Connect with us

Politika

TITO DINO I GRISELDA: Sve Konakovićeve direktne veze sa osumnjičenim članovima narko kartela

U Sky aplikaciji je poznata kao Griselda. U Zenici kao Aida Halać, vijećnica u Gradskom vijeću. Trenutno je, po rješenju Suda Bosne i Hercegovine, u pritvoru jer postoji osnovana sumnja da je prala novac za narko kartel Edina Gačanina Tita. Aida Halać je prva rodica Davida Cufaja zvanog Raul koji je u Peruu uhapšen zbog krijumčarenja preko dvije tone kokaina za kartel Tito i Dino.

Neposredno pred početak predizborne kampanje 2020. godine, tačnije 10 avgusta 2020. godine, Edin Gačanin Tito je naredio Adnananu Smajloviću zvanom Pepi da Aidi Halać preda 25 hiljada maraka. Griselda je članica stranke BHI zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića za kojeg Edin Gačanin Tito 2020. godine u aplikaciji Sky piše: “U Zenici gradonačelnik drži sve , on je bio SDA pa im leđa okrenuo. SDA gubi Zenicu , jer je ovaj prišao NiP-u.“

Na fotografiji ispod su Griselda iz Kasumovićeve stranke i Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.

Ministar vanjskih poslova BiH će, naravno, reći da je ovo slučajnost te da on uopće ne poznaje pritvorenu Griseldu. Ali ima još “slučajnosti”.

Dražen Čobović je bivši pripadnik Specijalne jedinice Federalne uprave policije. Elmedin Konaković ne krije da ga poznaje. Ne krije da je zajedno s njim i svpjim kumom Gordanom Memijom putovao na hadždž. Priznao je i da je nekoliko puta s njim popio kafu ili iftario.

U crvenom okviru je Dražen Čobović. Do njega su Gordan Memija i Elmedin Konaković.

Dražen Čobović je zvanično pod istragom Tužilaštva BiH zbog saradnje sa narko kartelom Tito i Dino. Kao pripadnik FUP-a, 2016. godine bio je Titov pratilac tokom njegove posjete Bosni i Hercegovini. Kasnije je preselio u Dubai gdje je, zajedno sa drugim bivšim pripadnicima FUP-a Ibrom Miladinom i Dženisom Kadrićem čuvao vođu narko kartela.

I ovo je, reći će ministar vanjskih poslova BiH, slučajnost.

Ali Kuma ne birate slučajno. Biznismen Gordan Memija je kum Elmedina Konakovića. Prema vlatitom priznanju, Memija poznaje Edina Gačanina od 1992. godine i, nakon svega, “opet bi ga dočekao u Sarajevu i ručao s njim”.

“Memija je moj prijatelj, upozoravam sve koji pakuju u ovom procesu da se neće dobro provesti”, izjavio je Konaković nakon što je po naredbi Tužilaštvo BiH MUP KS uhapsio Gordana Memiju.

GORDAN MEMIJA, ELMEDIN KONAKOVIĆ

“Dokazima je potkrepljeno postojanje osnovane sumnje da je Gordan Memija učestvovao u organizaciji nabavke i doniranja specijalnih policijskih uniformi Specijalnoj policijskoj jedinici Federalne uprave policije FMUP-a u periodu 2016/2017 godine, na način da je sredinom 2016. iznos od oko 320.000,00 Eura, preuzet od Elmira Sarića i njegove supruge Nathalie za koji je znao da potiče iz kriminalnih aktivnosti, po uputama E.G, te dogovorio sa svojim poznanikom i bliskim poslovnim partnerom Alamerović Erminom zvanim „Kiki“ da njemu preda novac za realizaciju donacije specijalne opreme Federalnoj upravi policije, kako bi Alamerović posredstvom svoje firme “Rhea Expres” izvršio nabavku i uvoz specijalne policijske opreme koju će potom uručiti kao donaciju, a sve kako bi se prikrio trag novca, odnosno izvršilo “pranje” novca koji potiče iz krivičnih djela neovlaštene trgovine opojnim drogama od strane organizovane kriminalne grupe “Tito i Dino”, navedeno je u Rješenju Suda Bosne i Hercegovine kojim se određuju mjere zabrane Gordanu Memiji.

Evo šta je Edin Gačanin napisao u aplikaciji Sky 21. aprila 2020. godine u 20 sati, 6 minuta i 53 sekunde: “Konakovića isto možemo naći , Memos je njegov kum ili obratno”.

Slučajnost? Teško. Ali idemo dalje.

Dženis Kadrić je zvanično osumnjičeni član narko kartela Edina Gačanina Tita. Bio je među specijalcima koji su 2016. godine pratili Tita. Kasnije je i on preselio u Dubai gdje je čuvao vođu kartela.

“Ne mogu tvrditi da je Dženis Kadrić član narko kartela”, rekao je Elmedin Konaković u intervjuu za klix.ba.

Sud BiH je utvrdio osnovanju sumnju da je Kadrić član narko kartela Edina Gačanina. U njegovom Sky telefonu pronađeni su brojevi pasoša Elmedina Konakovića, Dalije Konaković i njihove kćerke.

brojevi pasoša porodice Konaković pronađeni u Sky telefonu Dženisa Kadrića

“Uglavnom, predsjednik hoće i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem”, pisalo je u Sky poruci koju je 23. decembra 2020. godine primio Dženis Kadrić, desna ruka narko bossa Edina Gačanina Tita.

Bila je to jedna u nizu poruka koje je Kadrić primao između 22 sata i 7 minuta i 22 sata i deset minuta.

“Punac mi govori”, pisalo je u prethodnoj poruci dostavljenoj Dženisu Kadriću, “da idu sa ženama njih dvojica”.

“A što se tiče ono što si spominjao”, nastavlja Dženisov sagovornik,”nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”.

Ovo su prepiske kojima raspolažu sve policijske agencije u BiH. Dženis Kadrić je, rekosmo, godinama bio pratilac Edina Gačanina Tita. Njegov sagovornik, sumnjaju istražitelji, njegov je brat. Punac je Mahir Hodžić. A predsjednik – Elmedin Konaković.

Bio je to, dakle, decembar 2020. godine i ovo su prepiske koje je EUROPOL dostavio bh. policijskim agencijama. Dženis Kadrić je koristio Sky pod imenom “Wolverine Elite Comando”, pod brojem 3I5389. Evo ključnog dijela.

“Može i privatno, tako je najbolje. Ali kad vide s kim sjede, koja je funkcija, ko su, gdje su. Da zna koga će povesti sa sobom. Punac mi govori, najbolja opcija je da idu sa ženama njih dvojica. E, sad, da se radi nešto što je bitno, a to će znati kada vide s kim sjede, onda ako treba povesti ljude sa sobom to nije problem. Uglavnom, predsjednik hoće, i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem. A što se tiče ono što si spominjao, nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”, pisalo je u porukama pronađenim u Sky telefonu Dženisa Kadrića.

Nepuna dva mjeseca kasnije, tačnije, 14. februara 2021. godine, Kadrić šalje ceduljicu na kojoj su ispisani brojevi pasoša Elmedina Konakovića, njegove kćerke K.A.K., Dalije Hasanbegović-Konaković, Nijaze Hodžić i Mahira Hodžića.

“Imao sam informaciju da je jedna grupa Bosanaca i Hercegovaca u direktnoj povezanosti sa vladom Abu Dhabija i da me žele pozvati u službenu pojsetu. Kada me pozovu u posjetu, doći ću, još me nisu pozvali. Super je to što se bavimo ovih dana temom koju sam odgovorio nekoliko puta, nego što se bavimo suštinom problema vezanog za kartel koji u BiH postoji, operiše i koji na ovakav način štiti kriminalce. Stvara se narativ u kojem se priča o meni, ali ćemo saznati jako brzo. U Dubai ako putujete, u mijenjačnici ne možete novac zamijeniti bez pasoša. Da mi je u tom trenutku došao i rekao da ima kontakt sa vladom Austrije i žele da me pozovu, dao bih odmah. Pasoš je identifikacijski dokument, vrlo bih rado dao i pasoš i ličnu kartu i tada. To je ustaljena praksa i u tome ne vidim nikakvu enigmu“”, kazao je Konaković pravdajući se, tradicionalno, u programu N1 televizije.

Ali ako je to trebala biti službena posjeta, zašto su spisku putnika Konakovićeva supruga i njihovo dijete? Zašto je na spisku Mahir Hodžić koji nema nikakvu funkciju? Zašto je na spisku Mahirova supruga Nijaza Hodžić koja godinama uvozi “tekstil” iz Dubaija?

Svaka sumnja u odgovore na ova pitanja nije slučajna, prenosi istraga.ba.

Related Topics:

Politika

MILANOVIĆ: “Kako se danas odnosimo prema penzionerima, tako će se sutra odnositi prema nama”

Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama, rekao je on.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović proveo je ugodno popodne u druženju sa penzionerima u Ljekaricama.

Milanović je rekao da su penzioneri u Republici Srpskoj najmudriji dio našeg društva, jer znanje i bogato radno i životno iskustvo koje su oni stekli i uložili u državu prethodnih decenija svog rada mogu značajno koristiti sadašnje generacije.

-Budući zadatak svih nas u Republici Srpskoj je da penzioneri dobiju penzije od kojih mogu da žive dostojanstveno. Svjesni smo da penzije nikad neće biti dovoljno visoke ali treba da rastu značajno u odnosu na sadašnje i da budu usklađene s cijenama potrošačke korpe i inflacijom. Penzionerima je neophodna i kvalitetnija zdravstvena zaštita jer su u životnoj dobi kad su posjete ljekarima nažalost česte, a lijekovi preskupi u odnosu na njihova novčana primanja – naglasio je Milanović.

On je dodao da je veoma važno za naše sugrađane, koji nakon odlaska u penziju imaju mnogo slobodnog vremenа, obezbijediti društveno zanimljiv život i aktivnosti koje će kvalitetno ispuniti njihove penzionerske dane.

-Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama. Grad Banjaluka je prepoznala potrebe penzionera i uvela brojne značajne mjere i olakšice za njihov život koje ćemo u budućnosti proširiti i na cijelu Republiku Srpske – poručio je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Politika

LICEMJERSTVO SNSD-a: Budžet institucija BiH raste, Republici Srpskoj ostaje sve manje novca

U normalnim zemljama budžet za narednu godinu usvaja se u toku tekuće. BiH kao i obično, mimo normalnog. Jedinstvena samo zemlja u cijelom svijetu koja iz godine u godinu funkcioniše na privremenom finansiranju.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević objašnjava da se privremeno finansiranje u većini zemalja rijetko koristi i to samo mjesec ili dva.

,,Nakon toga, ako se budžet ne usvoji vlada te zemlje pada i raspisuju se novi izbiori, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama to je još drastičnije. Prestaje plaćanje svih institucija, svih zaposlenih i to je neka vrsta pritiska’’, kaže Mlinarević.

Tako je to o normalnim zemljama. Kod nas Savjet ministara ne bi bio raspušten ni zbog mnogo krupnijih stvari od budžeta.

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić tvrdi da je naša situacija dokaz da budžet u BiH nije javni interes nego stvar političke trgovine i ucjena u, kako kaže, koaliciji koje čas ima, a čas nema.

A ta ima/nema koalicija uspjela je da za manje od četiri godine mandata poveća budžet BiH za 50% , sa milijardu na milijardu i po maraka.

Za  ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH to je očit dokaz jačanja države i državnih institucija.

Izgleda da su predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH ili loši pregovarači, ili pregovaraju  za lične, a ne za interese Republike Srpske.

Sve vrijeme tvrde da žele da sruše institucije BiH i  da vrate nadležnosti koje su upravo oni prenijeli na BiH.

Sjetite se navodne zabrane rada Suda IiTužilaštva BiH, SIPE, Obavještajne-bezbjednosne agencije, pa osnivanja vlastite Agencije za lijekove, vraćanje Vojske Republike Srpske…

Rezultat toga je, na kraju, povećanje budžeta baš za te institucije, upozorava predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH SDS-ov Darko Babalj i upozorava da više novca u budžetu BiH znači manje novca u budžetu Republike Srpske.

Budžet institucija BiH uskoro će se naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine. Predsjedništvo BiH ga je uputilo u parlamentarnu proceduru nakon što je Savjet ministara BiH odlučio da se BHRT-u uplati šest miliona maraka.

Podsjećamo, riječ je o medijskoj kući za koju u SNSD-u tvrde da je nelegalna, neustavna i antisrpski orjentisana.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno