Connect with us

Region

TRAMPOV ZET korak bliže gradnji stambeno-poslovnog KOMPLEKSA U BEOGRADU!

Vlada Srbije ove sedmice je ukinula status kulturnog dobra zgradama u Beogradu oštećenim u NATO bombardovanju i tako uklonila prepreku ostvarenju planova zeta novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa Jareda Kushnera da u centru Beograda izgradi stambeno-poslovni kompleks.

Vlada pod vodstvom predsjednika Srpske napredne stranke (SNS) Miloša Vučevića odlukom, koja će stupiti na snagu osam dana nakon objave u službenom glasniku, ukinula je status kulturnog dobra zgradama nekadašnjeg glavnog štaba JNA i ministarstva odbrane, a od sjedišta srbijanske izvršne vlasti dijeli ih ulica kneza Miloša.

Odluka je donesena u sjeni protesta i pritisaka javnosti i opozicije koji vladu drže odgovornom za rušenje nadstrešnice 1. novembra na novosadskoj željezničkoj stanici i pogibiju 14, pretežito mladih ljudi, te niti dvije sedmice od izbora Donalda Trumpa za novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, piše Hina.

Već se mjesecima izvještava da je firma Trumpovog zeta Jareda Kushnera “Affinity Global Development” u maju ove godine potpisala Ugovor o revitalizaciji kompleksa bivšeg generalštaba i ministarstva odbrane.

Srbija je, kako su tad objavili mediji, Kushnerovoj firmi iznajmila zemljište na kojem su dvije bombardovane zgrade – na 99 godina.

Te dvije zgrade, autorsko djelo uglednog arhitekta Nikole Dobrovića, ozbiljno su oštećene u NATO-ovom bombardovanju nekadašnje SR Jugoslavije 1999. godine i već duže od dvije decenije njihova je sudbina predmet nagađanja, nakon što su djelimično konzervirane da ne bi ugrožavale prolaznike.

Sredinom juna ove godine Kushnera je primio i srpski predsjednik Aleksandar Vučić, koga se, uprkos protokolarnim ovlaštenjima šefa države, u Srbiji smatra presudnim za brojne najvažnije odluke u zemlji.

Vučić je na Instagramu tada napisao da je imao “inspirativnu razmjenu ideja” te da je Kushneru pokazao Beograd i “izložio neke od planova za njegov još brži rast”, naglasivši kako mu je gost predstavio projekt za “velelepni hotel u Beogradu”.

Taj projekt će, objavio je Vučić, pridonijeti da srpska prestonica “postane centar ovog dijela svijeta, koji će se na globalnoj mapi pozicionirati kao nezaobilazna destinacija i poželjno sjedište najvećih korporacija, univerziteta i međunarodnih institucija, ali i nadahnuće za umjetnike, znanstvenike i prije svega mlade ljude iz svih krajeva svijeta”.

New York Times je 18. marta objavio da je investicija vrijedna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema prijedlogu ugovora, trebala dobiti 22 posto profita.

Plan je, da se u centru Beograda podigne luksuzni hotel s poslovnim prostorom i više od 1.500 stanova uz dva nebodera u sredini.

Stručnjaci tvrde da, po procijenjenoj vrijednosti ukupne investicije, samo zemljište vrijedi 166 miliona eura.

Prema službenom saopćenju, investitor ima i obavezu da na istoj parceli izgradi “Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO agresije iz 1999. godine”.

Stručna javnosti i srbijanska opozicija taj posao vide kao koruptivan, jer je ugovaran direktnom pogodbom, a ne javnim konkursom.

Direktorice Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Dubravka Đukanović i Olivera Vučković početkom ljeta su podnijele ostavke, jer se od tih institucija očekivalo da daju stručno mišljenje na temelju kojeg će biti moguće ukinuti zaštitu spomenika kulture bombardovanom kompleksu.

Uslijedila je pobuna zaposlenih u ta dva zavoda koji su u otvorenim pismima državnim funkcionerima upozorili da ne postoje nikakvi razlozi zbog kojih bi trebalo pokrenuti postupak za ukidanje svojstva kulturnog dobra i brisanje iz registra nepokretnih kulturnih dobara kompleksu nekadašnjeg generalštaba i ministarstva obrane.

Vladi su poručili da će, ukoliko ukine zaštitu, “pokrenuti nezaustavljiv proces uništenja svih kulturnih dobara na prostoru Srbije”.

Arhitekt Slobodan Maldini kaže da je to je politička odluka, te da vlada nije kompetentna niti nadležna baviti se time jer je to pitanje struke.

Maldini je za portal Nova.rs ocijenio da vladina odluka “nije legalna ni legitimna” i da bi se tom odlukom trebao pozabaviti sud.

Istovremeno, pojedine opozicione stranke najavile su da će pozvati građane da “ako treba, i tijelima brane” Kushneru ponuđene zgrade i prostor u središtu Beograda.

“Ako budemo mirno gledali kako se ruši grad u kome smo odrasli i u kome trebaju rasti naša djeca – onda smo gomila saučesnika”, rekao je lider Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović.

Prema ocjeni srbijanskih medija, zainteresiranih investitora za kompleks generalštaba nije bilo upravo iz razloga što su ruševine u središtu grada pod zaštitom kao kulturno dobro te je “država mogla obnoviti to zdanje – da je htjela”.

Region

MASOVNO HAPŠENJE U BEOGRADU! Gradili bez građevinskih dozvola

Javni tužioci Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu su, nakon sprovedene proaktivne istrage u saradnji sa policijskim službenicima PS Surčin i građevinskim inspektorima Gradske uprave grada Beograda, naložili hapšenje 14 lica zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili više krivičnih djela Građenje bez građevinske dozvole.

Nakon preduzetih dokaznih radnji podnesen je optužni predlog protiv Lj.B. (47) zbog izvršenja dva krivična djela Građenje bez građevinske dozvole sa predlogom da se okrivljenom izrekne kazna zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci i novčana kazna u iznosu od milion dinara i da mu se produži već određeni pritvor, protiv kineskog državljanina H.Dž. zbog krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole sa predlogom da mu se izrekne kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci i novčana kazna u iznosu od pesto hiljada dinara i protiv kineskog državljanina C.Y. (50) zbog krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole sa predlogom da mu se izrekne uslovna osuda sa utvrđenom kaznom zatvora u trajanju od 1 godine sa rokom provjeravanja od 4 godine i novčana kazna u iznosu od milion dinara.

Okrivljeni M.B. (41) se, po rješenju Trećeg osnovnog suda u Beogradu, nalazi u pritvoru zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio dva krivična djela Građenje bez građevinske dozvole i prema njemu se preduzimaju dokazne radnje.

Javni tužilac je takođe predložio sudu da se prema okrivljenima izrekne mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta – nezakonito izgrađenih objekata koji su nastali izvršenjem krivičnog djela i velikih količina građevinskih mašina i građevinskog materijala.

Okrivljeni N.Ž. (42) je zaključio sa tužilaštvom sporazum o priznanju krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole na osnovu kojeg mu je izrečena uslovna osuda sa utvrđenom kaznom zatvora u trajanju od 1 godine sa rokom provjeravanja od 3 godine i novčana kazna u iznosu od milion dinara, dok je okrivljeni N.B. (24) zaključio sa tužilaštvom sporazum o priznanju krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole na osnovu kojeg mu je izrečena uslovna osuda sa utvrđenom kaznom zatvora u trajanju od 8 mjeseci sa rokom provjeravanja od 3 godine i novčana kazna u iznosu od osamsto hiljada dinara.

Po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu doneseno je rješenje o zadržavanju A.K. (44) zbog krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole koji će u zakonskom roku biti saslušan od strane javnog tužioca.

Javni tužioci Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu nastavljaju da preduzimaju dokazne radnje prema preostalim okrivljenim licima i da predlažu oštro kažnjavanje učinilaca krivičnih djela, kao i da se, u saradnji sa policijskim službenicima i građevinskim inspektorima, bore protiv nelegalne gradnjem, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Region

Kakve bi posljedice imale AMERIČKE SANKCIJE NIS-u

Ukoliko SAD uvedu sankcije Naftnoj industriji Srbije, od 1. januara naredne godine, to bi značilo potpunu katastrofu za ovu kompaniju, ali i mnogobrojne druge koje su poslovno povezane s njom.

Kaže ovo za “Glas Srpske” direktor Instituta FEFA, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević, navodeći da ako se obistine medijske i političke spekulacije da će SAD uvesti ove sankcije, to bi vjerovatno značilo i da bi se sve banke, ali i kompanije koje rade sa NIS-om našle pod lupom i velikim pritiskom američke administracije, pogotovo one sa inostranim kapitalom i vlasništvom. Pojašnjava da se na primjerima sankcionisanih kompanija iz Republike Srpske može najbolje vidjeti kako to funkcioniše u praksi.

– Moram priznati da ne verujem da je jedan takav scenario moguć. Smatram da je malo verovatan, jer još uvek ne postoje neke zvanične potvrde o tome. Ako ipak kojim slučajem dođe do toga, stavljanja ove kompanije na američku crnu listu, to bi sigurno dovelo do nestašice goriva u Srbiji, jer ne postoje alternativni izvori snabdevanja da se pokrije razlika u manjku goriva na tržištu. Istina, postoje određene strateške rezerve, ali one nisu dovoljne. Ovakav razvoj situacije bi onda doveo i do rasta cena na benzinskim pumpama. Čak i ako ne bi bilo nestašica, očekivanja bi dizala cenu. To bi onda dovelo do lančane reakcije, s obzirom da su cene naftnih derivata ugrađene i u cene gotovo svih proizvoda i usluga – smatra Radosavljević, dodajući da NIS već godinama otežano posluje zbog ranije uvedenih sankcija “Gaspromu”.

Na pitanje šta bi se desilo ako bi se i EU priključila i solidarisala sa SAD, Radosavljević odgovara da je proces odlučivanja unutar ove zajednice drugačiji od onog u Americi te da je o tom pitanju potrebna saglasnosti svih članica. Ukazuje da i pored toga Amerika ima razne i moćne mehanizme pritiska, kojima može usloviti i druge države da im se priključe u sankcionisanju da li pojedinca ili kompanija. Najgori scenario, kako smatra, bi bio ukoliko bi hrvatski naftovod JANAF obustavio isporuke nafte, a s kojim NIS ima sklopljen dugoročni ugovor o transportu.

Mišljenja je da bi se sve ovo negativno prelilo i na Republiku Srpsku, odnosno njeno naftno tržište, na kom postoji značajan broj benzinskih pumpi u vlasništvu NIS-a, ali bi, uvjeren je ovaj stručnjak, to imalo daleko manje negativne efekte nego u Srbiji.

– Na tržište Republike Srpske dolaze određene količine naftnih derivata iz Rafinerije u Pančevu koja je u vlasništvu NIS-a. Ako dođe do prekida u isporuci smatram da bi se ta razlika u dobroj meri mogla nadoknaditi preko Luke Ploče, gde se nalaze naftni terminali. U prvom periodu sankcije bi verovatno poremetilo snabdevanje, ali dugoročno gledajući, adekvatna alternativa postoji, što nije slučaj i sa Srbijom – poručio je Radosavljević.

Ekonomista Ljubodrag Savić smatra da u slučaju uvođenja američkih sankcija Srbija ima dvije opcije – prva da preuzme većinsku kontrolu nad NIS-om, a druga da uvede sankcije Rusiji kako se ta “kompanija ne bi dirala”.

– Vlasti imaju dve alternative, ali su obe neprihvatljive za Srbiju. To je situacija iz koje je praktično nemoguće naći zadovoljavajuće rešenje i za jednu, i za drugu i za treću stranu – kaže Savić.

Hil se pravi Englez

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je upozorio da će, prema njegovim saznanjima, SAD uvesti sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog vlasništva nad tom kompanijom. Iznio je procjene da bi se ovim sankcijama mogle pridružiti Velika Britanija i Evropska unija. Da li će do njih i doći, američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil nije želio potvrditi, ali ni demantovati, ali se iz njegovog odgovora mogu naslutiti naredni potezi odlazeće američke administracije. Hil je naime istakao da potencijalne američke sankcije NIS-u nemaju za cilj da na bilo koji način naškode srpskoj privredi.

Nastavi čitati

Region

PALO AUTOBUSKO STAJALIŠTE sa nadstrešnicom u Novom Sadu

Autobusko stajalište sa nadstrešnicom kod kružnog toka na raskrsnici Bulevara Evrope i Bulevara vojvode Stepe u Novom Sadu se potpuno obrušilo.

Po podu je vidljiva veća količina stakla i drugih ostataka nadstrešnice i stajališta, javlja 021.rs.

Kako je potvrđeno u Hitnoj pomoći, nije bilo povrijeđenih.

Kako se reporterka 021.rs uvjerila, ostaci stajališta su brzo uklonjeni, konstrukcija je iščupana iz betona, dok su krhotine stakla rasute po stajalištu.

Ovaj mediji je uputio pitanja gradskoj upravi i JGSP “Novi Sad” u vezi sa padom ovog stajališta, kako je došlo do toga, kao i da li su postojale indicije da će do ove situacije doći.

Nastavi čitati

Aktuelno