Connect with us

Društvo

TEŠKA STVARNOST PENZIONERA: Više od 50% njih živi sa manje od 550 KM mjesečno

Više od pola penzionera u Republici Srpskoj prima penziju manju od 548,75 KM, podaci su iz Statističkog biltena Fonda PIO za jun 2026. godine.

Iz biltena se može zaključiti da i broj penzionera stalno raste. U junu ih je bilo 548 više nego u maju. U junu je penziju primilo 295.678 korisnika, dok ih je u maju bilo 295.130.

Za isplatu junskih penzija Fondu PIO Republike Srpske bilo je potrebno 178,35 miliona KM u neto iznosu, odnosno 180,48 miliona KM u bruto iznosu. To je više nego mjesec ranije kada je za isplatu izdvojeno 178,06 miliona KM neto.

Prosječna samostalna penzija u junu iznosi 697,98 KM, što je tek malo više nego u maju kada je penzija iznosila 697,62 KM. Ipak, u odnosu na prosječnu platu u Republici Srpskoj, koja je u prethodnom mjesecu iznosila 1.682 KM, prosječna penzija čini svega 41,50% plate.

To je manje nego u maju, kada je taj odnos bio 42,46%, jer su plate rasle brže od penzija, piše Penzionerski centar.

Za pun radni staž od 40 i više godina, prosječna starosna penzija iznosi 1.053,78 KM, odnosno 62,65% prosječne plate. Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Najniže penzije prema godinama staža:

  • 15 godina staža: 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina: 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina: 489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina: 559,10 KM
  • 40 i više godina: 698,89 KM

Strukturu korisnika u junu čine starosne penzije sa učešćem od 64,83%, porodične penzije sa 23,46%, invalidske sa 11,66% i ostala prava sa svega 0,05%.

Prosječna starost u trenutku ostvarivanja prava na starosnu penziju iznosi 62,09 godina, a na invalidsku 52,46 godina. Korisnici starosnu penziju u prosjeku primaju 17,38 godina, invalidsku 19,47, a porodičnu 16,39 godina.

Broj osiguranika u junu iznosi 337.484, što je 927 više nego u maju kada ih je bilo 336.557.

Stopa zavisnosti odnosno omjer broja osiguranika i broja penzija ostaje na 1,14, što znači da na svakog penzionera dolazi tek 1,14 osiguranika koji uplaćuje doprinose.

Riječ je o izuzetno niskom odnosu koji već godinama ukazuje na strukturnu opterećenost penzijskog sistema Republike Srpske.

Koliko novca ulazi, a koliko izlazi iz Fonda

Prihod od doprinosa u junu iznosio je 152,77 miliona KM, dok su ukupni prihodi Fonda, uključujući i ostale prihode, iznosili 153,04 miliona KM. To je znatno više nego u maju, kada je prihod od doprinosa bio 145,01 milion KM.

Hiljade zahtjeva čeka na rješavanje

Fond je u junu primio 2.281 zahtjev za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije. Riješio je 2.142, dok je na kraju mjeseca ostalo neriješeno 2.100 zahtjeva ove vrste.

Kada se tome dodaju i ostali zahtjevi kojih je primljeno 4.720, a riješeno 4.613 ukupan broj neriješenih predmeta u Fondu PIO Republike Srpske na kraju juna iznosi 2.825.

Društvo

JEDNO PRAVILO ZA “ELITU”, DRUGO ZA NAROD! Zašto funkcioneri bježe iz javnih bolnica u Srpskoj?

U Srpskoj, ko god može, a posebno kada je riječ o ozbiljnijim zdravstvenim problemima, na liječenje odlazi van Republike Srpske.

Očigledno je da mnogi građani nemaju pretjerano povjerenje u ovdašnji zdravstveni sistem.

A biće da ni vlast nema mnogo više povjerenja u sopstveni javni zdravstveni sistem, čim se prilično često dešava da službenike na sistematske preglede šalju privatnicima.

Primjera radi, za zaposlene u Generalnom sekretarijatu Vlade Republike Srpske i Ministarstvu trgovine i turizma sistematski pregledi obavljaće se u „MR Klinici“.

Riječ je o zdravstvenoj ustanovi koja je u vlasništvu Milana Keserovića, zeta direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zorana Tegeltije.

Procijenjena vrijednost nabavke bila je 40.000 KM, dok su se u ovoj klinici ponudili da te preglede obave za 39.770 KM. Na tender je pristigla samo jedna ponuda koja je za Sekretarijat bila prihvatljiva, objavljeno je juče u medijima.

Takođe, ovo nije prvi put da se sistematski pregledi radnika iz javnog sektora organizuju u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Sagovornici Srpskainfo smatraju da ovakva praksa nije ništa drugo nego „nabacivanje“ posla određenim klinikama, odnosno njihovim vlasnicima, dok se, kako upozoravaju, javni zdravstveni sistem sve više urušava.

Dr Jovica Mišić, hirurg i predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, naglašava da privatne zdravstvene ustanove nemaju ništa bolje uslove za obavljanje sistematskih pregleda od javnih.

– Naime, u privatnim zdravstvenim ustanovama sistematske preglede rade doktori koji rade i u javnim. Jasno je da, omogućavanjem obavljanja sistematskih pregleda u privatnim ustanovama, Vlada i druge javne institucije koje praktikuju ovakvu praksu omogućavaju privatnicima da uzmu novac. Svejedno što bi se sve identično moglo uraditi u Zavodu za medicinu rada i sporta i Institutu za javno zdravstvo, gdje se obavljaju sistematski pregledi. Dakle, čisto namještanje posla – ističe dr Mišić.

Upozorava da su, u slučaju „nabacivanja“ posla privatnim zdravstvenim ustanovama, direktno na gubitku javne ustanove u kojima se obavljaju sistematski pregledi.

– Forsirajući privatnike, vlast šalje poruku da će, prije ili kasnije, sve preći u ruke privatnika – poručuje dr Mišić.

I u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske naglašavaju da, davanjem prednosti privatnicima, trpi javni zdravstveni sektor.

– Ne treba da se čudimo ako se, najdalje za desetak godina, javni zdravstveni sistem totalno uruši.

Nemam ništa protiv privatnih klinika, ali ne treba dozvoliti da isti doktori, praktično u isto vrijeme, rade na dva mjesta. Jer nema stručnjaka koji će pošteno odraditi osam sati, na primjer, u javnoj bolnici, pa moći nesmetano da radi u privatnoj klinici.

Kod nas se dešava da doktori pacijentima zakazuju preglede u privatnim klinikama, jer, bože moj, nema termina u javnoj ustanovi – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Miloš Purković.

(Srpska info)

Nastavi čitati

Društvo

VELIKA GOSPOJINA I CRVENO SLOVO! Narodni običaji, vjerovanja i pravila posta

Srpska pravoslavna crkva i vjernici u petak, 28. avgusta, obilježavaju Uspenje Presvete Bogorodice, poznato u narodu kao Velika Gospojina.
Ovo je jedan od najpoštovanijih praznika u hrišćanskom svijetu, koji se u crkvenom kalendaru ističe crvenim slovom. Tog dana se ne obavljaju teški poslovi – vrijeme je rezervisano za molitvu, porodična okupljanja i duhovni mir.

Značaj Velike Gospojine
Velika Gospojina posvećena je Presvetoj Bogorodici, koju vjernici od davnina smatraju zaštitnicom doma i porodice. Praznik simbolizuje dan kada se Bogorodica upokojila, vaznijela na nebesa i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“. Upravo zbog ovih događaja, dan ima posebno mesto u srcima vernika, podsećajući na ljubav, veru i snagu koju Majka Božija neprestano pruža onima koji joj se obraćaju u molitvi.

Uspenje Presvete Bogorodice jedan je od pet Bogorodičinih praznika. Pre ovog velikog dana prethodi dvonedjeljni Gospojinski post, koji ove godine traje od 14. do 28. avgusta.

Na samu Veliku Gospojinu, vjernici poste do jutarnje liturgije i pričešća. Kako praznik ove godine pada u četvrtak, obrok poslije službe može biti mrsan.

Izuzetak: Ako praznik pada u srijedu ili petak, posti se i tog dana po strogom redu – riba, vino i ulje – kao izraz poštovanja prema Bogorodici i crkvenim običajima.
Narodni običaji
Velika Gospojina se od davnina smatra praznikom žena i majki. U narodu je običaj da se ne rade teški poslovi niti započinju novi poduhvati.

Jedan od najljepših običaja jeste branje ljekovitih biljaka i trava, jer se vjeruje da je njihovo dejstvo tada najjače. Posebno se ističe bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom. Žene ga dodaju u jela kako bi zaštitile ukućane od zla i prizvale blagoslove Presvete Bogorodice. Osim bosiljka, beru se i borovnice i druge lekovite trave, vjerujući da će donijeti zdravlje i blagostanje porodici.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Vrlo vruće, temperatura do 41 stepen

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i vrlo vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i temperaturu vazduha do 41 stepen Celzijusov.

Minimalna temperatura vazduha biće od 16 u kotlinskim predjelima na istoku do 21 na sjeveru i zapadu, na jugu do 25 stepeni, u višim predjelima od 13, a maksimalna od 36 do 41, u višim predjelima od 31 stepen.

Duvaće umjeren, a na udare i jak vjetar zapadnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno