Connect with us

Politika

TOPIĆ NE VIDI NIŠTA SPORNO, studenti nezadovoljni USLOVIMA u SC “Nikola Teska”! “Topla voda, grijanje, loš internet, hrana…”

Niski troškovi života u studentskom domu često su presudni za odluku studenata da tamo borave tokom studiranja. Međutim, neki od njih nisu zadovoljni onim što dobijaju i smatraju da treba da imaju mnogo više, kako kažu, bar osnovno. I dok uprava Studentskog centra „Nikola Tesla“ (SC) u Banjaluci, trenutno ne vidi ništa sporno, više studenata je odlučilo da nam se obrati kako bi se saznalo za njihove probleme.

Najviše su se žalili na grijanje koje je bilo slabo ili ga nisu imali. Grijna sezona ove godine je u Banjaluci, umjesto 15, počela već 1. oktobra. Ipak, grijanje u paviljonima je profunkcionisalo tek prije nekoliko dana. Kako tvrde naši izvori, studenti su se smrzavali jer su radijatori više bili hladni nego topli. Čak i onda kada su grijali, nije bilo dovoljno da se sobe zagriju. Neki od njih su bili primorani da krišom unesu dodatne grijalice, s obzirom na to da nije dozvoljeno da ih koriste.

-Nestajalo nam je i tople vode, vjerovatno jer nije bilo grijanja. Kao da ne živimo u 21. vijeku. Plaćamo recepcijski smještaj svaki mjesec preko ljeta, uključujući oktobar (da bismo zadržali sobu), tako da smatram da bar moramo imati ove osnovne stvari, da znam zbog čega ga plaćam – rekla je jedna studentkinja.

I druga djevojka sa kojom smo razgovarali je navela grijanje kao najveći problem. Kako kaže, nije ga bilo ni kada je grijna sezona uveliko počela zbog čega su se mnogi žalili, ali se ništa nije promijenilo.

-Svoje grijalice ne smijemo donositi zbog kontrole. Konkretno u mom paviljonu nije bilo problema sa toplom vodom, ali sam čula od studenata iz drugih paviljona da im nedostaje tople vode – priča ona.

Kontaktirali smo i upravu Centra, koja je odgovornost za ove probleme prebacila na Vodovod i Toplanu.

-Vodosnabdijevanje se obavlja kroz isporuku vode od strane Vodovod a.d. Banja Luka, i ne kontrolišemo dotok vode u naše paviljone, u našem redovnom funkcionisanju nismo primijetili probleme sa vodosnabdijevanjem. Što se tiče grijanja JU SC „Nikola Tesla“ koristi usluge gradske toplane, te se u skladu sa njihovom dinamikom rada prilagođavamo grejnoj sezoni. Sva četiri paviljona su renovirana, postavljena je nova izolacija kao i nova stolarija, sistemi grijanja funkcionišu – istakli su.

Spor internet, loša hrana, kontrola soba
Drugi problem koji studentima stvara probleme jeste spor internet koji im često onemogućava učenje i ispunjavanje radnih zadataka.

-Internet je jako spor. U nekim sobama ga uopšte nema. Ruteri su stavljeni iznad svake sobe, u mojoj sobi ga uopšte nema. Generalno ove godine skoro nikako nije ni radio, a potreban nam je zbog rada za fakultet – kažu studenti.

Iz Studentskog centra su rekli da koriste internet koji ide preko mreže „Sarnet“, Akademske i istraživačke mreže RS, a koja je dio evropskog sistema obezbjeđivanja internet konekcije za univerzitete, akademije i slične ustanove od interesa za razvoj obrazovanja na globalnom nivou.

-Obaveza JU SC ‘Nikola Tesla’ je da obezbijedi hardversku podršku, i da istu održava, što se redovno radi. Takođe, studentima je dozvoljeno, da uz našu mrežu uvedu sopstvenu internet konekciju po svojoj želji – objasnili su.

Jedna od studentkinja sa kojom smo razgovarali kaže nije pošteno tražiti od stanara doma da izdvajaju dodatni novac na internet, s obzirom na to da on treba biti obezbjeđen.

-Znam da mogu sebi uplatiti internet, poenta je da ne želim plaćati, iako sam primorana – dodaje.

Napominje da stanje u menzi nije gore nego prethodnih godina, ali da nije ni sjajno. Smatra da i na tom polju ima mogućnosti za napredak, ali da se studenti uglavnom žale samo između sebe.

-Primijetila sam da je menza u prvom i drugom paviljonu u boljem stanju i ima više izbora, nego kod nas u kampusu. Da je generalno stanje loše, jeste. Niko se ne bi žalio da su veće cijene u menzi, ali da je s tim i hrana bolja – govori ona.

Centar obezbjeđuje smještaj i ishranu za 1.250 studenata, dok veliki broj studenata koji na konkursu nisu dobili smještaj, mogu da koriste menzu po subvencionisanim cijenama. Cijena doručka je 0,60 KM, 1,40 KM iznosi cijena ručka, dok večera košta jednu marku.

-Svi obroci se sastoje od raznovsnih jela koja se prave poštujući norme i standarde koji su definisani podzakonskim aktima, a tiču se predmetnog pitanja. Studentske restorane koriste i treća lica (zaposlenici UNIBL), koji ishranu plaćaju po komercijalnim cijenama i jedini im je interes da se hrane u našim restoranima zbog kvaliteta same ishrane koji im je pružen – napomenuli su iz Centra.

Studenti navode da se susreću i sa povremenim pregledom soba, koji se dešava čak i kada ne borave u njima.

-‘Higijenska inspekcija’, pregleda sobe svakih deset dana i rekli su da nakon tri minusa izbacuju studente vani, ako nešto nije sređeno u sobi… Upadaju bez kucanja, kada mi nismo prisutni, u suštini ne znam ni to ko provjerava, jer samo na papiru napišu ‘uprava’ i kažu šta se sve treba uraditi u sobi. Meni je to u redu, ali kada bismo imali grijanje, internet, toplu vodu… – rekao je jedan od studenata.

Pitali smo upravu da li se ovim pregledima narušava privatnost, s obzirom na to da studenti nisu prisutni kada se oni vrše. Međutim, ni tu ne vide nešto sporno.

-Stanari kolektivnih smještaja, u koji spadaju i paviljoni u našoj ustanovi, su potpisivanjem ugovora prihvatili pravila dnevnog reda i ponašanja. ‘Higijenske inspekcije’ kako ih Vi nazivate ne postoje, postoje periodični pregledi soba, većinom na zahtjev jednog stanara u odnosu na stanara koji dijeli sa njim prostor, da se utvrdi da li postoji higijenski minimum za normalan suživot. Napomenuli bismo da se ovdje ne radi o ‘pravu’ kako Vi to naglašavate, nego o obavezi da se održi elementarna higijena koja je, složićemo se, nešto o čemu se ne bi ni trebalo raspravljati u objektima u kojma borave budući akademski građani – jasni su iz Centra.

Na pitanje zašto uprava ne radi u korist studenata, misleći na probleme sa kojima se studenti susreću, iz Centra su naveli šta su sve uradili u prethodnom periodu. Između ostalog, naveli su renoviranje paviljona i čitaonica, rekonstrukciju menze i sistema grijanja, zadržavanje cijena obroka, ali i desetine hiljada maraka koje su odvojili za studentske organizacije.

Direktor Studentskog centra je i dalje Dragoslav Topić, koji je pravosnažno osuđen za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja „tešku” 23.000 KM, o čemu je eTrafika ranije pisala.

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno