Bijele mantile danas, 13. jula, je i zvanično skinulo 23 ljekara Kantonalne bolnice “Dr. fra Mihovil Sučić” u Livnu čime su pojedini odjeli u ovoj zdravstvenoj ustanovi ostali bez ijednog doktora.

Koji su odjeli ostali bez doktora?

Doktor Ivica Jozić, anesteziolog u Kantonalnoj bolnici, istakao je da odjel za unutrašnje bolesti ostaje bez ijednog od pet ljekara.

Takođe, slična situacija i na drugim odjelima. Otkaze su dala i oba oftalmologa, sva tri anesteziologa, dva od četiri neurologa, te dva od tri pedijatra. Bolnicu napuštaju i jedini ortoped, otorinac, mikrobiolog i fizijatar.

“Danas u 15 sati nama je de facto zadnji radni dan. Do tada smo zaposlenici, a poslije toga smo na burzi rada. Svatko od nas će se vjerojatno pobrinuti za sebe na način na koji može,” rekao je Jozić.

Zašto pregovori s Vladom nisu uspjeli?

On je istakao da su jutros imali i sastanak u kantonalnoj Vladi, međutim, bez rezultata.

“Pozicije su ostale kao i na početku. Županijska vlada, ministrica i premijer ne žele ništa promijeniti u odnosu na ono što su govorili prije. Tvrde da još traje kolektivni ugovor i da tu nema nikakvih mogućnosti”, naveo je on.

Kako će odlazak ljekara uticati na pacijente?

Prema pisanju portala “Livno-online”, kao privremeno rješenje spominje se slanje pacijenata u 120 kilometara udaljenu bolnicu u Mostaru.

Podršku kolegama u Livnu pružila je i Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije BiH, koja je najavila finansijsku pomoć i pomoć pri zapošljavanju ljekara koji su dali otkaze.

“Ova Vlada je poručila da ne treba svoje doktore. Alarmantna je situacija da vi sutra imate bolnicu bez doktora, a bolnica bez doktora ne može opstati”, upozorila je Berberovićeva.

Ona je osudila ideju da se nedostatak specijalista nadomjesti povlačenjem specijalizanata.

“To pravno nije moguće. Nijedan specijalizant ne može zamijeniti specijalistu. Specijalizant nema ni ovlasti ni znanje da zamijeni specijalistu, nema licencu odnosno položen ispit da liječi kao specijalist”, naglasila je ona.

Zašto su ljekari odbili ponudu Uprave?

Ponudu direktora o povećanju osnovne plate za 10 odsto iz “unutrašnjih rezervi” ljekari su odbili jer smatraju da to nije zakonski put koji im garantuje dugoročnu sigurnost.

“Mi želimo imati potpisan dokument i kad dođu neki drugi na vlast, tako da možemo zaštititi svoja prava. Ovako, kad nešto nude što nije formalno zapisano u dokumentu, poslije toga nitko se više nije dužan toga ni pridržavati”, kazao je Jozić.

Sličan scenario za samo nekoliko dana desiće se i u Domu zdravlja Livno gdje će devet ljekara raditi do 19. jula kada će skinuti svoje mantile.

Ljekari koji su dali otkaze jutros su se otvorenim pismom obratili građanima ističući da ne odlaze zato što ne žele raditi ili što nisu humani, pa čak ni zato što imaju najniže osnovne plate u Federaciji BiH, već što kod odgovornih za politiku u zdravstvu nisu naišli na razumijevanje i volju da se uopšte razgovara i postigne dogovor.

“Sustav zdravstvene zaštite u HBŽ svih ovih godina opstaje ponajprije zahvaljujući golemom prekovremenom  radu, profesionalnosti i entuzijazmu malog broja liječnika. To nažalost nije prepoznato od nijedne vlasti koja je upravljala županijom zadnjih 30-ak godina. Premijeri i ministri su se mijenjali, ali su problemi ostajali isti”, istakli su oni.

Nezavisne

Organizacioni odbor “Ljeta u gradu 2026” Grada Zavidovići, otkazao je koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ove manifestacije.

“Koncert Alena Islamovića, koji je održan 11. jula u Kraljevu, na dan kada Bosna i Hercegovina i cijeli civilizirani svijet obilježavaju godišnjicu genocida u Srebrenici, za Grad Zavidovići je neprihvatljiv i duboko neprimjeren”, napisala je na Facebooku stranici Erna Merdić Smailhodžić, gradonačelnik Zavidovića.

Dalje navodi da zbog poštovanja prema žrtvama, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići.

“Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi ona i dodaje:

“O novom izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića javnost ćemo blagovremeno obavijestiti u narednim danima”.

U prvom kvartalu ove godine u Bosnu i Hercegovinu stiglo je 956,6 miliona KM novčanih doznaka iz inostranstva, dok ekonomisti upozoravaju da domaća potrošnja u velikoj mjeri zavisi od novca koji šalje dijaspora.

Bosanskohercegovačka dijaspora nastavila je i ove godine snažno finansijski pomagati porodice u domovini. Prema podacima Centralne banke BiH, u prva tri mjeseca ove godine iz inostranstva je stiglo gotovo milijardu maraka novčanih doznaka, što je više nego u istom periodu prošle godine.

Građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inostranstvu nastavili su da povećavaju novčanu podršku porodicama u domovini, pokazuju najnoviji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Tokom prvog kvartala ove godine u BiH je iz inostranstva stiglo 956,6 miliona konvertibilnih maraka novčanih doznaka, što je za oko 25 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, kada je taj iznos iznosio 931,39 miliona KM.

Ukupni tekući transferi iz inostranstva u prva tri mjeseca dostigli su 1,326 milijardi KM, pri čemu se, osim novčanih doznaka, značajan dio odnosi i na socijalna davanja.

Ostali tekući transferi iznosili su 370 miliona KM, od čega se 339,54 miliona KM odnosi na socijalna davanja. U istom periodu prošle godine ostali transferi iznosili su 314,71 milion KM, uključujući 287,49 miliona KM socijalnih davanja.

Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da ovi podaci potvrđuju dugogodišnji trend prema kojem novac iz dijaspore predstavlja jedan od najvažnijih izvora prihoda za ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Kako ističe, priliv novčanih doznaka daleko premašuje iznos stranih investicija i omogućava održavanje domaće potrošnje na nivou koji, prema njegovim riječima, ne odgovara stvarnom ekonomskom standardu građana.

Gavran smatra da se država više oslanja na novac koji građani šalju iz inostranstva nego na stvaranje boljeg poslovnog ambijenta koji bi podstakao nova ulaganja i povratak iseljenih građana.

On napominje i da je stvarni iznos pomoći iz dijaspore vjerovatno znatno veći od zvanične statistike, jer se dio novca prenosi mimo formalnih finansijskih tokova.

Sličnog mišljenja je i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” iz Doboja, koja smatra da gotovo svaka druga porodica u Bosni i Hercegovini prima novac od članova porodice koji žive u inostranstvu.

Prema njenim riječima, mnoge porodice svakog mjeseca dobijaju i više od jedne novčane doznake, što pokazuje koliko je dijaspora postala važan oslonac za svakodnevni život velikog broja građana.

Najnoviji podaci još jednom potvrđuju da novac koji bh. dijaspora šalje iz Evrope i svijeta ostaje jedan od ključnih stubova domaće ekonomije i značajan faktor očuvanja životnog standarda u Bosni i Hercegovini.

Banjaluka 24