Connect with us

Region

TRAJALO 78 DANA: Prije 25 godina prekinuto je NATO bombardovanje

NATO bombardovanje SR Jugoslavije okončano je na današnji dan, prije četvrt vijeka.

Prestanku NATO bombardovanja SR Jugoslavije 10. juna 1999, prethodilo je donošenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN. Posljednji projektili ispaljeni na tadašnju SRJ, pali su 10. juna 1999. u zoni sela Kololeč, kod Kosovske Kamenice, u 13:30. Na kasarnu u Uroševcu posljednji projektil pao je u 19:35. Bio je to 79. dan NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, koja je počela 24. marta 1999, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjih Nacija.

Dan ranije, 9. juna, predstavnici VJ i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak međunarodnih trupa u pokrajinu. Istoga dana, stalni savjet NATO-a na sjednici u Briselu odobrio je sporazum koji su u Kumanovu potpisali predstavnici jugoslovenske vojske i međunarodnih snaga bezbjednosti. Savjet je od komandanta NATO snaga za Evropu Veslija Klarka zatražio da “verifikuje početak povlačenja jugoslovenskih snaga sa Kosmeta”, što je ubrzo i učinjeno, a zatim je u Savjetu bezbjednosti UN donijeta Rezolucija 1244.

Do prekida vazdušne intervencije došlo je poslije uspješno okončane diplomatske misije predsjednika Finske Martija Ahtisarija i bivšeg premijera Rusije Viktora Černomirdina. Tadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević, početkom juna prihvatio je njihov plan za razmještanje međunarodnih trupa na Kosovu, a potom su taj dogovor prihvatili poslanici Skupštine Srbije. Vojska i policija povukle su se sa Kosova i Metohije poslije donošenja rezolucije UN, a prvi pripadnici međunarodnih snaga ušli su na teritoriju pokrajine 12. juna 1999. godine.

Ruske mirovne snage
Na Kosovo i Metohiju je prvi stigao ruski konvoj iz sastava mirovnih snaga UN, koji je ušao 12. juna u 1 i 30 časova u centar Prištine, a potom nastavio prema Kosovu Polju i aerodromu Slatina. Istog jutra, nešto poslije pet časova, sa teritorije Makedonije na Kosmet su, u okviru mirovne misije UN, ušli prvi britanski vojnici. Granicu kod mjesta Blace prvo su, u šest transportnih helikoptera, prešli britanski padobranci i pripadnici jedinice Gurka, a neposredno zatim, na teritoriju južne srpske pokrajine ušle su kolone britanskih i francuskih vojnih vozila.

Prvi kontingent od oko 800 njemačkih vojnika u sastavu Kfor-a ušao je oko podne istoga dana na Kosmet sa makedonske teritorije kod Blaca, zajedno sa britanskim trupama. U sastavu Kfora na Kosovo i Metohiju razmješteno je 37.200 vojnika iz 36 država, a u proteklom periodu taj broj je znatno smanjen.

NATO napadi na SRJ počeli su 24. marta 1999. godine oko 20 sati na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane. Do napada je došlo poslije niza neuspješnih pregovora o rješavanju krize na Kosovu i Metohiji, održanih u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.

U napadima koji su trajali 11 nedjelja poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi, a pričinjena materijalna šteta, u zavisnosti od procjena, kretala se oko sto milijardi dolara. U bombardovanju, koje je trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture.

Region

Tompson ponovo sa publikom razmijenio ustaški poklič “ZA DOM SPREMNI”

Hrvatski pjevač Marko Perković Tompson, poznat po veličanju ustaštva, ponovo je sinoć na koncertu u Osijeku sa publikom razmijenio ustaški pozdrav “za dom spremni”, prenijeli su danas hrvatski mediji.

Na Tompsonovom repertoaru se ponovo našla pesma Bojna Čavoglave koju je započeo pokličom “za dom”, na šta je publika u Osijeku odgovorila “spremni”, prenosi portal 24sata.hr.

Zagrebačka Gradska skupština je uoči Tompsonovog koncerta u zagrebačkoj Areni zakazanog za 27. decembar, donijela uredbu o zabrani korišćenja obilježja, slogana i poruka kojima se veliča, podstiče ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja, kao i fašistički i ustaški simboli ili pokliči uključujući “Za dom spremni”, podsjeća Tanjug.

Nastavi čitati

Region

Završena analiza bezbjednosnih studija za Čerkezovac kod Dvora, SLIJEDE JAVNE RASPRAVE

Stručnjaci IAEA završili su pregled bezbjednosnih studija centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, saopštio je hrvatski Fond za zbrinjavanje otpada iz NE „Krško“.

Stručnjaci iz Međunarodne agencije za atomsku energiju završili su pregled i recenziju bezbjednosnih studija u vezi sa centrom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, potvrđeno je iz hrvatskog Fonda za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško”.

Iz Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško”, čije je sjedište u Zagrebu, naveli su da je u toku toku uvažavanje njihovih prijedloga prema recenziji.

“Studija i zaključci biće dostupni javnosti u okviru javnih rasprava čije je održavanje planirano tokom iduće godine u sklopu postupka procjene uticaja zahvata na okolinu, koji će biti pokrenut i vodiće se pred nadležnim Ministarstvom zaštite okoline i zelene tranzicije”, istakli su iz Fonda.

Iz Fonda su krajem prošle godine saopštili da je pripremljen prijedlog studije o uticaju na životnu sredinu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac kod Dvora.

Nakon toga su naveli da stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju od početka juna pregledaju bezbjednosna dokumenata centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Istakli su da je sljedeći pregled ovih dokumenata, koji obavljaju stručnjaci ove agencije, predviđen za fazu ishođenja građevinske dozvole.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

Nastavi čitati

Region

Veći dio presude roditeljima dječaka iz OŠ „Vladislav Ribnikar“ ukinut: EVO ŠTA JE OBRAZLOŽENO U ODLUCI SUDA

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je najveći dio prvostepene presude roditeljima Koste K. iz OŠ „Vladislav Ribnikar“, Vladimiru i Miljani Kecmanović, navodeći postojanje bitnih povreda postupka.

Potvrđen je samo onaj dio presude prema kojem je Miljana Kecmanović oslobođena optužbe za držanje oružja. Na ostalim točkama optužnice, za koje se i dalje tereti, Kecmanoviće čeka novo suđenje.

Na koliko su bili osuđeni Vladimir i Miljana Kecmanović
30. decembra prošle godine sudija Višeg suda u Beogradu je izrekao presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima Koste K. koji je počinio masakr u OŠ “Vladislav Ribnikar”.

Tada je Vladimir Kecmanović bio osuđen na 14,5 godina robije. Ovaj dio presude je sada ukinut, a Miljana Kecmanović je bila osuđena na tri godine zatvora. I ovaj dio presude je sada takođe ukinut.

Instruktor iz streljane u kojoj je Vladimir Kecmanović obučavao svog sjna za rukovanje oružjem bio je osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog lažnog svjedočenja. Ovaj dio presude je preinačen.

Apelacioni sud je sada odlučio da Nemanju Marinkovića osudi na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.

Ovaj dio presude posebno odgovara Miljani Kecmanović
Miljana Kecmanović je prvostepenom presudom bila oslobođena optužbe za držanje oružja. Ovaj dio presude je sada potvrđen.

Prvostepeni sud je bio obrazložio da je nije osudio za ovo krivično djelo jer je tužilaštvo priložilo samo izolovani DNK i vještaci nisu isključili mogućnost da je toga možda došlo sekundarnim putem. Ova oslobađajuća presuda je sada potvrđena i odlukom Apelacionog suda.

Za šta je i dalje okrivljen Vladimir Kecmanović
Vladimiru Kecmanoviću se na teret stavlja da je izvršio krivično djelo teška dela protiv opšte sigurnosti. Okrivljen je da je u periodu od godinu dana pre tragedije u OŠ “Vladislav Ribnikar” obučavao svog 13- godišnjeg sina, da rukuje vazdušnim i vatrenim oružjem, kao i pripadajućom municijom, te da gađa u mete.

“On ga je, kako se sumnja, u tri navrata vodio u Streljački klub ‘Partizan Practical Shooting’ i u otvoreni prostor u Etno selo Gostoljublje u Mionici, uprkos činjenici da takva aktivnost i obuka očigledno ne odgovaraju njegovom uzrastu”, navodi tužilaštvo.

Okrivljen je i da je postupio suprotno odredbama Zakona o oružju i municiji i Pravilnika o prostorno-tehničkim uslovima za bezbjedno smještanje i čuvanje oružja, jer nije obezbedio uslove za bezbedan smještaj oružja i municije, tako da bude zaključano i posebno odvojeno u sefovima, kasama i sličnim ormarima koji se ne mogu lako otvoriti.

Za šta je okrivljena Miljana Kecmanović
Miljana Kecmanović je okrivljena za zanemarivanje i zlostavljanje deteta, odnosno svog sina koji je počinio masakr u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Kako su se ponašali Kecmanovići
Kecmanovići su se tokom izricanja prvostepene presude ponašali iznenađeno. Vladimir Kecmanović je klimao glavom i dizao obrve. Miljana Kecmanović je prevrtala očima dok je sudija čitao obrazloženje presude. Da li ovo znači da su se Kecmanoviĉi izvukli? Ne znači. Čeka ih ponovljeno suđenje u ovom krivičnom postupku, a u odvojenim parničnim postupcima ranije su dobili presude kojim su obavezani da isplate odštetu žrtvama svog sina.

Prva presuda za naknadu štete
Krajem prošle godine, Viši sud u Beogradu je donio odluku da su tuženi Kosta K., njegova majka Miljana Kecmanović, otac Vladimir Kecmanović i Osnovna škola “Vladislav Ribnikar” u obavezi da isplate 344 miliona dinara (5,74 miliona KM) tužiocima, članovima porodica ubijene dece u školi.

Druga presuda za naknadu štete
Viši sud u Beogradu donio je u maju 2025. godine presudu u parničnom postupku Tatjane Stevanović, ranjene nastavnice istorije u OŠ “Vladislav Ribnikar”, protiv Miljane Kecmanović i Vladimira Kecmanovića.

Miljana Kecmanović i Vladimir Kecmanović dužni su da Tatjani Stevanović isplate ukupno 6,9 miliona dinara (115.000 KM) za fizičke bolove, strah i duševne bolove.

Viši sud u Beogradu je takođe delimično usvojio tužbeni zahtjev maloljetnog tužioca, pa su obavezani dječak Kosta K., njegovi roditelji i Osnovna škola “Vladislav Ribnikar” da maloletnom tužiocu na ime naknade nematerijalne štete solidarno isplate ukupno 3,1 miliona dinara (51.700 KM), i to za:

pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja opšte životne aktivnosti 1,5 miliona dinara (25.035 KM),
za pretrpljene fizičke bolove 600.000 dinara (10.014 KM),
za pretrpljen strah 800.000 dinara (13.352 KM),
za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti 200.000 dinara (3.338 KM).
Treća i najnovija presuda
Prije dvije nedelje, 5. novembra, donijeta je presuda u parničnom postupku koji su roditelji ubijene Adriane Dukić pokrenuli protiv Miljane i Vladimira Kecmanovića, Koste K., i osnovne škole u kojoj se dogodio zločin.

Kako se navodi u saopštenju suda, obavezani su tuženi Kosta K., Miljana Kecmanović, Vladimir Kecmanović i OŠ “Vladislav Ribnikar” da tužiocima solidarno isplate:

tužiocu Dukić Danetu 10 miliona dinara (166.900 KM),
tužiocu Paunović Biljani 10 miliona dinara (166.900 KM),
tužiocu maloletnom D. D. iznos od 10 miliona dinara (166.900 KM),
tužilji maloletnoj M. D. iznos od 10 miliona dinara (166.900 KM).
Takođe, obavezani su dečak ubica, Miljana Kecmanović, Vladimir Kecmanović i škola “Vladislav Ribnikar” da tužiocima solidarno isplate za pretrpljeni strah:

tužiocu Dukić Danetu 1.721.000 dinara (28.700 KM),
tužiocu Paunović Biljani 1.721.000 dinara (28.700 KM),
tužiocu maloletnom D. D. 1.721.000 dinara (28.700 KM),
tužilji maloletnoj M. D. 1.721.000 dinara (28.700 KM).
Prodat Miljanin automobil
Automobil fijat koji je u vlasništvu Miljana Kecmanović prodat je u decembru prošle godine na drugoj javnoj aukciji vozila nakon što nije platila izvršitelju 1.388.192 dinara koje je bila dužna da isplati odlukom o privremenoj meri da joj se imovina zamrzne do okončanja svih parničnih postupka koji se vode protiv nje i njenog supruga Vladimira Kecmanovića.

“Tužilaštvo će insistirati na maksimalnim kaznama”
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović rekao je juče da očekuje da će ponovljeni postupak protiv Miljane i Vladimira Kecmanovića, roditelja dečaka koji je 3. maja 2023. godine u OŠ “Vladislav Ribnikar” počinio masovno ubistvo, biti efikasno sproveden i da će Viši sud izreći maksimalne kazne okrivljenima, na kojima će tužilaštvo insistirati do kraja.

“Više javno tužilaštvo u Beogradu očekuje i da će ponovljeni postupak biti efikasno sproveden i da će nakon toga Viši sud ponovo doneti osuđujuću presudu za oboje okrivljenih i izreći im maksimalne kazne zatvora na kojima će tužilaštvo insistirati do kraja”, rekao je Stefanović za Tanjug.

Stefanović je naveo i da tužilaštvo očekuje da će Viši sud u Beogradu u ponovljenom postupku otkloniti nedostatke u presudi na koje mu je Apelacioni sud ukazao u svom rješenju.

Nastavi čitati

Aktuelno