Connect with us

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO NJEMAČKOJ: Nove napetosti u NATO

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO.

Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) da je Iran „ponizio“ Ameriku u pregovorima.

Svađa oko pregovora s Iranom

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedjeljka, 27. aprila, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

„Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar.

Merz je kritike ponovio i u srijedu, 29. aprila, naglasivši da Evropa „trpi“ posljedice zatvaranja moreuza.

Tramp je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošle sedmice Tramp je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Ormuskom moreuzu od tada su u zastoju.

Nove napetosti u NATO

Iako je Merc u srijedu pokušao da ublaži situaciju, odbacivši Trampove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Evropi, navodi Index.

Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Tramp sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Tramp je 1. aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli da se osigura strateški važan Ormuski moreuz.

Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku bezbjednost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.

Stručnjaci zato smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla da preduzme korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Evrope.

„Najgora kriza u istoriji saveza“

Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000.

Tramp je tokom oba svoja mandata neprestano kritikovao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje odbrambene budžete.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

Ivo Dalder (Ivo Daalder), koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO, ovog mjeseca izjavio je da je „teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

Samo nekoliko sati prije Trampove objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) razgovarao je s njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (Johann Wadephul) o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu.

Tramp je u srijedu takođe objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA POSTALA RATNA FABRIKA EVROPE! Rheinmetall nadmašio SAD u proizvodnji municije!

Njemački namjenski gigant Rheinmetall zvanično je potvrdio da Njemačka sada proizvodi više artiljerijske municije nego Sjedinjene Američke Države, čime je Berlin preuzeo ulogu ključnog “arsenala” za evropsku sigurnost.

Prema podacima koje je objavio izvršni direktor kompanije Armin Papperger u intervjuu za Süddeutsche Zeitung, Rheinmetall je u rekordnom roku uspio više nego učetverostručiti svoje kapacitete.

Dok je prije samo dvije godine godišnja proizvodnja iznosila skromnih 70.000 artiljerijskih granata, taj broj je sada skočio na nevjerovatnih 1,1 milion jedinica godišnje.

Dominacija nad američkim kapacitetima

Ova vijest odjeknula je u vojnim krugovima širom svijeta jer direktno mijenja dosadašnji balans moći unutar NATO saveza.

Papperger ističe da Njemačka sada prednjači u proizvodnji konvencionalne municije (primarno kalibra 155mm), ostavljajući američku industriju iza sebe u ovom segmentu.

Osim artiljerije, Rheinmetall bilježi i druge fascinantne skokove:

Municija srednjeg kalibra: Sa 800.000 povećana na preko 4 miliona komada.

Vojna vozila: Proizvodnja kamiona porasla je sa 600 na 4.500 godišnje.

Strateški izvori potvrđuju preokret

Analize vodećih evropskih medija, uključujući Handelsblatt i Newsweek, potvrđuju da je ovakav rast rezultat masovnih investicija u nove fabrike u Njemačkoj, ali i akvizicija u Španiji i Mađarskoj.

Eksperti ističu da je Njemačka prepoznala važnost “masovne produkcije” u modernom ratovanju, dok se SAD i dalje fokusiraju na skuplje, pametne sisteme koji se proizvode u manjim serijama.

Zvanični kvartalni izvještaji Rheinmetalla za 2026. godinu pokazuju da kompanija trenutno zapošljava preko 44.000 ljudi, uz ambiciozan plan da do 2030. godine taj broj skoro udupla.

Ovaj istorijski zaokret u njemačkoj vojnoj politici, poznat kao Zeitenwende, ovim rezultatima dobija svoju punu potvrdu na terenu, čineći Bundeswehr i njemačku industriju glavnim stubom odbrane zapada.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

OTKRIVENA PRAVA ISTINA! Koliko je rat protiv Irana zaista koštao Ameriku?

Iz Pentagona je prvi put stigla procena koliko košta rat pritiv Irana, a koji je pokrenut 28. februara.

Tokom sastanka Odbora ua odbranu u Predstavničkom domu Kongresa SAD demokratski visokorangirani član odbora Adam Smit pitao je Pita Hegseta, sekretara za odbranu, koliko je rat u Iranu do sada koštao SAD i mogu li zakonodavci uskoro dobiti punu procenu troškova od Pentagona.

Tokom saslušanja u odboru Predstavničkog doma Kongresa SAD umešao visoki financsjski zvaničnik Pentagona Džuls Harst, koji se takođe nalazi na saslušanju, rekavši “oko 25 milijardi dolara”, pri čemu municija čini većinu tog troška.

Ministar Hegset je optužio prethodne administracije za sklapanje “loših sporazuma”, spomenuvši Zajednički sveobuhvatni plan delovanja (JCPOA), takođe poznat kao iranski nuklearni sporazum, potpisan 2016. godine pod američkim predsednikom Barakom Obamom.

Smit mu se suprotstavio rekavši:

“To je prošlost, šta je budućnost?” i upitao da li je postojala neposredna nuklearna pretnja zbog koje je rat s Iranom bio neophodan.

Hegset je odgovorio da Iran “nije odustao od svojih nuklearnih ambicija”, zbog čega je SAD s Izraelom pokreno akciju.

Hegset je izjavio pred Odborom da zahtev predsednika Donalda Trampa za obrambeni budžet od 1,5 biliona dolara “odražava hitnost trenutka”.

Rekao je da 1,5 biliona dolara koje traži vojska “predstavlja istorijsku uplatu za buduću sigurnost” koja bi omogućila SAD da preduhitri brzo razvijajuću tehnologiju.

“Najveći protivnici s kojima se suočavamo u ovom trenutku su nepromišljene, neodlučne i defetističke reči kongresnih demokrata i nekih demokrata”, rekao je Hegset.

(Telegraf.rs) Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Svijet

TELEFONSKI PREOKRET! Putin i Tramp razgovarali, Rusija poslala snažnu poruku SAD-u

Razgovor je bio na inicijativu ruske strane i trajao je oko sat i po vremena.

Putin je odlučno osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD i izrazio podršku američkom lideru.

O situaciji na Bliskom istoku

Lideri su razgovarali o situaciji u Iranu i Persijskom zalivu.

– Rusija nastavlja aktivne kontakte sa Iranom i zemljama Persijskog zaliva, Izraelom i SAD – naveo je Ušakov i dodao da Putin smatra da je ispravno da se nastavi režim prekida vatre jer će to doprinijeti stabilizaciji situacije.

(Sputnjik) Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Aktuelno