Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nakon što je Vašington najavio uvođenje drastičnih carina, sve najveće svjetske berze su oštro pale, pri čemu je samo na Volstritu (Wall Street) izbrisano oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.

Otkako je predsjednik SAD Donald Tramp najavio carine od 10 odsto na sav uvoz, a na robu iz zemalja sa kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i dodatne, recipročne carine, na svjetskim berzama zavladala je panika.

To bi moglo izazvati eskalaciju trgovinskog rata, poremećaje u lancima snabdijevanja i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje ekonomskog rasta najvećih svjetskih ekonomija – pa i recesiju u nekima od njih.

Azija prva na udaru
Prve na udaru bile su azijske berze, jer je Tramp najavio nove carine na uvoz iz Kine, Japana, Indije, Tajvana, Južne Koreje…

Na uvoz iz Kine, na koji se već naplaćuju carine od 20 odsto, ubuduće će se dodati još 34 odsto, dok će se na uvoz iz Japana obračunavati carina od 24 odsto, iz Indije 26, a iz Južne Koreje 25 odsto.

Zbog toga su u četvrtak pale cijene akcija na svim azijskim tržištima, najviše u Japanu, Južnoj Koreji i Hong Kongu.

Evropa najavila protivmjere
Potom su pale i evropske berze, gdje su od otvaranja indeksi bili u minusu, jer je Tramp najavio carine od 20 odsto na uvoz iz Evropske unije. Lideri EU oštro su reagovali i najavili odgovor.

Na kraju trgovanja:
FTSE (London) pao je 1,55% na 8.474 poena,

DAX (Frankfurt) potonuo 3,01% na 21.717 poena,

CAC (Pariz) pao 3,31% na 7.598 poena.

Volstrit doživio najveći pad od pandemije

Dan je završen dramatičnim padom na Volstritu:
Dow Jones pao je 3,98% na 40.545 poena,

S&P 500 potonuo 4,84% na 5.396 poena,

Nasdaq pao 5,97% na 16.550 poena.

Ovo su najveći dnevni padovi od marta 2020. godine, kada je tržište potresla pandemija.
Samo juče izbrisano je oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija koje čine S&P 500.

Tehnološki sektor među najvećim gubitnicima
Među najpogođenijima su bile tehnološke kompanije:
Apple je izgubio 9,2% vrijednosti,

Amazon 9%,

Nvidia skoro 8%.

Carine koje je Tramp najavio premašile su očekivanja analitičara, koji sada užurbano preračunavaju potencijalne posljedice po američku i svjetsku ekonomiju.

Zemlje reaguju, VIX indeks straha raste
Kina i Evropska unija najavile su protumjere. Južna Koreja, Meksiko, Indija i još nekoliko zemalja poručile su da će pokušati da pregovaraju.

„Na tržištu je i dalje više pitanja nego odgovora“, izjavio je Stiven DeSanktis iz Jefferies Financial Group.

Jedini indeks koji je porastao je VIX indeks, poznat kao „indeks straha“, koji je prvi put od avgusta prešao granicu od 30 poena, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od daljih gubitaka.

Tramp je poručio da je otvoren za pregovore, ali analitičari sumnjaju da će to brzo smiriti tržišta.

„Administracija možda igra igru ‘ko će prvi da popusti’, ali investitori ne čekaju – oni prvo prodaju, pa onda postavljaju pitanja“, rekao je Majkl Aron, strateg u kompaniji State Street Global Advisors.

Zbog toga se i u narednim danima očekuje velika nestabilnost na globalnim berzama, prenosi Index.