Connect with us

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Svijet

NEVJEROVATNA SITUACIJA: Švajcarci morali da otkažu 1400 letova zato što nemaju pilota

Podružnica Lufthanse, Swiss International Air Lines, ima problem sa nedostatkom pilota zbog čega su primorani otkazati 1.400 letova.

Smanjenje ovog broja letova uticaće na evropske rute kratkih i srednjih relacija, kao i na rutu dugih letova u Čikago, koja će biti prepolovljena u septembru i oktobru.

Kriza proizlazi iz problema koji se preklapaju: nedovoljnog broja obučenih pilota, nedostatka aviona (posebno A220 zbog problema s motorom), dugotrajno odsustvo osoblja, prekvalifikacije za Airbus A350 i ograničenja iz novog kolektivnog ugovora.

Lufthansa ipak ne može pružiti podršku, a iznajmljivanje aviona sa posadom nije opcija.

Swiss trenutno obučava oko 80 pilota godišnje, ali gubi 40-50 pilota godišnje zbog penzionisanja ili smanjenog obima posla.

Aviokompanija planira povećati godišnji kapacitet obuke na 110 pilota. U međuvremenu, koristi privremene mjere, uključujući odgađanje penzionisanja i povećanje interne fleksibilnosti.

Nastavi čitati

Svijet

DVOJICA LIDERA “OČI U OČI”: Peskov otkrio kada bi bio moguć sastanak Putina i Zelenskog

Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski mogli bi da se sastanu ako delegacije u pregovorima postignu određene dogovore, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Takav sastanak, kao rezultat rada delegacija dvije strane, nakon postizanja određenih sporazuma između ovih delegacija, je moguć. (Mi) to smatramo mogućim – rekao je on, prenosi TASS.

Peskov je rekao su se dvije zemlje složile da razmijene liste uslova za prekid vatre, a rad na tome je u toku.

On je dodao da su pregovori između Rusije i Ukrajine u toku i trebalo bi da se održe iza zatvorenih vrata, a da se za sada razgovara o postizanju tih dogovora, prenosi RIA Novosti.

Peskov je istakao da će delegacija predvođena Putinovim pomoćnikom Vladimirom Medinskim nastaviti da vodi pregovore sa Ukrajinom, kao i da od pregovora u Istanbulu, koji su održani u petak, nije bilo kontakata između lidera Rusije i Sjedinjenih Država.

Ukrajinski ministar odbrane i šef ukrajinske delegacije Rustem Umerov potvrdio je nakon razgovora u petak da su ruska i ukrajinska delegacija danas razgovarale o mogućem susretu predsjednika tih država, Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, kao i o prekidu vatre, a dogovorena je razmena po hiljadu ratnih zarobljenika.

Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak da su se ruska i ukrajinska delegacija na pregovorima u Istanbulu ”u principu” saglasile da se ponovo sastanu.

Nastavi čitati

Svijet

TIJELA POD RUŠEVINAMA: U najnovijim napadima Izraela stradalo najmanje 58 Palestinaca

Izraelske snage ubile su najmanje 58 Palestinaca u novim napadima na Gazu, saopštile su lokalne vlasti.

Direktor Indonezijske bolnice na sjeveru Gaze Marvan Al-Sultan rekao je da je ispod ruševina veliki broj žrtava i da je situacija unutar bolnice katastrofalna.

Izraelska vojska saopštila je danas da je izvela snažne napade i mobilisala trupe u okviru priprema za proširenje operacija u Pojasu Gaze i radi postizanja “operativne kontrole”.

Eskalacija, koja uključuje gomilanje oklopnih snaga duž granice, dio je početnih faza “Operacije Gideonovi vagoni”, za koju Izrael kaže da joj je cilj poraz Hamasa i oslobađanje talaca.

Stručnjaci UN upozoravaju da u Gazi predstoji glad nakon što je Izrael blokirao isporuke pomoći prije 76 dana, a šef UN za pomoć Tom Flečer je ove sedmice pitao Savjet bezbjednosti da li će djelovati kako bi “spriječio genocid”.

Američki predsjednik Donald Tramp priznao je juče rastuću krizu gladi u Gazi i potrebu za isporukama pomoći, dok raste međunarodni pritisak na Izrael da nastavi pregovore o prekidu vatre i okonča blokadu Gaze.

Nastavi čitati

Aktuelno