Connect with us

Svijet

TRAMP ODBIO IZRAELSKI PLAN ZA NAPAD na iranska nuklearna postrojenja

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbio je da podrži izraelski plan za napad na iranska nuklearna postrojenja, odlučivši se za diplomatske pregovore sa Teheranom, naveli su američki zvaničnici i izvori upoznati sa situacijom.

Kako je prenio Njujork tajms, Izrael je planirao da već u maju izvede napade na iranske nuklearne lokacije, što bi značajno unazadilo iranski program za izradu nuklearnog oružja.

Skoro svi planovi zahtijevali bi američku vojnu pomoć kako bi napad bio uspješan.

Međutim, nakon višemesečne debate u Beloj kući postignut je konsenzus da se prioritet da pregovorima, budući da je Iran pokazao spremnost na dijalog.

Tokom susreta sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Vašingtonu početkom aprila, Tramp je obavijestio izraelskog lidera da SAD neće podržati napad dok traju pregovori sa Iranom.

Netanjahu je javno rekao da bilo kakav dogovor s Teheranom mora da omogući “ulazak, uništenje postrojenja i demontažu opreme pod američkim nadzorom i izvršenjem”.

Američka vojska je tokom marta i aprila prebacila dodatne snage i opremu na Bliski istok, uključujući nosače aviona i sisteme protivvazdušne odbrane, što je moglo da bude korišćeno i za podršku izraelskom napadu.

B-2 bombarderi sposobni za nošenje “bunker buster” bombi već su raspoređeni na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu.

Iako su neki visoki američki zvaničnici, poput generala Majkla Kurile, bili otvoreni za razmatranje izraelskih planova, drugi, uključujući direktorku Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard, izrazili su zabrinutost da bi takav napad mogao da izazove veće sukobe u regionu.

Tramp je, uprkos otporu prema trenutnom napadu, ostavio mogućnost vojne opcije ukoliko pregovori sa Teheranom propadnu.

– Ako bude potrebe za vojskom, koristićemo vojsku. Izrael će, naravno, biti predvodnik – rekao je Tramp.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i potpredsjednik Džej Di Vens podržali su ideju da Tramp prvo pruži šansu pregovorima, uz mogućnost vojne akcije kao krajnje mjere.

Pregovori između SAD i Irana su trenutno u toku, a administracija insistira da Iran ne može da ima nuklearno oružje i da sve opcije ostaju otvorene.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno