcijama sa lokalnim stanovništvom, da ne putuju sami i da izbjegavaju sumnjive osobe ili grupe.

U obavještenju je navedeno da bi građani trebalo odmah da napuste područje ako primijete bilo kakvo sumnjivo ponašanje, prenosi Tanjug.

Produbljivanje spora odrazilo se i na kulturnu saradnju, pa je prikazivanje najmanje dva japanska filma obustavljeno u Kini.

Kineski emiter CCTV saopštio je da je riječ o “razumnoj odluci” zbog pogoršanog raspoloženja publike.

Japan je saopštio da ostaje otvoren za dijalog sa Kinom, dok je Peking pozvao svoje građane da obustave putovanja u Japan.

Nastavi čitati

Svijet

OBJAVLJENI MEJLOVI OTKRIVAJU MRAČNE TAJNE ELITE: Štitili Epstina u gnusnim zločinima, neki mu se i pridružili

Džefri Epstin uprkos mnogobrojnim zločinima imao je podršku mnogih moćnika, oni su ga štitili i branili, a neki su i bili uključeni u afere.

Džefri Epstin, i dugo nakon što je osuđen za se*sualno zlostavljanje, ostao je tražen savjetnik ljudima iz kraljevskih porodica, akademskih krugova, poslovnog svijeta i politike. Njegov uticaj i veze sa moćnicima bili su njegova najvrednija valuta, a novi dokazi pokazuju da su mu upravo ti prijatelji omogućili da zadrži status uprkos svojim zločinima.

Mejlovi koje je ove sedmice objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa otkrivaju da je Epstin održavao kontakt sa direktorima, novinarima i političarima čak i nakon što je 2008. priznao krivicu za podvođenje maloljetnice.

Kako je elita normalizovala ovog predatora
Iako je Epstinova smrt 2019. izazvala brojne teorije zavjere, objavljena dokumentacija pokazuje realnost koja mnogo manje liči na priču o tajnim kabalama, a mnogo više pruža uvid u sistem moći koji funkcioniše pred svima, ravnodušan na osudu i posljedice.

Mejlovi iz perioda 2009 – 2019. ne inkriminišu nužno njegove kontakte, ali pokazuju da su ga neki znanci podržavali tokom pravnih problema, dok su drugi od njega tražili savjete o svemu, od dejtova do cijene nafte. Njihov opušten ton otkriva da se Epstin i dalje osjećao kao dobrodošao u “pristojno društvo”. Umjesto da bude izopšten kao se*sualni prestupnik, on je bio normalizovan.

Savjetnik moćnicima i političkim akterima
U nizu poruka iz 2018, Epstin je savjetovao dugogodišnjeg saveznika Donalda Trampa, Stiva Benona, oko njegove političke turneje po Evropi. Kada mu je Benon proslijedio novinski isječak u kome piše da je “opasan kao i uvijek”, Epstin je odgovorio: “Sviđa mi se”.

Leri Samers, bivši ministar finansija u administraciji Bila Klintona i kasniji predsjednik Harvard univerziteta, tražio je Epstinov savjet o komunikaciji sa jednom ženom. Epstin mu je napisao: “Dobro ste reagovali… iritiranost pokazuje brigu, a odsustvo kuknjave snagu”.

U drugom mejlu, Samers je iznio kontroverzno mišljenje:

“Pokušavam da shvatim zašto američka elita misli da ako neko ubije svoje dijete premlaćivanjem i zapuštanjem, to nije prepreka za Harvard, ali ako si se prije 10 godina udvarao nekoliko žena, onda ne možeš da radiš ni u jednoj mreži ili tink-tenku”.

I Ketrin Rjumler, bivša pravna savjetnica Bijele kuće u vrijeme Baraka Obame, bila je u kontaktu sa Epstinom. U jednoj poruci nazvala je Trampa “odvratnim”, na šta je Epstin odgovorio: “Gori je u stvarnom životu, izbliza”.

U drugim porukama detaljno joj je opisivao sa kim se sve sastajao, od ambasadora i tehnoloških magnata do filmskih reditelja završavajući sa: “Dobrodošao si gost kod svakoga”.

Nove sumnje u priču princa Endrjua
Dokumenti bacaju ozbiljnu sumnju na zvaničnu verziju odnosa princa Endrua sa Epstinom. Mejl iz marta 2011. pokazuje da su bili u kontaktu četiri mjeseca nakon što je Endrju javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim.

U poruci upućenoj Epstinu i Gilejn Maksvel, njegovoj saučesnici u zločinima, Endrju je napisao: “Ne mogu više ovo da podnesem”.

Još jedan mejl djeluje kao potvrda autentičnosti poznate fotografije Endrjua sa Virdžinijom Đufre, jednom od žrtava koja je javno istupila. Epstin je napisao: “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se sa Endrjuom, kao i mnogi moji zaposleni”.

Ovo direktno protivreči Endrjuovim tvrdnjama iz intervjua 2019. da je fotografija možda falsifikovana.

Široka mreža uticaja
Spisak Epstinovih saradnika bio je dug i raznolik. Novinar Majkl Vulf često mu je služio kao neformalni savjetnik za odnose sa Trampom, sugerišući mu kako da njihovo poznanstvo pretvori u “korisnu političku i PR valutu”.

Fizičar Lorens Kraus, suočen sa optužbama za se*sualno uznemiravanje, tražio je Epstinov savjet kako da odgovori na novinarski upit. Politički aktivista Noam Čomski s njim je raspravljao o kolapsu valuta, a Epstin mu je nudio korišćenje svoje rezidencije, prenosi Index.

Kontakte je održavao i sa Piterom Tilom, investitorom iz Silicijumske doline, kog je pozivao na Karibe. Umjetnik Andres Serano pisao mu je da je toliko “zgrožen histerijom oko izjave ‘zgrabi ih za pi*ku’ da bi možda iz sažaljenja glasao za Trampa”.

Čak je i Boris Nikolić, biotehnološki kapitalista, sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu slao Epstinu poruke o susretima sa Bilom Klintonom i Nikolom Sarkozijem, žaleći što i on nije prisutan.

Pokušaj uticaja na globalnu politiku
Epstinove ambicije sezale su i u međunarodnu politiku. Uoči sastanka Trampa i Vladimira Putina 2018, predložio je bivšem norveškom premijeru Torbjornu Jaglandu da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov može “dobiti uvid u razgovor sa mnom” o tadašnjem američkom predsjedniku.

“Čurkin je bio sjajan. Razumio je Trampa nakon naših razgovora. Nije komplikovano. Mora da vidi da nešto dobija, tako je jednostavno”, napisao je Epstin o preminulom ruskom ambasadoru pri UN-u

Ne zavjera, već brutalna stvarnost moći
Tajni sadržaj Epstinovog mejla ne otkriva veliku zavjeru, već mnogo mračniju realnost: svijet u kome ogromno bogatstvo i blizina moći štite pojedince od odgovornosti. Za one unutar tog kruga, pravila običnog svijeta ne važe.

Džejmi Raskin, vodeći demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, izjavio je:

“Ovo je čovjek koji je, vjerujem, dao ogromne donacije koledžima i univerzitetima, uključujući Harvard i MIT, a takvi darovi vam mogu kupiti veliki uticaj i pristup različitim elitnim krugovima. Ljudi će željeti da znaju u kojoj mjeri su svi ti akteri razumjeli šta se dešava. Moguće je da ljudi sa MIT-a ili Harvarda nisu imali isti nivo saznanja kao princ Endrju ili Donald Tramp, ali svakoga treba pitati šta je znao”.

Nastavi čitati

Aktuelno