Evropska unija planira da predloži mjere koje bi u potpunosti zabranile uvoz ruskog gasa do kraja 2027. godine.

Ovu informaciju je prenio je Blumberg, pozivajući se na nacrt prijedloga koji bi Evropska komisija trebalo da predstavi u Strazburu.

Evropska komisija planira da preduzme prvi korak u junu i zabrani sve nove ugovore o uvozu ruskog gasa, kao i postojeće spot aranžmane koji, prema procjenama, čine oko trećinu trenutnog uvoza gasa iz Rusije, a ova mjera bi stupila na snagu najkasnije do kraja 2025. godine.

Zabrana bi se odnosila ne samo na nove aranžmane već i na postojeće dugoročne ugovore, koji su pravno komplikovani za raskid jer obavezuju kupce na plaćanje gasa čak i kada ga ne preuzimaju.

Krajnji rok za potpunu zabranu je kraj 2027. godine, a taj cilj je uslovljen sposobnošću EU da obezbjedi alternativne izvore LNG — prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država, Katara, Kanade i Afrike.

Pregovori sa predsjedničkom administracijom Donalda Trampa o većim isporukama američkog tečnog prirodnog gasa dio su šireg trgovinskog paketa, navodi se u istom izvještaju, prenosi Tanjug.

Udio ruskog gasa u ukupnom uvozu ovog energenta u Evropsku uniju pao je sa više od 40 odsto prije rata u Ukrajini na oko 19 odsto tokom prošle godine, ali potpuna obustava uvoza iz Rusije je i dalje teško izvodljiva, dodaje njujorška agencija.

Poseban izazov predstavlja rast isporuka tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Rusije, koje su, nakon što je Gasprom drastično smanjio dotok kroz gasovode, dostigle rekordne nivoe.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je juče osvetu jemenskim Hutijima koji su prvi put projektilom pogodili aerodrom Ben Gurion u blizini Tel Aviva, zbog čega je nakratko bio obustavljen vazdušni saobraćaj.

„Ciljali smo aerodrom Ben Gurion hipersoničnim balističkim projektilom koji je uspješno pogodio svoju metu“, objavili su Hutiji.

„Djelovali smo protiv njih u prošlosti i djelovaćemo u budućnosti… to neće proći samo s jednim ‘bumom’, nego će ih biti mnogo“, rekao je Netanjahu pred sjednicu bezbjednosnog kabineta.

Izraelska vojska potvrdila je da je projektil pogodio područje aerodroma. Pao je svega nekoliko stotina metara od glavnog putničkog terminala.

Vojska je više puta pokušala da ga presretne. Prema navodima fotografa AFP-a, projektil je pao na prostor sa zasađenim drvećem, pored puta koji vodi ka parkingu trećeg terminala, koji je najvažniji na aerodromu.

U napadu je povrijeđeno šest osoba.

„Ovo je prvi put da je jedan projektil pao ovako blizu terminala i piste“, rekao je portparol Izraelske agencije za vazdušni saobraćaj.

Hutiji, saveznici Hamasa, preuzeli su odgovornost za desetine raketnih i dron napada na Izrael, uključujući i aerodrome, od početka rata u Pojasu Gaze, ali je gotovo sve do sada izraelska vojska uspjela da presretne.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da se do sada nije pojavila potreba za upotrebom nuklearnog oružja u Ukrajini i izrazio nadu da do toga neće ni doći.

U dijelu intervjua za rusku državnu televiziju, koji je objavljen na Telegramu, Putin je rekao da Rusija ima snagu i sredstva da sukob u Ukrajini dovede do „logičnog završetka“.

Odgovarajući na pitanje novinara državne televizije o ukrajinskim napadima na Rusiju, Putin je rekao: „Nije bilo potrebe za upotrebom tog (nuklearnog) oružja… i nadam se da neće biti potrebno.“

Dodao je: „Imamo dovoljno snage i sredstava da ono što je započeto 2022. dovedemo do logičnog završetka s ishodom koji Rusija zahtijeva.“

Podsjećamo, Putin je u februaru 2022. naredio ulazak desetina hiljada ruskih vojnika u Ukrajinu, u onome što Kremlj naziva „specijalnom vojnom operacijom“ protiv susjedne države.

Bivši direktor CIA-e: Krajem 2022. postojao stvarni rizik

Iako su ruske snage odbijene od Kijeva, trenutno kontrolišu oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući veći dio juga i istoka zemlje.

Putin je u posljednjim sedmicama izrazio spremnost za pregovore o mirovnom rješenju, u trenutku kada je bivši američki predsjednik Donald Tramp izjavio da želi da se sukob okonča diplomatskim putem.

Strah od nuklearne eskalacije prisutan je u razmišljanjima američkih zvaničnika od samog početka ruske invazije na Ukrajinu.

Bivši direktor CIA-e Vilijam Berns izjavio je da je krajem 2022. postojao stvarni rizik da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje protiv Ukrajine.