Connect with us

Politika

TOPIĆ NE VIDI NIŠTA SPORNO, studenti nezadovoljni USLOVIMA u SC “Nikola Teska”! “Topla voda, grijanje, loš internet, hrana…”

Niski troškovi života u studentskom domu često su presudni za odluku studenata da tamo borave tokom studiranja. Međutim, neki od njih nisu zadovoljni onim što dobijaju i smatraju da treba da imaju mnogo više, kako kažu, bar osnovno. I dok uprava Studentskog centra „Nikola Tesla“ (SC) u Banjaluci, trenutno ne vidi ništa sporno, više studenata je odlučilo da nam se obrati kako bi se saznalo za njihove probleme.

Najviše su se žalili na grijanje koje je bilo slabo ili ga nisu imali. Grijna sezona ove godine je u Banjaluci, umjesto 15, počela već 1. oktobra. Ipak, grijanje u paviljonima je profunkcionisalo tek prije nekoliko dana. Kako tvrde naši izvori, studenti su se smrzavali jer su radijatori više bili hladni nego topli. Čak i onda kada su grijali, nije bilo dovoljno da se sobe zagriju. Neki od njih su bili primorani da krišom unesu dodatne grijalice, s obzirom na to da nije dozvoljeno da ih koriste.

-Nestajalo nam je i tople vode, vjerovatno jer nije bilo grijanja. Kao da ne živimo u 21. vijeku. Plaćamo recepcijski smještaj svaki mjesec preko ljeta, uključujući oktobar (da bismo zadržali sobu), tako da smatram da bar moramo imati ove osnovne stvari, da znam zbog čega ga plaćam – rekla je jedna studentkinja.

I druga djevojka sa kojom smo razgovarali je navela grijanje kao najveći problem. Kako kaže, nije ga bilo ni kada je grijna sezona uveliko počela zbog čega su se mnogi žalili, ali se ništa nije promijenilo.

-Svoje grijalice ne smijemo donositi zbog kontrole. Konkretno u mom paviljonu nije bilo problema sa toplom vodom, ali sam čula od studenata iz drugih paviljona da im nedostaje tople vode – priča ona.

Kontaktirali smo i upravu Centra, koja je odgovornost za ove probleme prebacila na Vodovod i Toplanu.

-Vodosnabdijevanje se obavlja kroz isporuku vode od strane Vodovod a.d. Banja Luka, i ne kontrolišemo dotok vode u naše paviljone, u našem redovnom funkcionisanju nismo primijetili probleme sa vodosnabdijevanjem. Što se tiče grijanja JU SC „Nikola Tesla“ koristi usluge gradske toplane, te se u skladu sa njihovom dinamikom rada prilagođavamo grejnoj sezoni. Sva četiri paviljona su renovirana, postavljena je nova izolacija kao i nova stolarija, sistemi grijanja funkcionišu – istakli su.

Spor internet, loša hrana, kontrola soba
Drugi problem koji studentima stvara probleme jeste spor internet koji im često onemogućava učenje i ispunjavanje radnih zadataka.

-Internet je jako spor. U nekim sobama ga uopšte nema. Ruteri su stavljeni iznad svake sobe, u mojoj sobi ga uopšte nema. Generalno ove godine skoro nikako nije ni radio, a potreban nam je zbog rada za fakultet – kažu studenti.

Iz Studentskog centra su rekli da koriste internet koji ide preko mreže „Sarnet“, Akademske i istraživačke mreže RS, a koja je dio evropskog sistema obezbjeđivanja internet konekcije za univerzitete, akademije i slične ustanove od interesa za razvoj obrazovanja na globalnom nivou.

-Obaveza JU SC ‘Nikola Tesla’ je da obezbijedi hardversku podršku, i da istu održava, što se redovno radi. Takođe, studentima je dozvoljeno, da uz našu mrežu uvedu sopstvenu internet konekciju po svojoj želji – objasnili su.

Jedna od studentkinja sa kojom smo razgovarali kaže nije pošteno tražiti od stanara doma da izdvajaju dodatni novac na internet, s obzirom na to da on treba biti obezbjeđen.

-Znam da mogu sebi uplatiti internet, poenta je da ne želim plaćati, iako sam primorana – dodaje.

Napominje da stanje u menzi nije gore nego prethodnih godina, ali da nije ni sjajno. Smatra da i na tom polju ima mogućnosti za napredak, ali da se studenti uglavnom žale samo između sebe.

-Primijetila sam da je menza u prvom i drugom paviljonu u boljem stanju i ima više izbora, nego kod nas u kampusu. Da je generalno stanje loše, jeste. Niko se ne bi žalio da su veće cijene u menzi, ali da je s tim i hrana bolja – govori ona.

Centar obezbjeđuje smještaj i ishranu za 1.250 studenata, dok veliki broj studenata koji na konkursu nisu dobili smještaj, mogu da koriste menzu po subvencionisanim cijenama. Cijena doručka je 0,60 KM, 1,40 KM iznosi cijena ručka, dok večera košta jednu marku.

-Svi obroci se sastoje od raznovsnih jela koja se prave poštujući norme i standarde koji su definisani podzakonskim aktima, a tiču se predmetnog pitanja. Studentske restorane koriste i treća lica (zaposlenici UNIBL), koji ishranu plaćaju po komercijalnim cijenama i jedini im je interes da se hrane u našim restoranima zbog kvaliteta same ishrane koji im je pružen – napomenuli su iz Centra.

Studenti navode da se susreću i sa povremenim pregledom soba, koji se dešava čak i kada ne borave u njima.

-‘Higijenska inspekcija’, pregleda sobe svakih deset dana i rekli su da nakon tri minusa izbacuju studente vani, ako nešto nije sređeno u sobi… Upadaju bez kucanja, kada mi nismo prisutni, u suštini ne znam ni to ko provjerava, jer samo na papiru napišu ‘uprava’ i kažu šta se sve treba uraditi u sobi. Meni je to u redu, ali kada bismo imali grijanje, internet, toplu vodu… – rekao je jedan od studenata.

Pitali smo upravu da li se ovim pregledima narušava privatnost, s obzirom na to da studenti nisu prisutni kada se oni vrše. Međutim, ni tu ne vide nešto sporno.

-Stanari kolektivnih smještaja, u koji spadaju i paviljoni u našoj ustanovi, su potpisivanjem ugovora prihvatili pravila dnevnog reda i ponašanja. ‘Higijenske inspekcije’ kako ih Vi nazivate ne postoje, postoje periodični pregledi soba, većinom na zahtjev jednog stanara u odnosu na stanara koji dijeli sa njim prostor, da se utvrdi da li postoji higijenski minimum za normalan suživot. Napomenuli bismo da se ovdje ne radi o ‘pravu’ kako Vi to naglašavate, nego o obavezi da se održi elementarna higijena koja je, složićemo se, nešto o čemu se ne bi ni trebalo raspravljati u objektima u kojma borave budući akademski građani – jasni su iz Centra.

Na pitanje zašto uprava ne radi u korist studenata, misleći na probleme sa kojima se studenti susreću, iz Centra su naveli šta su sve uradili u prethodnom periodu. Između ostalog, naveli su renoviranje paviljona i čitaonica, rekonstrukciju menze i sistema grijanja, zadržavanje cijena obroka, ali i desetine hiljada maraka koje su odvojili za studentske organizacije.

Direktor Studentskog centra je i dalje Dragoslav Topić, koji je pravosnažno osuđen za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja „tešku” 23.000 KM, o čemu je eTrafika ranije pisala.

Related Topics:

Politika

Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz REFORMSKE AGENDE

Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

Nastavi čitati

Politika

PODIJELJENE REAKCIJE U RUSIJI! Da li je odlazak Potapove gubitak za nacionalni tenis?

Odluka Anastasije Potapove da promijeni državljanstvo i ubuduće nastupa pod zastavom Austrije izazvao je podijeljene reakcije u Rusiji.

Ovaj slučaj definitvno je dirnuo Ruse, mnogo više nego kada je prije nekoliko dana Kamila Rahimova odlučila da se takmiči za Uzbekistan. Teniska ljepotica je trenutno postigla značajniji uspjeh u tenisu od svoje vršnjakinje Rahimove. Ima tri titule, bila je juniorska šampionka Vimbldona, a najbolji ranking joj je 21. mjesto i mnogi vjeruju da su najbolji dani tek pred njom.

Šamil Tarpišćev, bez imenovanja konkretnih imena, upozorio je još početkom 2025. da bi se ruski tenis mogao suočiti sa značajnim gubicima.Ubrzo nakon toga, Daria Kasatkina otišla je u Australiju, a u jesen i zimu Timofeva i Rahimova otišle su u Uzbekistan. Što se tiče Potapove, njezina je odluka bila veliko iznenađenje – čak i za one koji su upućeni. Međutim, dvostruki Grand Slam šampion Jevgenij Kafelnikov, potpredsjednik Ruskog teniskog saveza, rekao je da ne smatra Anastasijin odlazak gubitkom za ruski tenis.

“To nije gubitak za ruski tenis. Nemam pojma što je potaknulo Potapovinu odluku”, rekao je Kafelnikov u intervjuu za “Championat“.

Počasni selektor Rusije Vladimir Kamelzon bio je malo oštriji, izjavivši da ne može pozdraviti ovaj “podvig.

“Je li ovo gubitak za nas?” Ne. Ona nije svjetska teniska zvijezda koja bi danas definirala smjer ove igre onako kako su to činili prethodni majstori muškog i ženskog tenisa. Ko je Potapova? Ja sam osoba koja je rođena i odrasla u jednoj zemlji, tako da ne mogu pozdraviti ovaj ‘podvig'”, citira ga Match TV.

Ali poznati sovjetski teniser Aleksandar Metreveli, finalist Vimbldona 1973., priznao je da je Potapovin odlazak doista gubitak.

“Svi sada mijenjaju državljanstvo. Što se može, takva je politička situacija. Mnogi se boje, posebno žene. I ne čudi što neki ne dolaze u Sankt Peterburg. “Ne treba je kriviti za ovaj postupak. Za ruski tenis, naravno, ovo će biti gubitak”, citira Metrevelijeve riječi Metaretings.

Tarpišćev je također sugerirao da je Potapova otišla zbog želje za takmičenjem na Olimpijskim igrama, kao i zbog problema s vizom.

Glavna pitanje je sada šta će biti sa najboljim ruskim igračicama, Mirom Andrejevom ili Dajanom Šnajder. Andrejevu nazivaju teniskim čudom.  Andrejeva sa 18 godina trenutno drži deveto mjesto na WTA listi i spada u red najboljih i najpopularnijih teniserki svijeta. Bila je i peta na listi i najmlađa je u top 30 na planeti. Andrejeva već nekoliko godina živi i trenira u Francuskoj, u Kanu i mnogi se pitaju da li će stopama Potapove.

„Ne brinem se da li će Mira promijeniti svoje državljanstvo. Ni ona, ni Dijana Šnajder neće to uraditi. Mi imamo 1.070 teniserki na turnirima, od kojih je 350 u našim nacionalnim timovima. Ostale rade ono što žele“, dodao je predsjednik Ruske federacije.

Dodajmo, da je Šnajderova trenutno 21. na svijetu.

Nastavi čitati

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Aktuelno