Svijet
TRAMP MIJENJA PRAVILA IGRE! Evropa pred najvećim bezbjednosnim izazovima!

Uoči najvažnijeg godišnjeg događaja u oblasti međunarodne bezbjednosti, Minhenske bezbjednosne konferencije, objavljen je izvještaj o stanju bezbjednosti, u kojem se tvrdi da su Evropa i Japan najviše ugroženi urušavanjem liberalnog multipolarnog svjetskog poretka.
Kako je istaknuto, Donald Tramp, novi predsjednik Amerike, želi da prekine s dosadašnjom praksom da Amerika čuva svoj međunarodni položaj kroz održavanje globalnog liberalnog sistema. Umjesto toga, kako je istaknuto, Tramp želi da se fokusira isključivo na interese Amerike, a to će neminovno voditi ka slabljenju globalnih institucija uspostavljenih nakon Drugog svjetskog rata.
Iako se zapadni Balkan nigdje ne spominje, sasvim je sigurno da će region pratiti sudbinu Evrope, koja se, kako je naglašeno, sama nalazi u izazovnoj poziciji. Istaknuto je da su Japan i Evropa najviše nade polagali u održavanje multipolarnog svijeta pod vođstvom Amerike, i da će najviše osjetiti posljedice urušavanja tog sistema, s tim da se, kako je istaknuto, Japan proteklih godina bolje pripremio dijelom i kroz restrukturiranje ekonomije i jačeg ulaganja u odbranu.
Napomene radi, iako je i Evropa krenula u jačanje svoje odbrane, na to je podstaknuta tek početkom proširene ruske invazije na Ukrajinu, a i nakon toga dosta usporenim tempom, iako je Tramp još u prvom mandatu od Evrope tražio da više ulaže u odbranu ako želi da je Amerika i dalje bezbjednosno pokriva.
U izvještaju Minhenske bezbjednosne konferencije istaknuto je da je izvjesno da će u centru američke spoljne politike u narednim godinama biti globalno takmičenje s Kinom, što bi dodatno, kako predviđaju, moglo ubrzati multipolarizaciju međunarodnog sistema.
“Napori SAD da obuzdaju Kinu vjerovatno će se intenzivirati pod predsjednikom Trampom. Međutim, Peking bi takođe mogao imati koristi od povlačenja SAD iz međunarodnih obaveza ili okretanja Vašingtona od dugogodišnjih partnera”, naglašeno je, uz napomenu da bi Kina mogla ući u dijelove svijeta za koje Amerika više ne bude bila zainteresovana.
Kao najveći neposredni bezbjednosni rizik za Evropu, naglašeno je u izvještaju, odgovorna je Rusija zbog napada na Ukrajinu, i tu se, kako ističu, Rusija želi predstaviti kao globalni igrač kroz pokušaj da natjera svijet da pristane na njenu viziju međunarodnog poretka.
“Ovog vijeka nijedna zemlja nije uložila veće napore da uruši međunarodni poredak od Rusije. Moskva teži multipolarnom svjetskom poretku koji se sastoji od ‘civilizacijskih sila’, kako Rusija sebe vidi. Manje zemlje – to uključuje Ukrajinu – spadaju u sferu uticaja civilizacijske sile”, naglašeno je.
Evropa bi, kako je istaknuto, trebalo da se založi za zadržavanje vrijednosti dosadašnjeg poretka, radi vlastite bezbjednosti, i da je Trampov izbor samo ubrzao tu potrebu.
“Reizbor Donalda Trampa mogao bi dodatno pogoršati ove izazove i ponovo pokrenuti debatu o tome treba li se EU razviti u nezavisni pol u međunarodnoj politici. Ali reizbor bi takođe mogao ojačati populističke pokrete koji produbljuju unutrašnje podjele Evrope i potkopavaju sposobnost EU da se pozabavi krizama s kojima se suočava”, upozorili su.
Inače, Minhenska bezbjednosna konferencija je najveći svjetski događaj u oblasti bezbjednosti i njemu prisustvuju najviši zvaničnici svjetskih država i vlada. Konferenciji će prisustvovati i američki potpredsjednik Džej Di Vans, a ova konferencija je poznata i po istorijskom govoru Vladimira Putina, ruskog predsjednika, 2007. godine, u kojem je nagovijestio šta bi se moglo desiti ako Zapad ne uzme u obzir ruske interese kako ih je on definisao.
Svijet
SVOTE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Koliko dnevno Ukrajina troši na rat?

Ukrajina trenutno troši 172 miliona dolara dnevno na rat, što predstavlja dramatičan porast od 22,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštila je Roksolana Pidlasa, predsjednica Odbora za budžet ukrajinskog parlamenta, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Generalštaba.
„Prije tačno godinu dana, jedan dan rata koštao nas je 140 miliona dolara. Danas ta cifra iznosi 172 miliona. Ovo uključuje ne samo nabavku oružja i municije, već i plate vojnika, podršku ranjenima, porodicama nestalih i poginulih boraca“, istakla je Pidlasa.
Prema podacima Nacionalne banke Ukrajine, zemlja trenutno usmjerava čak 31 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udio u svijetu. I pored ekonomske krize izazvane ratom, Ukrajina ove troškove pokriva sopstvenim prihodima i domaćim zaduživanjem, ali, kako naglašavaju zvaničnici, bez hitne međunarodne pomoći opstanak odbrambenog sistema je u pitanju.
Bez podrške sa strane rat nije moguć
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Andrej Hnatov, upozorio je da zemlja ne može sama da podnese ovaj finansijski teret. „Dnevni troškovi rata iznose 7,1 milijardi grivnji. Bez podrške partnera, održavanje linija fronta i razvoj odbrambene industrije postaju nemogući“, rekao je Hnatov tokom konferencije JES 2025.
Ministar odbrane Denis Šmigalj najavio je da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno najmanje 120 milijardi dolara za odbrambene potrebe — čak i ako dođe do prekida vatre. Ovaj iznos uključuje 60 milijardi dolara iz domaćeg budžeta i 60 milijardi kroz vojnu pomoć saveznika, uključujući platforme Ramštajn i PURL.
Velika Britanija da bude uzor
Pidlasa je pozvala zapadne partnere da omoguće direktnu upotrebu budžetske pomoći za vojne nabavke, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo. Takođe je predložila korišćenje zamrznute ruske imovine kao izvor finansiranja. „Kredit za reparacije“ ili slično rješenje bilo bi politički prihvatljivije od opterećivanja poreskih obveznika EU“, dodala je.
Ova objava dolazi u trenutku kada se rat zavlači u četvrtu godinu, a ruski pritisak na frontu raste. Američki kongresmeni, uključujući Mardžori Tejlor Grin, već su ukazali na mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini 2026. godine, što Kijev dočekuje sa ozbiljnom zabrinutošću.
Ključne cifre:
Dnevni troškovi rata: 172 miliona dolara (7,1 mlrd grivnji)
Udio odbrane u BDP-u: 31% (najviši na svijetu)
Potrebna sredstva za 2026: 120 milijardi dolara
Svijet
UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.
“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.
On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.
Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.
“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.
Svijet
KAKO DALJE? Ukrajina ostala bez ključne komunikacije na ratištu

Starlink, satelitska internet usluga u vlasništvu Ilona Maska, pretrpjela je u ponedjeljak globalni pad, potvrdila je kompanija na svojoj zvaničnoj stranici.
Poremećaj je pogodio korisnike širom svijeta, a posebno je odjeknuo u Ukrajini, gdje je sistem postao ključan za rad bolnica, škola i vojnih jedinica na prvoj liniji fronta.
„Starlink je ponovo u kvaru duž cijelog ratišta“, napisao je na Telegramu komandant ukrajinskog dronskog ratovanja Robert „Madiar“ Brovdi. Gotovo sat vremena kasnije objavio je da se veza „postepeno vraća“, iako iz Starlinka još nije stigla zvanična potvrda potpune obnove.
Platforma Downdetector, koja prati prekide u internet uslugama, zabilježila je desetine hiljada prijava problema korisnika širom svijeta. Kompanija je saopštila da istražuje uzrok kvara. Ovo je drugi veliki pad u posljednjih nekoliko mjeseci.
Starlink je u Ukrajini zamijenio veći dio uništene komunikacione infrastrukture i danas održava vezu i za civile i za vojsku. Od početka rata 2022. godine, Kijev je dobio više od 50.000 Starlink terminala, od čega je gotovo 30.000 obezbijedila Poljska.
Reuters je u julu 2023. objavio da je milijarder naredio privremenu deaktivaciju pokrivenosti iznad Hersonske oblasti tokom ukrajinske kontraofanzive 2022. godine, što je otvorilo pitanje ranjivosti kritične infrastrukture od odluka privatne kompanije, prenosi Jutarnji.
-
Politika3 dana ago
SLIKA DANAŠNJE BIH: U Federaciji nema mjesta ni za MRTVE SRBE
-
Politika2 dana ago
Tri MILIJARDE, luksuzna VILA i obavještajni podaci – gdje je Dodikov novac?
-
Politika2 dana ago
NEŠKOVIĆ PORUČIO: Niko nije iznad interesa Srpske – samo totalitarne vlasti narod guraju u mrak
-
Politika2 dana ago
AMERIČKA VEZA! Cvijanović i plan za pomilovanje Milorada Dodika?
-
Estrada3 dana ago
GLADAN I ŽEDAN POKUCAO NA VRATA HALIDA BEŠLIĆA: Ono što je uslijedilo nikada neće zaboraviti
-
Banjaluka3 dana ago
GODIŠNJICA KUĆE MILANOVIĆA: Održana svečana akademija, otvorena „BIBLIOTEKA SESTARA GAJIĆ“
-
Politika3 dana ago
OBILJEŽENA GODIŠNJICA OSNIVANJA DRUGE KRAJIŠKE BRIGADE VRS: „Slava herojima – živjela Republika Srpska!“
-
Svijet3 dana ago
PUTIN ŽELI CIJELU UKRAJINU: Zaustaviće se kada mu nestane goriva