Stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja rekao je u Savjetu bezbjednosti da fizički nije bilo moguće da ruski dronovi upadnu u poljski vazdušni prostor i optužio Varšavu da prebacuje krivicu na Moskvu bez ikakvih dokaza.

“Moskovski napadi 10. septembra bili su usmjereni na vojno-industrijske objekte u Ukrajini. Sa maksimalnim dometom dronova od 700 kilometara, fizički je nemoguće da oni stignu do poljske teritorije. Rusko Ministarstvo odbrane izrazilo je spremnost da se uključi u profesionalni dijalog i konsultacije sa Ministarstvom odbrane Poljske”, izjavio je Nebenzja, prenosi Tanjug.

On je tom prilikom pozvao poljske kolege da, kako kaže, “iskoriste ove prijedloge umijesto da se bave megafonskom diplomatijom na multilateralnim platformama”.

Državni sekretar Poljske Marćin Bosacki rekao je da su ruski zvaničnici više puta optuživali druge, prije svega Ukrajinu i njene saveznike, da se bave terorističkim napadima korišćenjem dronova za ciljanje infrastrukture i civilnih područja.

“Suprotno je istinito, jer Ruska Federacija koristi ovo oružje protiv civila. Svaka ruska optužba na kraju se ispostavi kao priznanje. Prvi put u istoriji, poljska delegacija je zatražila sastanak Savjeta bezbjednosti kako bi se objavilo da je Ruska Federacija namerno narušila vazdušni prostor Poljske. Takvi incidenti su se dešavali i ranije, ali je poljski teritorijalni integritet namjerno narušen u neviđenim razmjerama. Znamo da to nije bila greška. Ponavljam, nije bila greška”, rekao je Bosacki.

Andrej Meljnik, stalni predstavnik Ukrajine pri UN, ocijenio je da smo danas udaljeniji od mira nego ikada, dodajući da je bilans ljudskih žrtava katastrofalan.

“Prije samo dva dana, Moskva je odlučila da nije dovoljno da nastavi da ubija Ukrajince. Ovo nije bila tehnička greška, već svjesna odluka Rusije da pređe još jednu crvenu liniju i testira strpljenje međunarodne zajednice”, rekao je Meljnik, komentarišući upad ruskih dronova u vazdušni proctor.

Ubistvo konzervativnog komentatora i aktiviste Čarlija Kirka na univerzitetu u Juti ukazalo je na rastuće nasilje u Americi.

Prema statistikama FBI, prošle godine u prosjeku događao se zločin svakih 25,9 sekundi, ubistva svakih 31,1 minut, a silovanja svakih 4,1 minut.

Najveću stopu nasilnog kriminala u SAD prošle godine imao je grad Memfis u američkoj saveznoj državi Tenesi sa 2.501 zločinom na 100.000 ljudi, navodi FBI.

Prema studiji Instituta Bruking, u 2020. godini, kada je počela pandemija virusa korona, prosječni američki grad doživio je porast stope ubistava od gotovo 30 odsto, što je najbrži porast koji je zemlja ikada zabilježila.

Širom zemlje ubijeno je više od 24.000 ljudi, u odnosu na oko 19.000 godinu ranije, navodi se u istraživanju.

U SAD je u periodu od četiri godine u prosjeku bilo više od 600 masovnih pucnjava godišnje, gotovo dvije dnevno, a stručnjaci smatraju da je epidemiju nasilja godinama podsticalo rasprostranjeno posjedovanje oružja i rastuće društvene tenzije.

Nasilje vatrenim oružjem ostaje vodeći uzrok smrti djece i tinejdžera u Americi. Podaci pokazuju da je ove godine oko 148 ljudi upucano u školama u 158 incidenata.

Najveći broj smrtnih slučajeva od pucnjava u školama od 1966. godine, kada se vodi statistika, zabilježen prošle godine, sa 276 žrtava.

U prošloj godini prijavljeno je 61.678 slučajeva seksualnog napada, uključujući 1.430 slučajeva seksualnog zlostavljanja, što je porast od 62,5 odsto od 2020, podaci su Komisije za izricanje kazni SAD.

Prema podacima Nacionalne telefonske linije za žrtve nasilja u porodici, u prosjeku 24 osobe, uključujući muškarce i žene, svakog minuta postanu žrtve silovanja, fizičkog nasilja ili uhođenja od partnera, što godišnje iznosi više od 12 miliona ljudi.

Takođe, podaci su grupe za javnu sigurnost Vital siti, ukazuju da su se i napadi u podzemnoj željeznici utrostručili od 2009. godine.

SAD se i dalje suočavaju s visokim nivoom imovinskog kriminala, uključujući pljačke i krađu automobila. Krađe automobila premašile su 850.000 u prošloj godini, prenose mediji.

Zemljotres magnitude 7,4 stepena po Rihterovoj skali pogodio je istočnu obalu ruskog regiona Kamčatka, saopšteno je iz Centra za upozoravanje na cunami u Pacifiku Nacionalne meteorološke službe SAD na Havajima.

Iz Geološkog zavoda SAD (USGS) navodi se da je epicentar bio na dubini od 39,5 kilometara.

Centar za upozoravanje na cunami je ranije saopštio da postoji prijetnja od mogućeg cunamija od zemljotresa, ali je kasnije objavljeno da nema opasnosti od formiranja velikog talasa.

Njemački istraživački centar za geonauke saopštio je da je zemljotres bio magnitude 7,1 stepen po Rihterovoj skali, sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.

U Japanu, jugozapadno od poluostrva Kamčatka, nije izdato upozorenje na cunami, javila je televizijska kuća NHK, pozivajući se na Japansku meteorološku agenciju.