Connect with us

Svijet

TRAMP IMA PLAN! Amerika hoće da kupi Grenland, PRIPOJI KANADU i vrati Panamski kanal

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik SAD rekao je da bi, ukoliko se Danska suprostavi ponudi da Amerika kupi Grenland, Vašington Kopenhagenu nametuno sankcije.

Takođe, Tramp je rekao da bi Kanada trebala da postane 51. američka savezna država, objavivši mapu SAD, koja uključuje i teritoriju sjevernog susjeda, a na Floridi je govorio o namjeri da Panamski kanal vrati pod američku upravu.

Ove izjave Trampa uzburkale su cijeli svijet, najviše priča o Grenlandu s obzirom da se radi o teritoriji koja se nalazi pod snijegom i ledom, ali na kojoj se nalaze ogromni resursi i koja ima ogroman geostrateški značaj.

“Trebalo bi da se odreknu Grenlanda jer nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti. Govorim o zaštiti slobodnog svijeta, pogledajte, ne trebaju vam ni dvogledi, pogledajte napolje, imate kineske brodove, imate ruske brodove svuda okolo. Nećemo to dozvoliti. Niko ne zna da li Danska uopšte ima pravo, vlasništvo ili interes, ljudi će vjerovatno glasati za nezavisnost ili da postanu deo SAD”, rekao je Tramp koji nije isključio mogućnost primjene vojnih ili ekonomskih poteza.

S druge strane danska premijerka Mate Fredriksen, kaže da će budučnost Grenlanda biti određena na Grenlandu, a da se nešto “valja iza brda” govori i činjenica da je grenlandski premijer u posljednjem trenutku, otkazao sastanak sa danskim kraljem. Navodno, problem je nastao u rasporedu.

“Sjedinjene Američke Države su naš apsolutno najbliži saveznik i želimo blisko da sarađujemo sa njima po svim pitanjima odbrane i bezbjednosti. Imamo jasan interes da upravo Sjedinjene Države igraju veliku ulogu u sjevernoatlantskom području, a ne, na primjer, Rusija ili druge zemlje. Ali Grenland pripada narodu Grenlanda”, navela je Mete Fredriksen.

Podsjećanja radi, danska premijerka još 2019. godine, tokom Trampovog prvog mandata, odbacila je ideju o prodaji Grenlanda, a nakon toga američki predsjednik otkazao je posjetu Danskoj.

Trampova “ideja” o prodaji Grenlanda, izazvala je brojne reakcije pa je tako odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc, poslije kako je rekao, razgovora sa evropskim kolegama istakao da “nije najjasnije kakvi signali dolaze iz SAD”.

“Princip nepovredivosti granica važi za svaku zemlju, bez obzira na to da li se nalazi istočno ili zapadno od nas. Svaka zemlja mora da pridrživati tog principa, bez obzira na to da li je u pitanju mala zemlja ili veoma moćna nacija. To je osnovni princip međunarodnog prava i ključna komponenta onoga što nazivamo zapadnim vrijednostima”, rekao je Šolc.

Žan Noel Baro, francuski ministar spoljnih poslova rekao je da Evropska unija neće dozvoliti nijednoj državi da napadne njene granice, te da SAD neće napasti Grenland.

“Ako me pitate da li mislim da će SAD napasti grenland, odgovor je ne. Da li smo ušli u eru u kojoj se vraća zakon jačeg? Odgovor je da. Dakle, da li treba da dozvolimo da nas zastraše, da se slomimo pod brigama? Naravno da ne”, rekao je Baro.

Kada je riječ o Grenlandu, pojedini mediji su izvjestili da grenlandski zvaničnici već rade na nacrtu ustava. Na teritoriji Grenlanda koja se prostire na 2,1 milion kilometara živi tek nešto više od pedeset hiljada ljudi. Smješten je na arktičkom krugu između SAD, Rusije i Evrope i u geostrateškom smislu veoma je važan zbog čega Amerika na njega gleda više od 150 godina sa namjerom da ga pripoji sebi. Svjesni svog položaja grenlanđani sve češće pominju riječ nezavisnost, a pred izbore koji se na tom, najvećem ostrvu na svijetu održavaju na proljeće, zvaničnici ističu da parlament već radi na nacrtu ustava suverenog Grenlanda. Ipak, svi u glas govore da od prodaje ili pripajanja Grenlanda SAD neće biti ništa, ali mnogi geostrateški analitičari ističu da se tih malo više od 50.000 ljudi neće ništa ni pitati.

Na ideju Amerike da “kupi” Grenland blakonaklono ne gledaju ni Rusi kojima je koridor sjever-jug, a koji spaja Indijski i Sjeverni okean i dalje najisplativije i najekonomičnije rješenje. Bez ovog pravca Rusi teško mogu da grade novu ekonomsku mrežu koja im je neophodna, posebno nakon što je saradnja sa zapadom praktično prekinuda.

Ipak, za sada američke vojne baze i saradnja sa lokalnim vlastima na Grenlandu daju prednost Americi koja uglavnom kontroliše vazdušne i pomorske puteve na tom dijelu svijeta, ali, značaj za potpunom dominacijom na tom području raste gotovo svakodnevno.

Na Arktiku ne miruje ni Rusija koja u tom dijelu povećava svoju aktivnost, obnavlja stare sovjetske baze, modernizuje flotu i postavlja naoružanje, a Dmitrij Medvedev, predsjednik Savjeta bezbjednosti Rusije rekao je da je Tramp odlučio da “prekroji” svijet ali da je to potpuno nerealno.

“Ne znam šta će Tramp uspjeti da uradi tokom svog drugog mandata, ali počeo je zanimljivo. Računica je jasna: brzi uspjeh u rješavanju ukrajinskog sukoba je veoma upitan, a ni borba protiv migranata ne obećava velike pobjede”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Rekao je i da je Tramp, prije nego što je postao predsjednik ostvario nekoliko virutelnih pbojeda i formirao “svoju agendu kosmičkih razmjera i komsmičke gluposti”.

Svijet

RUTE “Medved ne mora da govori da je medved, TO SVI VIDE”

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ismejao je jučerašnje poruke iz Moskve, nakon što je Kremlj odgovorio na izjavu američkog predsednika Donalda Trampa da je Rusija “tigar od papira”.

“Ceo dan smo slušali Kremlj kako govori: ‘Ne, mi nismo tigar od papira. Mi smo medved.’ Pa znate, ako ste medved, ne morate naglašavati da ste medved jer će svi to ionako primetiti. To pokazuje mnogo slabosti sa ruske strane. Jasno je da je predsednik Tramp pogodio u živac”, rekao je Rute za Fox News.

Peskov: Rusija je medved, ne postoji medved od papira
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je reagovao na Trampove reči porukom da je Rusija medved, a ne tigar, dodavši: “Ne postoji medved od papira.”

Komentarisao je i Trampovu tvrdnju da Ukrajina može da vrati sav okupirani teritorij pod svoju kontrolu, rekavši da “ruske snage napreduju na svim frontovima u Ukrajini” i da je “dinamika rata očigledna”.

Govoreći o mogućnosti sastanka Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, Peskov je ocenio da bi “susret njih dvojice bez adekvatne pripreme bio PR predstava unapred osuđena na propast”.

Šta je rekao Tramp?
Američki predsednik Donald Tramp juče je poručio da bi zemlje članice NATO-a trebalo da obaraju ruske avione koji krše njihov vazdušni prostor. Takođe je rekao da veruje da Ukrajina, uz podršku Evropske unije i NATO-a, može da vrati sav teritorij koji je Rusija zauzela od početka invazije, iako je ranije govorio da će se i Kijev i Moskva morati odreći dela teritorija kako bi završili rat.

“Nakon što sam upoznao i potpuno shvatio vojnu i ekonomsku situaciju Ukrajine i Rusije i kada sam video ekonomske probleme koje to stvara Rusiji, mislim da je Ukrajina, uz podršku Evropske unije, u poziciji da se bori i vrati celu Ukrajinu u njenom izvornom obliku. Uz vreme, strpljenje i finansijsku podršku Evrope i posebno NATO-a, izvorne granice odakle je ovaj rat počeo itekako su opcija. Zašto da ne? Rusija već tri i po godine vodi besmislen rat koji bi pravoj vojnoj sili trebalo manje od nedelju dana da dobije. To nije kompliment Rusiji. Zapravo, to ih čini da izgledaju kao ‘tigar od papira’”, napisao je Tramp.

Dodao je da će, kada Rusi shvate šta se događa u ratu – od nestašice goriva i dugih redova na pumpama, do činjenice da država većinu novca troši na borbu protiv Ukrajine – Kijev moći da povrati celu svoju zemlju, “a možda i više od toga”.

“Putin i Rusija su u velikim ekonomskim problemima i sada je trenutak da Ukrajina deluje. U svakom slučaju, želim dobro objema zemljama. Nastavićemo da snabdevamo NATO oružjem da NATO radi šta želi sa tim oružjem. Srećno svima”, poručio je Tramp.

Rubio: Tramp promenio stav zbog ruskog odugovlačenja
Američki državni sekretar Marko Rubio objasnio je da je rusko odugovlačenje sa mirovnim procesom u Ukrajini nateralo Trampa da promeni stav prema Moskvi.

Tramp je pokazao “izvanredno strpljenje” u nadi da će postići diplomatski napredak, rekao je Rubio. No to je rezultiralo stagnacijom i prelaskom u period eskalacije, s obzirom na to da Rusija poslednjih nedelja izvodi jedne od najžešćih napada na Ukrajinu od početka rata.

“Sada još pratimo i upade dronova i aviona u susedni vazdušni prostor”, dodao je Rubio.

Upozorio je Moskvu da Trampovo strpljenje nije beskonačno i naglasio da bi Vašington mogao nastaviti isporuku oružja Kijevu. “Predsednik je veoma strpljiv čovek. Veoma je posvećen miru, ali njegovo strpljenje nije beskonačno”, rekao je američki državni sekretar.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI BOMBARDUJU SVE REDOM, A ZAUZIMAJU MALO: To je loše za ugled Rusije (VIDEO)

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je novinarima u Bijeloj kući da spori tempo ruske okupacije Ukrajine, uprkos masovnim bombardovanjima ukrajinskih gradova, šteti ugledu Rusije.

Naglasio je da su postupci ruskog čelnika Vladimira Putina doveli do velikih ljudskih gubitaka i razaranja, ali nisu približili kraj rata.

Tramp je ponovo izrazio razočaranje Putinovim potezima te smatra da Rusija izvodi masovne udare na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu, ali teritorijalni dobici ostaju minimalni.

“Vrlo sam nezadovoljan onim što Rusija radi i onim što radi predsjednik Putin. Uopšte mi se to ne sviđa. On ubija ljude bez ikakvog razloga. I rade to vrlo loše s obzirom na to da su sve stavili na kocku. Njihova ekonomija propada.”

“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta”

Tramp je dodao da se rat koji je pokrenuo Kremlj odužio i ušao u svoju četvrtu godinu, a uprkos teškim bombardovanjima, Moskva je zauzela vrlo malo teritorije te ponegdje i pretrpjela gubitke.

“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta. Štaviše, gube dio teritorije. Mislim da je to veoma loše za ugled Rusije”, rekao je Tramp.

Naglasio je da je “rat trebalo već da bude završen”. Prema njegovom mišljenju, da je to bio rat SAD, on bi ga “završio u sedam dana”.

“Vidite šta su zauzeli sada. Prošli mjesec zauzeli su vrlo malo. A vi ste izvještavali o svim bombardovanjima, o svim dronovima posvuda. Devetsto dronova u jednoj noći prema određenim područjima poput Kijeva. I uz sav taj napor, zauzeli su veoma malo. Dakle, vrlo sam razočaran predsjednikom Putinom.”

Nastavi čitati

Svijet

NEČAJEV TRAŽI PRAVDU: Napad na “Sjeverni tok” ne smije ostati nekažnjen

Šteta od terorističkih napada na gasovode “Sjeverni tok” ogromna je i ne smije ostati nekažnjena, izjavio je ruski ambasador u Njemačkoj Sergej Nečajev.

“Podsjetiću vas da je, osim uništenja gasovoda, čija je izgradnja trajala mnogo godina i ogromnih finansijskih gubitaka nanesenih investitorima, jedan od rezultata terorističkog napada bilo najveće pojedinačno ispuštanje metana u atmosferu u istoriji, što je prouzrokovalo ogromnu štetu po životnu sredinu”, rekao je Nečajev ruskim medijima.

On je dodao da “takve akcije ne smiju i ne mogu ostati nekažnjene, bez obzira na to ko ih je počinio”.

Gasovodi “Sjeverni tok jedan” i “Sjeverni tok dva” pogođeni su eksplozijama u septembru 2022. godine.

NJemačka, Danska i Švedska nisu isključile mogućnost namjerne sabotaže. Kancelarija ruskog državnog tužioca pokrenula je istragu o tome kao o aktu međunarodnog terorizma.

“Rusija je više puta tražila podatke o istragama drugih zemalja o eksplozijama, ali ih nikada nije dobila”, rekao je ranije portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno