Connect with us

Svijet

Tramp sprema TEKTONSKE PROMJENE u SAD! U planu 100 naredbi

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik SAD priprema se da izda više od 100 izvršnih naredbi počevši od prvog dana zvaničnog stupanja na vlast 20. januara.

Prema pisanju AP, na listi ključnih tema naći će se pitanja poput masovnih deportacija ilegalnih migranata, kao i očuvanje bezbjednosti američke granice.

Tramp je sa republikanskim senatorima razgovarao na Kapitol Hilu tokom zatvorenog sastanka gdje su izneseni detalji onoga što planira da uradi.

Očekuje se da će mnoge akcije započeti na dan inauguracije, 20. januara, kada i zvanično stupa na dužnost novog predsjednika SAD.

Trampov glavni savjetnik Stiven Miler iznio je pred senatore Republikanske stranke detalje o mjerama bezbjednosti na granicama i sprovođenja nove imigracione politike koja će se u najskorije vrijeme primjenjivati.

“Mnogo toga biće na dnevnom redu”, rekao je senator Džon Hoven.

Saveznici novoizabranog predsjednika pripremaju gomilu izvršnih naredbi koje bi Tramp mogao uskoro da potpiše.

Te naredbe obuhvataju širok spektar tema, od zatvaranja granice između SAD i Meksika do razvoja energetike i saveznih pravila o radnoj snazi, rodnoj politici u školama i pitanjima vakcinacije.

Kako piše AP, ono što Tramp i njegov tim planiraju je udar izvršne vlasti kakav nije viđen u modernoj istoriji, jer se priprema da implementira naredbe zaobilazeći zakonodavnu mašineriju Kongresa, prenosi Kurir.

Neke naredbe bi mogle da budu značajnije, druge bi bile simbolične najave pravca kojim će se u političkom i ekonomskom smislu kretati Amerika.

Senatori koje su Tramp i njegov tim informisali tokom dugotrajne sjednice u Kapitolu očekuju da će nova administracija poništiti mnoge izvršne naredbe administracije aktuelnog američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Završetak zida na granici između SAD i Meksika, postavljanje objekata za zadržavanje migranata u kojima bi oni mogli da budu smješteni dok ne budu protjerani, sve su to pitanja koja će tek doći na dnevni red.

Senatori očekuju da će se Tramp vratiti na iste mjere kada je riječ o granici između SAD i Meksika, a koje su bile na snazi tokom njegovog prvog mandata.

Te mjere uključuju i one koje zahtijevaju da se migranti prijave u drugim zemljama ili da ostanu u Meksiku, a ne da ulaze u SAD, dok se njihovi zahtjevi obrađuju, kao i masovne deportacije onih koji su trenutno u SAD bez zakonskog ovlašćenja.

Senator Džejms Lenkford, koji je vodio pregovore o bezbjednosti granica i imigraciji tokom prethodnog saziva Kongresa, rekao je da očekuje da će se Trampov tim u početku fokusirati na procijenjenih milion migranata za koje je tvrdio da su nedavno ušli u zemlju.

Kako je rekao, oni su uglavnom osuđivani zbog kriminala i počinjenih zločina i za njih su sudovi utvrdili da nemaju pravo da ostanu u SAD.

“Ljudi koji su nedavno ušli u SAD, oni koji su legalno prisutni, a počinili su kriminalne radnje i zločine, ljudi za koje je sud naredio da se deportuju, čine masu mnogo veću od milion ljudi. Počnite da radite na tome”, rekao je Lenkford.

Sam Tramp je jednom prilikom tokom predsjedničke predizborne kampanje govorio o tome da želi “mali sto” u Kapitolu na dan inauguracije, gdje bi sjedio i brzo potpisivao svoje izvršne naredbe.

Iako nema direktnih naznaka da on to razmatra, republikanski senatori planiraju da dočekaju Trampa u zgradi odmah nakon što položi zakletvu.

Novi predsjednik inače obično potpisuje papirologiju potrebnu za formalne nominacije u okviru svog kabineta i izbore unutar administracije. Mnogi Trampovi izabranici za poslove u administraciji proći će kroz saslušanja u Senatu tokom naredne nedjelje.

Tradicionalno, Senat glasa o predsjednikovim kandidatima čim on preuzme dužnost, a neki se čak i potvrđuju na dan inauguracije.

Senatori još čekaju provjeru biografija i drugu papirologiju za mnoge zvaničnike koje je Tramp imenovao na visoke pozicije u svojoj novoj administraciji.
Nezavisne

Related Topics:

Svijet

RUTE OKRENUO PLOČU “Kijevu nikad nije obećan ulazak u NATO”

Posvećenost nepovratnom putu Ukrajine ka NATO-u ostaje, ali Kijevu nikada nije obećan ulazak u Alijansu kao dio mirovnih pregovora, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute danas u Briselu.

Rute je izjavio da je Ukrajina pozvana na samit Alijanse u Hagu, koji će se održati za nekoliko nedjelja.

“Pozvao sam Ukrajinu na samit. Što je prije moguće, objavićemo program sa više detalja”, rekao je Rute novinarima prije sastanka sa ministrima odbrane u Briselu, prenio je Rojters.

Na pitanje da li je Zelenski lično bio pozvan, Rute je samo rekao da će program biti objavljen u dogledno vrijeme.Šef kijevskog režima Vladimir Zelenski rekao je prije dva dana da je važno da na samitu NATO u junu bude potvrđena odlučnost da Alijansa ostane snažna, kao i da Evropa neće odustati od vlastite bezbjednosti.

“Zahvaljujem svima koji ulažu maksimalne napore da održe jake veze između Evrope i Amerike. Potrebno je da podržimo predsjednika Donalda Trampa, američki Kongres i narod SAD”, poručio je Zelenski.

On je dodao da je, bez obzira na to šta će se desiti u kontekstu globalnog nadmetanja, zajednička dužnost Evrope, Amerike i svih koji cijene slobodu, da je zajedno brane.

Nastavi čitati

Svijet

NEĆE SE DOBRO PROVESTI! Makron impresioniran italijanskom premijerkom

Internetom su se proširile fotografije susreta francuskog predsjednika Emanuela Makrona i talijanske premijerke Đorđije Meloni u Rimu.

Njihov se susret smatra pokušajem smirivanja napetosti nakon godina zategnutih odnosa i nedavnih nesuglasica između evropskih čelnika.

Makron i Meloni su se prilikom susreta rukovali i poljubili u obraz. Zatim su nasmijani pozirali fotografima.

“Je li to zaista bio politički sastanak?”, šalili su se ljudi na društvenim mrežama.

Neki su pisali kako je očito da je “Macron impresioniran talijanskom premijerkom”.

Podsjećamo, Meloni je priznala neslaganja s Makronom, ali je zanijekala da je imala ikakvih “ličnih problema” s njim te je izrazila nadu u izgradnju novih temelja saradnje Rima i Pariza.

Upravo je Makron predložio posjetu, prema francuskim izvorima, “jer je njegova uloga okupiti Evropljane i on takođe želi sarađivati s njom”.

Sastanak se dogodio samo nekoliko sedmica nakon što su napeti odnosi između njih dvoje otkriveni na samitu evropskih čelnika u Albaniji 16. maja.

Meloni je bila u Tirani, ali je bila upečatljivo odsutna sa sastanka Makrona i čelnika Njemačke, Velike Britanije i Poljske s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon kojeg je uslijedio zajednički poziv američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Meloni je rekla da im se nije pridružila jer se protivi ideji slanja talijanskih snaga u Ukrajinu kako bi se nametnuo mir u ratu s Rusijom.

Makron je kasnije rekao da je Italijanka djelovala pod uticajem “nesporazuma”.

Između Pariza i Rima postoje napetosti otkako je Meloni preuzela vlast u oktobru 2022., uključujući sukob oko migracija i još jedan na samitu G7 u Italiji prošle godine oko prava na pobačaj.

No, druga i treća najveća privreda Evropske unije suočavaju se sa sličnim izazovima u ratu u Ukrajini i Trampovim sveobuhvatnim carinama protiv bloka, piše Index.hr.

Index.hr

Nastavi čitati

Svijet

MEĐU ŽRTVAMA I DJECA: Izrael napao školu u Gazi, najmanje 10 mrtvih

Najmanje 10 Palestinaca ubijeno je danas u izraelskom napadu na školu u Kan Junisu u Gazi, saopštile su lokalni zdravstveni zvaničnici.

Izraelski vazdušni napad ciljao je školu u kojoj su smještene raseljene palestinske porodice, a među žrtvama ima i djece, saopštile su palestinske zdravstvene vlasti, prenosi Rojters.

Svjedoci su rekli agenciji da je izraelska vojska eskalirala vazdušne napade i granatiranje iz tenkova na dijelove Kan Junisa, dan nakon što je bacala letke upozorenja u kojima je od stanovništva tražila da napusti svoje domove i krene ka zapadnom dijelu enklave, navodeći da će pokrenuti akcije protiv Hamasa i drugih militanata u tim oblastima.

Nastavi čitati

Aktuelno