Iako se ovogodišnja grijna sezona u Republici Srpskoj još nije završila, proizvođači peleta već upozoravaju građane da se na vrijeme snabdiju ovim energentom za narednu sezonu, jer bi cijene, kako kažu, mogle divljati.

Ističu da će zbog aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku u narednom periodu sigurno doći do povećane potražnje od strane evropskih zemalja.

Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da se tržište ponovo suočava sa izazovima sličnim onima iz 2022. godine.

“Imamo situaciju koja podsjeća na 2022. godinu, kada je došlo do velikog poremećaja na evropskom tržištu usljed problema sa snabdijevanjem gasom. Tada je, kao posljedica, došlo do ogromne potražnje za peletom. Sve ukazuje na to da bi se sličan scenario mogao ponoviti, što bi moglo dovesti do naglog rasta cijena”, kazao je Ivanović.

On ističe da su skladišta u Evropi trenutno na niskom nivou te da je duga i hladna zima u zemljama poput Austrije, Njemačke i Italije dodatno iscrpila zalihe.

Zbog toga se očekuje da bi vrlo brzo mogla porasti potražnja za peletom iz Bosne i Hercegovine za izvoz na evropsko tržište.

“Bilo bi dobro preporučiti domaćem stanovništvu da se na vrijeme snabdije peletom, po trenutnim cijenama koje se kreću od 530 do 560 KM po toni”, naglasio je Ivanović.

Govoreći o budućim kretanjima cijena, Ivanović navodi da je teško davati precizne prognoze, ali upozorava da su cijene energenata već porasle za 20 do 30 odsto, te da ni pelet neće biti izuzetak iz tog trenda.

“Trenutno imamo i određene probleme u proizvodnji. Otežan je izvoz oblovine iz šuma zbog velikih snježnih padavina, a snijeg će se zadržati još neko vrijeme. Takođe, suočavamo se sa poteškoćama u nabavci sirovine. U narednom periodu očekuju nas razgovori sa predstavnicima ministarstava i šumskih gazdinstava kako bismo pokušali pronaći rješenja”, dodao je on.

Na kraju, Ivanović ponovo apeluje na građane da ne čekaju početak jeseni.

“Važno je da se domaćinstva snabdiju na vrijeme, kako ne bismo došli u situaciju da tokom jeseni dođe do nestašica, kada više nema dovoljno prostora za reakciju niti za povećanje proizvodnih kapaciteta”, zaključio je Ivanović.

Darko Partalo, direktor kompanije “Drvoprodex”, kazao je za “Nezavisne novine” da će zbog aktuelnih dešavanja na Bliski istok gotovo sigurno doći do određenih turbulencija na tržištu peleta, ali izražava nadu da cijene neće značajno rasti.

“Nadamo se da će se sukob na Bliskom istoku što prije završiti, jer ukoliko potraje, teško je predvidjeti kako će se to odraziti na naše, ali i šire evropsko tržište”, kazao je Partalo.

On ističe da je situacija za sada stabilna kada je riječ o ponudi i cijenama, ali upozorava da globalna kretanja energenata imaju direktan uticaj i na sektor peleta.

“U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 590 KM, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, pojasnio je Partalo.

Dodaje da proizvođači pažljivo prate situaciju na međunarodnom tržištu, jer svaki poremećaj u snabdijevanju gasom ili drugim energentima u Evropi automatski povećava interes za alternativna rješenja poput peleta.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je logično očekivati da bilo kakav poremećaj energenata utiče na sve.

“Naravno da će pelet sigurno biti alternativa nekim gorivima, pogotovo jer vidimo da se Evropa odrekla ruskog gasa, a sada i u lancu snabdijevanja gasom koji je dolazio sa Bliskog istoka sigurno će biti poteškoća. Pretpostavljam da će jedna od zamjena biti pelet”, kazao je Andrić.

On je takođe apelovao na građane da nabave pelet na vrijeme, jer, kako kaže, veliki dio proizvođača već je počeo sa akcijskim cijenama.

Dok građani skupljaju marku po marku kako bi pomogli jednom ocu da ponovo stane na noge, sistem još jednom ostaje po strani.

Goran Petrušić, samohrani otac, vodi najtežu životnu borbu – borbu za novi korak i dostojanstven život svog djeteta. Iako nada postoji, cijena liječenja je ogromna, zbog čega je pokrenuta humanitarna akcija u koju se uključuju ljudi širom regiona.

Upravo tu akciju pokrenuo je generalni sekretar Pokret Sigurna Srpska Nebojša Drinić, koji je ukazao na nepravdu s kojom se suočavaju obični ljudi.

„Kada običan čovjek treba šansu za život, oslanja se na dobrotu naroda, dok se za privilegovane milioni pronalaze bez problema. To nije sistem pravde, to je sistem nepravde“, poručio je Drinić.

Zahvalnost nije izostala – Goran Petrušić je javno uputio riječi zahvalnosti Driniću i svima koji su se uključili u akciju, naglašavajući da mu podrška ljudi daje snagu da nastavi borbu.

I pored izostanka sistemske podrške, građani još jednom pokazuju ono najvažnije – solidarnost, humanost i spremnost da pomognu kada je najteže.

Ova priča ponovo otvara pitanje odgovornosti institucija, ali i podsjeća da snaga zajedništva često nadjača sve prepreke.

Zakašnjela energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini postavlja pitanje o njenom pristupanju EU, dok zavisnost od uglja ostaje ključni problem

Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednim od najtežih zadataka na svom evropskom putu, dubinskom energetskom tranzicijom iz uglja ka čistijim izvorima energije. Iako je zemlja formalno preuzela obavezu klimatske neutralnosti do sredine vijeka, u praksi i dalje snažno zavisi od termoelektrana na lignit.

U mjestima poput Kaknja, ta zavisnost nije samo energetsko, već i socijalno i ekonomsko pitanje: hiljade radnih mjesta, lokalni budžeti i čitave generacije vezane su za rudnike i elektrane. Istovremeno, nivo zagađenja vazduha dostiže alarmantne vrijednosti, dok se u izvještajima i zdravstvenim statistikama sve češće povezuje sa teškim oboljenjima, uključujući i rak.

Dok Evropska unija i Energetska zajednica pooštravaju pravila i insistiraju na zatvaranju zastarjelih termoenergetskih kapaciteta, Bosna i Hercegovina kasni u sprovođenju reformi. To otvara pitanje koje postaje sve važnije u kontekstu evropskih integracija: da li će energetska zavisnost od uglja postati kočnica na putu ka EU?

U Kaknju, industrijskom gradu u srcu Bosne i Hercegovine, sve se i dalje vrti oko lignita. Hiljade radnih mjesta direktno zavise od uglja, koji decenijama oblikuje život ovog kraja, piše Euronjuz.

Ovdje se nalazi oko 440 miliona tona uglja, jedan od najvećih ležišta u Evropi. Ugalj se u Kaknju eksploatiše još od vremena Austro-Ugarske, a prije Prvog svjetskog rata u rudnicima je radilo oko pet hiljada rudara. Danas ih je ostalo oko 1.200.

Proizvodnja uglja u Kaknju planirana je da raste sa oko 700.000 tona prošle godine na 800.000 tona do 2026. godine i to uprkos činjenici da sagorijevanje lignita predstavlja jedan od najvećih izvora CO₂ i drugih zagađujućih materija u regionu.

Fosilna goriva ostaju glavni pokretač klimatskih promjena, ali u rudarskoj zajednici postoji svijest o potrebi tranzicije, iako se ona odlaže zbog ekonomske zavisnosti od uglja.

Rudarski inženjer Omer Hrustić priznaje da je promjena neizbježna, ali i da trenutno nema realne alternative.

“Kao društvo, moramo tražiti bolje načine snabdjevanja energijom. Kada dođe vrijeme, moramo biti spremni. Ali trenutno smo zavisni od uglja. I od našeg posla, našeg teškog rada,” izjavio je on za ovaj portal.

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji sedam državnih rudnika uglja, dok se ostatak nalazi u Republici Srpskoj. Ukupni dugovi rudarskog sektora procjenjuju se na oko sto miliona evra. Uprkos finansijskim problemima i ekološkim kritikama, vlasti i dalje insistiraju na nastavku proizvodnje, uz obrazloženje da je energetska sigurnost prioritet.

Direktor rudnika Kakanj, Iso Delibašić, naglašava da je BiH potrebna energija kao i da budućnost rudnika uglja ne smije biti dovedena u pitanje. Na pitanje o zalihama uglja, objašnjava da se radi o dugoročnom resursu, koji bi mogao trajati još nekoliko decenija.

U razgovoru sa novinarom, Delibašić procjenjuje da geološke rezerve rudnika Kakanj mogu trajati još 40 do 50 godina, uz napomenu da se mora uzeti u obzir energetska potrošnja zemlje.

Termoelektrana u Kaknju, čiji je dimnjak visok gotovo kao Ajfelov toranj, i dalje predstavlja jedan od najvećih izvora zagađenja u zemlji. Bosna i Hercegovina se obavezala da dostigne klimatsku neutralnost do 2050. godine, ali sprovođenje tih ciljeva ostaje problematično zbog zastarjele infrastrukture i sporih reformi.

Zemlja je član Energetske zajednice, ali redovno krši preuzete obaveze. Neki blokovi termoelektrana potiču još iz 1970-ih i odavno su premašili svoj projektovani radni vijek.

Prema podacima “Bankwatch mreže”, zastarjele elektrane u BiH emituju više od 200.000 tona sumpor-dioksida godišnje, što višestruko premašuje dozvoljene granice.

Evropska komisija u svom izvještaju za 2025. godinu dodatno kritikuje energetsku politiku zemlje i upozorava na kašnjenja u reformama. Direktor termoelektrane Adem Lujnović objašnjava da se visoki nivoi zagađenja često javljaju u specifičnim vremenskim uslovima.

“Kada dođe do temperaturne inverzije, imamo visoke nivoe zagađenja. To se dešava zimi ili ljeti, kada su stabilni vremenski uslovi i visok atmosferski pritisak,” objasnio je i dodao da su odluke o energetskoj tranziciji godinama odlagane.

Planovi o prelasku na gas razmatrani su još 2010. godine, ali nisu realizovani zbog ekonomskih razloga i povoljnije cijene uglja.

Stanovnici Kaknja osjećaju posljedice zagađenja
Stanovnici Kaknja, prema svjedočenjima, direktno osjećaju posljedice zagađenja, posebno kroz zdravstvene probleme i loš kvalitet vazduha. U ekstremnim epizodama, indeks kvaliteta vazduha dostiže veoma opasne vrijednosti, sa ekstremno visokim koncentracijama sumpor-dioksida.

Medicinski stručnjaci potvrđuju ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva. U bolnici u Kaknju specijalistkinja Senka Balorda ističe da na 35.000 stanovnika imaju 223 oboljela od raka. Objašnjavajući vezu između oboljelih i zagađenja, rekla je da “čestice koje udišu dolaze do najdubljih dijelova pluća” i zaključuje da je zagađenje vazduha direktan uzrok raka pluća.

Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu i Svjetske banke, zagađenje vazduha u Bosni i Hercegovini uzrokuje više od 3.000 prevremenih smrti godišnje.

Uprkos svemu, vlasti i dalje balansiraju između ekonomije i ekologije. Gradonačelnik Kaknja Mirnes Bajtarević ističe da industrija ostaje ključna za opstanak grada, ali da je čist vazduh takođe cilj.

Na terenu su već pokrenuti određeni projekti modernizacije, uključujući postrojenje za odsumporavanje koje bi trebalo da počne sa radom do kraja 2027. godine.

Direktor elektrane tvrdi da bi novi sistem mogao značajno smanjiti emisije i približiti postrojenje evropskim standardima do 2028. godine.