Connect with us

Svijet

TRAMPOV ČOVJEK: Arapske zemlje bi trebale dati teritoriju za palestinsku državu

Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi izazvao je kontroverze izjavom da bi muslimanske zemlje trebale razmisliti o davanju dijela svojih teritorija za osnivanje buduće palestinske države te da bi Izrael trebao preuzeti tu teritoriju.

U razgovoru za BBC, Hakabi je rekao: “Muslimanske zemlje imaju 644 puta više zemlje nego što je kontroliše Izrael. Pa možda bi neko, ako zaista postoji tolika želja za palestinskom državom, mogao reći: ‘Mi bismo je voljeli ugostiti’.”

Hakabi, kojeg je na mjesto ambasadora imenovao aktualni predsjednik Donald Tramp, ujedno je oštro kritikovao saveznike SAD-a poput Ujedinjenog Kraljevstva i Australije zbog uvođenja sankcija dvojici krajnje desnih izraelskih ministara – Itamaru Ben-Gviru i Bezalelu Smotrihu – zbog opetovanog podsticanja nasilja nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.

U intervjuu je nazvao rješenje o dvije države – koje predviđa nezavisnu palestinsku državu na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, s istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom – “aspiracijskim ciljem”. Dodao je da SAD više ne teži ostvarenju palestinske državnosti, što je potvrdio i u zasebnom razgovoru za “Bloomberg”.

Portparolka američkog Stejt Departmenta Tami Brus kasnije je rekla da “ambasador govori u svoje ime” te da predsjednik SAD-a određuje službenu politiku prema Bliskom istoku. Ove izjave dolaze uoči konferencije u Njujorku koju ovog mjeseca organizuju Francuska i Saudijska Arabija, a cilj joj je utvrditi plan za buduću palestinsku državu. Hakabi je tu inicijativu nazvao “neprimjerenom” i “loše tempiranom”, utvrdivši da je “potpuno pogrešno da evropske države nešto pokušavaju nametnuti usred rata”, jer bi to, kako tvrdi, učinilo Izrael “manje sigurnim”.

“Zašto bi buduća palestinska država morala biti baš na istom komadu zemlje koji trenutno kontroliše Izrael?” upitao je Hakabi tokom gostovanja u BBC-jevoj emisiji Newshour. “Mislim da je to pitanje koje bi se trebalo postaviti svima koji zagovaraju rješenje s dvije države.”

Upitan znači li to da SAD smatra da palestinska država ne može biti na Zapadnoj obali, Hakabi je odgovorio: “Ne bih rekao da je to nemoguće, ali rekao bih da bi se kultura morala promijeniti. Trenutno je u toj kulturi prihvatljivo ciljati i ubijati Židove, a za to se dobijaju nagrade. To mora prestati.”

Izrael službeno odbacuje rješenje s dvije države, navodeći da se konačni status mora definisati pregovorima s Palestincima i da državnost ne smije biti unaprijed zadana.

Hakabi je poznat po podršci konceptu “velikog Izraela”, koji uključuje trajnu izraelsku kontrolu nad okupiranim palestinskim teritorijima. U svojim istupima često koristi biblijski naziv “Judeja i Samarija” za Zapadnu obalu – formulaciju koju najčešće koristi izraelska krajnja desnica. Neki od ministara iz vladajuće izraelske koalicije takođe zastupaju ideju da Palestince treba protjerati iz Zapadne obale i Gaze, a buduća palestinska država, po njima, mogla bi biti smještena u drugim arapskim ili muslimanskim zemljama. Takve bi politike, upozoravaju brojne organizacije za ljudska prava i evropske vlade, predstavljale kršenje međunarodnog prava.

Hakabi se osvrnuo i na nedavne sankcije protiv izraelskih ministara Ben-Gvira i Smotriha, koje su zajednički uvele Velika Britanija, Norveška, Australija, Kanada i Novi Zeland. Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami optužio ih je za podsticanje ekstremističkog nasilja i ozbiljna kršenja palestinskih ljudskih prava. Sankcije uključuju zabranu ulaska u UK i zamrzavanje imovine.

Izrael je izrazio oštro nezadovoljstvo zbog ove odluke, a Hakabi ju je nazvao “šokantnom”.

“Još uvijek nisam čuo valjan razlog zašto su te dvije izabrane osobe sankcionisane od strane zemalja koje bi trebale poštovati suverenitet Izraela i činjenicu da ti ljudi nisu počinili nikakvo kazneno djelo”, rekao je Hakabi.

Rat u Gazi započeo je nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023., u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi, a 251 osoba je oteta. Još 56 talaca nalazi se u Gazi, od kojih se vjeruje da je najmanje 20 i dalje živo.

Od tada je, prema podacima ministarstva zdravstva pod upravom Hamasa, ubijeno najmanje 54.927 Palestinaca. UN procjenjuje da su više od četvrtine žrtava djeca, prenosi “Index”.

Svijet

OGLASILA SE MARIN LE PEN “Neću se kandidovati”

Marin le Pen, liderka francuske stranke Nacionalno okupljanje, donijela je odluku.

Ona je izjavila da se neće kandidovati za predsjednicu Francuske 2027. godine ako apelacioni sud ne poništi njenu trenutnu zabranu izbora, piše briselski “Politiko”.

Le Penova, koja je već tri puta učestvovala u predsjedničkim izborima, vratiće se na sud 13. januara nakon što se žalila na presudu krivice po optužbama za pronevjeru sredstava Evropskog parlamenta, što je ona više puta negirala.Nakon što ju je proglasio krivom, sud je Le Penovoj izrekao trenutnu petogodišnju zabranu kandidovanja za funkciju, koju apelacioni sud može da poništi.

“Pošto će Apelacioni sud vjerovatno da donese presudu u septembru, neću dozvoliti da se ovo odugovlači. Ako mi bude zabranjeno da se kandidujem, ali najviši sud presudi u moju korist tri ili četiri mjeseca kasnije, biće prekasno za vođenje prave predsjedničke kampanje”, rekla je Le Penova za RTL.

Anketa koju je objavio francuski istraživački centar Elabe ranije ovog mjeseca pokazala je da i Le Penova i Bardela imaju dvocifrenu prednost u odnosu na svoje najbliže rivale u namjerama glasanja u prvom krugu, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

TEŠKA SITUACIJA! Svaki peti samozaposleni u Njemačkoj NA IVICI OPSTANKA

Svaki peti samozaposleni u Njemačkoj, odnosno 19 odsto anktetiranih, smatra da će možda biti prinuđen da ugasi svoje poslovanje, zaključak je danas 12. novembra objavljenog izvještaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena za oktobar.

Poslovna klima među samostalnim preduzetnicima i mikropreduzećima sa manje od devet zaposlenih u Njemačkoj se dodatno pogoršala u oktobru.

Vrijednost indeksa Džimdo-ifo, koji mjeri poslovni sentiment za pomenutu grupu privrednih subjekata, pala je sa septembarskih minus 19,8 poena na minus 23,7 poena, navodi se u izvještaju. Ekonomski pritisak na samozaposlene i dalje je snažan. Mnoge firme odlažu nove narudžbine zbog nesigurne situacije, dok je raspoloženje potrošača i dalje slabo, ocjenjuje predstavnica IFO instituta Katrin Demelhuber.

Visok procenat samozaposlenih u Njemačkoj, čak 46,6 odsto, prijavljuje manjak narudžbina, što je porast u odnosu na julskih 43,6 odsto i znatno više od prosjeka u ukupnoj njemačkoj privredi koji iznosi 36,9 odsto.

Pored toga, 33,7 odsto ispitanika navodi da im je teško da procjene budući razvoj poslovanja, dok je u septembru taj udio iznosio 30,4 odsto. Neizvjesnost je pritom znatno viša nego u privredi u cjelini, gdje je u oktobru iznosila 22,6 odsto, navedeno je na veb stranici IFO, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KLIČKO ZABRINUT “Imamo problem s vojnicima, MUŠKARCI BJEŽE U EVROPU”

Ukrajina se suočava s pogoršanjem nedostatka vojnika jer rekordni broj muškaraca bježi u Evropu, upozorio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko u intervjuu.

mamo ogromne probleme s vojnicima, s ljudskim resursima – rekao je Kličko za mrežu Axel Springer Global Reporters Network priznajući koliki je danak gotovo četiri godine rata ostavilo na sposobnost Ukrajine da popunjava svoje redove.

Kazao je da ruske trupe napreduju neumoljivo, opisujući njihove napade kao “poput kompjuterske igre, samo nastavljaju dolaziti, ne mare za poginule vojnike”. Prema trenutnim pravilima, Ukrajinci mogu biti mobilisani od 25. godine života. Kličko je sugerisao da bi se to trebalo promijeniti.

– Ranije su 18-godišnjaci služili vojsku, ali to su djeca. Sada se u Ukrajini može mobilisati tek od 25. godine. Taj prag bi se mogao spustiti za godinu ili dvije, na 23 ili 22 godine – poručio je.

Njegove izjave odražavaju sve veću zabrinutost zbog rastućeg egzodusa mladih muškaraca. Vladina uredba izdana u avgustu, koja je dozvolila muškarcima uzrasta od 18 do 22 godine da napuste zemlju, poklopila se s naglim porastom broja Ukrajinaca koji traže zaštitu u zemljama Evropske unije.

Najnoviji podaci pokazuju da su zemlje EU u septembru odobrile više od 79.000 novih odluka o privremenoj zaštiti za Ukrajince, što je najviši mjesečni broj u posljednje dvije godine, pri čemu je najveći porast zabilježen u Njemačkoj i Poljskoj.

Kličko je rekao da jaz između ljudskih resursa Ukrajine i brojčane nadmoći Rusije postaje sve veći.

– Oni (Rusi) imaju naređenje i napreduju. Mi svoju zemlju branimo uspješno već skoro četiri godine, ali je teško. Hrabrost za borbu i dalje postoji, i to je od ogromne važnosti – istakao je.

S milionima Ukrajinaca koji se sada nalaze u inostranstvu, kijevski gradonačelnik ističe da budućnost zemlje zavisi od povratka tih ljudi kada mir konačno bude uspostavljen, prenosi Klix. Linker
“- Bili bismo sretni ako bi se polovina mladih vratila. Ali za to su nam potrebni mir, poslovi i dobar kvalitet života. Nakon rata nas čekaju ogromni izazovi – zaključuje Kličko.

Nastavi čitati

Aktuelno