Tužilaštvo BiH je u proteklim danima podiglo seriju optužnica za ratna dešavanja iz devedesetih godina prošlog vijeka, a njima je obuhvaćeno više od 20 Srba i tek jedan Bošnjak.

Iz Srpske kažu da je riječ o “peglanju”, odnosno postizanju normi koje moraju ispuniti tužioci za ratne zločine, s tim što nikog ne iznenađuje to što su i ovaj put na meti uglavnom Srbi.

Sve je počelo krajem 2023. godine, tačnije 27. decembra, kada iz Tužilaštva BiH stiže saopštenje da je podignuta optužnica za zločine protiv čovječnosti na području Zvornika i njom su obuhvaćeni Dragan Spasojević, Vinko Radović, Dragomir Vasić i Petko Panić, koje terete za učestvovanje u napadu na bošnjačke civile.

Nije se dugo čekalo na naredni korak, nego već sutradan, na sajtu ovog tužilaštva saopštavaju da je podignuta optužnica protiv još 11 osoba za zločine na području Zvornika, takođe nad civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti.

Trend se nastavlja i 30. decembra 2023. godine, kada je objavljeno da je podignuta optužnica protiv pet osoba zbog ratnog zločina u Briševu kod Prijedora, za vrijeme, kako se navodi, “širokog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti”.

Slična praksa nastavljena je i prvog dana ove godine, kada je saopšteno da je podignuta optužnica protiv šest osoba za ratna dešavanja u Srebrenici, ali i juče, kada stiže saopštenje da je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Živojina Majstorovića (76), Radenka Dubočanina (53) i Radosava Savića (60), a koja ih tereti za zločin protiv čovječnosti na području Vlasenice tokom 1992. godine.

Jedini izuzetak zabilježen je 2. januara, kada je saopšteno da je protiv Nermina Porića podignuta optužnica koja se odnosi na ratni zločin kod Bosanske Krupe, odnosno na napad, zarobljavanje i ubistva pripadnika Vojske Republike Srpske. Međutim, on je u Austriji pa se u tom slučaju mora tražiti i desiti izručenje.

Komentarišući ovu statistiku, iz Srpske poručuju da je ovo već tradicionalna praksa. Naime, Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, ocjenjuje da nije riječ o slučajnosti, već je pravosuđe BiH nastavilo praksu haških kolega. Ništa novo, dodaje on, jer se skoro svake godine u decembru dešava isto – da Srbe hapse i optužuju za ratne zločine.

“Svake godine, skoro po pravilu, nalazimo se u situaciji da, radi ispunjavanja norme, Tužilaštvo BiH kao na traci podiže optužnice protiv Srba. I sve to možda i ne bi izazvalo ovakvo ogorčenje da na drugoj strani, za podizanje optužnica za zločine nad Srbima, nije dovoljno ni 30 godina, kako bi bar neki od zločina bili procesuirani”, rekao je Nuždić za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, da je pravosuđe dovedeno do apsurda i sunovrata, svjedoči i činjenica da se ponovo optužuju i Srbi koji su već pred tim istim pravosuđem oslobađani, pa čak i oni koji su procesuirani u Hagu.

“Frapantan je i podatak da je samo 14 odsto, od ukupno dosuđenih kazni od strana Suda BiH, dosuđeno za zločine nad Srbima. To pokazuje za koga je ovaj sud formiran i kome on prevashodno sudi”, kaže Nuždić.

I Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, ima utisak da Tužilaštvo BiH na ovaj način “pegla” norme, ali preko leđa srpskog naroda. Neshvatljivi su mu dvostruki aršini bh. pravosuđa.

“I ova godina ne donosi ništa novo. Decembar je mjesec kada je više od 20 lica iz reda srpskog naroda optuženo, pretežno iz zvorničke i prijedorske regije. To je praksa dvostrukih aršina koju je počeo Haški tribunal i nastavilo pravosuđe BiH”, kaže Ostojić za “Nezavisne novine”.

Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, odgovara da od utemeljenja ove pravosudne institucije, u proteklih 20 godina, zadnji mjesec u godini nosi više radnih aktivnosti i veću frekvenciju posla.

Kako dodaje, u 2023. godini za ratne zločine optuženo je oko 70 osoba, za ratne zločine nad žrtvama svih nacionalnosti iz svih krajeva BiH.

“Za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti, optuženo je više od 20 osoba, između ostalih za zločine u Jošanici kod Foče, Visokom, u okolici Bosanske Krupe itd. Tužiteljstvo BiH postupa u okviru Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, te ne može niti treba birati osumnjičene ili optužene na nacionalnoj pripadnosti”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.